poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".



 

Izbor iz poezije

 

Prijevod s finskoga: Boris Vidović

 

 

Ne ta crvena (Ei tuo punainen)

 

 

Nije to ta crvena

možda je crvena crvenog trga

dok se njemački mali zrakoplov spušta na trg da razbudi Kremlj

ili je to grimizna crvena plašta budističkog svećenika

ili možda crvena džepne knjige umočene u crno vino

ili je to crvena kasne jabuke, crvena kao čili

crvena hitne pomoći, crvena brvnare

to je crvena poput mahnitog kupovanja

to je crvena poput neba kad gori tvornica boja

 

Kad bi to barem bila tvoja boja, konačno

 

Ali možda je tvoja boja prije berlinsko plava

to je plava Salonenovog auto-servisa

to je plava Tuarega iz Sahare

to je ledenoplava i u njoj je rupa

to je plava noćnog neba nad Kittiläom

to je plava poput smijeha ljenjivca dok visi naopačke

plava poput kutije Gitanes cigareta na kojoj pleše Ciganka

to je plava potištenosti, plava sna

kad bi to barem bila tvoja boja, konačno

 

ne, ipak to nije plava

to je garantirano bijela zadržanog daha

to je bijela poput mlijeka

to je bijela poput finskog sira

to je bijela poput Pepsodenta

to je bijela poput šećera u prahu

to je bijela poput grijalice

to je bijela isprekidana crta na cesti i pleše

to je preokrenuta bijela samo što je to crna

to je crna poput Sataninog mekanog stiska ruke

to je crna poput crne kutije u zrakoplovu

to je crna poput preteške crne rupe u svemiru

to je crna poput gladne pantere

to je crna poput gume za kočnice

to je crna žeđ

 

Samo što to ne može biti crna

crna ne može biti tvoja boja

tvoja je boja sigurno žuta boja suncokreta

to je žuta boja pijeska na Bornholmu

to je žuta žute biblioteke

to je žuta jesenje šume i žuta žutog tiska

to je žuta Fonectinog telefonskog imenika

to je žuti senf na siru

to je žuta šafrana to je žuto kao curry

to je žuta nijansa

to je oko snježnog leoparda

to je neodržano obećanje

to je električni neuralni put

 

Kad bi to barem bila tvoja boja

toliko se toga plašim  ja znam

tvoja je boja ipak zlatna

to je zlatna astečka središnja memorija / kalendar

to je zlatna otopljenog polarnog kruga

to je zlatni bljesak na horizontu

            dok ulijeće meteorit

to je zlana poput paukove mreže na jutarnjoj rosi

to je zlatni mamac koji mami lososa

to je zlatna zlatnog retrivera

to je zlatna zmijskog oka

to je zlatna poput Kleopatrinog jezika

 

Ali zlato moje,

ni ja nemam novaca za svo to zlato

recimo da je to ipak zelena poput šume

to je zelena poput patiniranog bakra

to je zelena poput pljesnivog sira

to je zelena mahovine to je zelena smreke

to je zelena peršina to je list lopoča

to je vojnički zelena

to je zelena naše pregrade u kuhinji

to je zelena poput apsinta i odsustva

to je zelena poput žetona za perilicu

to je zelena poput školarca u javnoj kući

to je zelena poput finske zastave

 

Pa neka to onda bude tvoja boja

i ja ću doći u tvoju zelenost

zalit ću tvoju zelenost

ispuniti tvoju zelenost

i ja ću te jasenovati

ja ću te omahovinuti

popaprati

i u zelenoj sjenci

klonut ćeš u san

 

Ah, kažeš

a ljubičasta?

Pa stalno ti govorim,

ljubičasta je tvoja boja.

 

 


 

Crnom cipelom prekrij ovo jarko svjetlo (Mustalla kengällä peitä tuo kirkas valo)

 

crnom cipelom prekrij ovo jarko svjetlo

 

civilizacija više ničemu ne služi

oštrice britve putuju atmosferom simo-tamo

moramo jesti jedno drugo

dana nam je samouvjerenost prašine

prekasno stižemo sa svojim spiskovima za kupovinu

noćne milje opkoljavaju detektive

noćne milje opkoljavaju morfinske junake

noćne milje opkoljavaju jednonoge gerilce

 

crnom cipelom prekrij ovo jarko svjetlo

led već prekriva saharske oaze

plavi jastrebovi su zaposjeli Notre Dame

papa govori jezikom crnoga križa

civilizacija više ničemu ne služi

leš se raspada na nevidljivim ruševinama

ruka hrani spol

jesam li u pravu ili sam u pravu?

 

ono što volimo uvijek stiže na odredište

prije ili kasnije

padajući unutra

kao na rubu paralize

s kutijom za cipele punom računa pod miškom

kašetom bezalkoholnog i

mapom teturajućeg prolaznika

koju ni đavo ne razumije

 

crnom cipelom prekrij ovo jarko svjetlo

 

nemoj objašnjavati

nemoj pitati

tko je krivotvorio tvoje bilješke

 

na ovome strujnome mliječnome putu maskiranom umjetnošću

usred ovih ružičastih otpadaka snova

tko je napisao ove predlogičke rečenice

tko žeđa za izvorskom vodom i zanemaruje ptice selice

ti čovječe s električnom stolicom

koji nema novca ni za struju

ne pokušavaj zbrisati a da ne platiš

 

ti si stranac koji služi svemirima

ti si izbjeglica koji govori jezikom označitelja

ti si saksofonist koji povraća puzeću prozu

krećeš se lagano poput teretnih vlakova

baviš se zamornim porocima u kazalištima na otvorenome

udišeš sol

ciljaš sve što se miče

postavljaš javne prostore

umrijet ćeš u svojoj garderobi

 

crnom cipelom prekrij ovo jarko svjetlo

kad smo već na ovome svijetu

spavajmo dugo

sažalimo se na siromašne i kriminalce

pothranjujmo nostalgiju viseći na dalekim telefonskim razgovorima

 

crnom cipelom prekrij ovo jarko svjetlo

 

svijet se događa svaka dva tjedna

najjeftiniji ruž nije uvijek najgori

sjedim u tami

sjedim u tami

sjedim u tami

opet sam na putu

opet sam na putu

opet sam na putu

kroz tranzitne dvorane suludih rečenica

bez gravitacije i bezumorno

zvoneći