intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljice.




- Gdje i kako živiš? Reci nam neke stvari o svom društvenom životu, ne moraju biti najvažnije... 

Živim u dva grada, Oslu i Rijeci. U Oslu je život malen i asketski, u Rijeci dinamičan. Imam psa Capalicu. Ona putuje sa mnom i sad puni svoju drugu putovnicu.

Sklona sam gniježđenju i zajednica mi je jako važna. Volim beskrajne kave, duge noćne izlaske, kućna druženja i Youtube partyje. Gradska sam životinja i osjećam se najbolje na betonu, u centru grada.

 

- Što je tebi, i za tebe, književnost?

Prostor da se obračunam s jezikom. 

 

- Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem, ne mislimo na omiljene pisce i slično?

Pletenje – jezika, pojmova, slika, očekivanja, persona. 

 

- A ono najgore?

Čekanje.

 

- Koje su tvoje teme?

U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme. Zanima me odudaranje i podudarnost, regularnost tamo gdje je ne bi trebalo biti i ispadi kaosa tamo gdje sve djeluje uniformno. Želim pisati informativno, s čitateljem podijeliti anegdotu ili podatak koji bih podijelila i sa svojim prijateljima, a da si pritom dopuštam formalne zahvate koji nisu mogući u svakodnevnoj komunikaciji.

Trenutno se bavim temom mentalnog zdravlja, ali u nekom najširem smislu mislim da su moje teme tabui i traume i sve ostalo što već ide pod osmu kuću zodijaka.

 

- Što ti je motiv za pisanje?

Čitanje. Nuspojava književnosti koja mi odgovara je jezični višak pa me vrlo često pravi ulomak tjera za tipkovnicu. Iako se predmet pisanja nametne kasnije, zapravo je ritam taj koji mi gura riječi u usta. 

 

- Što te drži u ovom vremenu?

Kofein, pas, cigarete, štrukani pelin, add to cart opcija na Aliexpressu, vožnja    romobilom.

- Postoji li mlađa književna scena u tvom okruženju (užem i širem) i ima li tu nešto što bi željela istaknuti, reći, napomenuti?

Dunja Matić, Darko Šeparović, Luka Bekavac, Asja Bakić, Antonio Sebastian Kukavica – mnogo je autora kojima se veselim, a uzmemo li u obzir kako su regionalni izdavači poput Kontrasta i Booke doprinijeli tome da su nam dostupniji i drugi (postjugoslavenski) autori, izbora će biti sve više, scena će biti sve veća. 

Također, sve je više književnih podcasta i blogova, a kako sam nedavno za potrebe doktorata imala prilike surađivati s fantastičnim Bookvalistima, otkrila sam da booktube, booktok i book- svašta cvjetaju u regiji.

- Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji – bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje?

Moj je ukus velika kaša različitih utjecaja: Daša Drndić, Dubravka Ugrešić, Olga Tokarczuk, Herta Müller, W.G. Sebald, Thomas Berhnard, Danijel Dragojević, Silvya Plath, David Simon, Phoebe Waller-Bridge, Paolo Sorrentino, It's Always Sunny in Philadelphia, drag kultura, Katya Zamolodchikova, Dolly Parton, Fran Lebowitz, Erykah Badu, Senidah, Lana del Rey, Basquiat, Hieronymus Bosch, europski animirani film, Grace Coddington… Tražim, gomilam, preslagujem i sretna sam kada pronađem još nešto.

 

- Kako vidiš svoju generaciju?

Kao onu koja će morati stvoriti Dvadeset i drugo stoljeće.

 

- Već nekoliko godina zaredom u finalu ove Nagrade za mlade pisce – autorice imaju većinu. U nekim malo starijim naraštajima bilo je obratno. Smatramo to, ipak, važnom činjenicom. Kako to komentiraš?

Nedavno sam pripremajući bilješke o Daši Drndić pronašla podatak da je jedan poznati hrvatski kritičar njezine prve romane nazvao kuhinjskom književnošću. 

Žene su stoljećima sustavno otpisivane kao nebitne, a s obzirom da se još nije dogodilo da je netko kategorički muškarcima oduzeo prostor na temelju pretpostavke da „samo proizvode kafanska laprdanja“ ili slično, svako uključivanje žena smatram dobrodošlim. Sve ostalo je pitanje navike.

 

- Što je ono što bi željela napisati?

Roman u ključu čakavskog folklora, scenarij za seriju koja se bavi riječkim institucijama, SF roman, slavensku slikovnicu, kolaborativni roman i barem jedno apokrifno evanđelje za religiju u nastajanju.

 

- Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?

Ulazak u uži izbor mnogo mi znači. Dok sam svoje tekstove još držala u ladicama, vjerovala sam kako je ono što slijedi nakon odluke o iskoračivanju lako, ali sam vrlo brzo naučila da prilika ima manje no što sam mislila, da se na većinu stvari jako dugo čeka i da većina mejlova ostaje neodgovorena. 

 

- Što pisac treba raditi?

Čitati, igrati se, zaigrano psovati. 

 

- Trebaju li književnost i pisac biti angažirani?

Vjerujem da velike i teške teme imaju nijanse i da te nijanse ne treba zaobići, a tako nešto često nije izvedivo kada se piše projektno i kada se ima u vidu samo strogi koncept ili problem. Nisam sigurna postoji li pisanje koje nije angažirano, ali sam svakako sigurna kako postoji loša književnost koju proizvodi angažman kao i loša književnost koju proizvodi neosjetljivost. 

 

- Mišljenje o (odnos prema) suvremenoj hrvatskoj književnosti, čiatate li hrvatsku književnost uopće i ako da, koga biste istaknuli? 

Intenzivno pratim suvremenu hrvatsku i regionalnu književnu scenu, trudim se otkrivati nova imena, biti upoznata s onime što trenutno pišu oni meni već dragi i poznati. Vjerujem kako se u hrvatskoj književnosti u posljednjih nekoliko godina dogodilo više značajnih pomaka i kako smo u jeku jako plodna i zanimljiva razdoblja.

Primjerice, nakon dugo godina pojavio se književni superstar poput Kristiana Novaka, a vjerujem kako takvu čitanost hrvatska književnost nije imala još od Tribusonovih najboljih dana. Tu je još i čakavska poezija Eveline Rudan, pojava koja je sasvim zasluženo, ali za neke ustaljene ukuse, neočekivano privukla pažnju i koja će neosporno mijenjati načine na koji poimamo razvoj poetske scene. Antonio Sebastian Kukavica, autor za kojeg vjerujem kako će tek dobiti svoju publiku i koji bi mogao bolje biti prepoznat u internacionalnim nego domaćim okvirima, prije ili kasnije će postati veliko ime hrvatske književnosti.

 

- Kako vidiš svoj odnos prema pisanju u budućnosti? Koliko ti je važno da se nastaviš (intenzivno) baviti književnošću? Koji poticaji, ako neki, djeluju ili su djelovali na tebe u tom smislu (motivacije)?

U jednom romanu sam naišla na sličicu u kojoj su neku ženu usmrtile njezine knjige - police su pod težinom popustile i knjige su joj počele padati na glavu. Čini se kao prikladan opis. 

 

- Što biste sami sebe pitali (makar u šali), a ovdje je propušteno?

I što biste odgovorili?

Trenutna preporuka za knjigu, seriju, album, film? 

Knjiga: Mo Yan Promjena

Serija: Lazy in Space – Bee and Puppycat

Album: Rosalia Motomami

Film: Everything Everywhere All At Once .

 

 

 

 

Fotografiaj: Eva Simčić

 

 

 

 



 

 

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pročitajte tko su sedmero odabranih.

proza

Hana Kunić: Vidjela sam to

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.

proza

Saša Vengust: Loša kob

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg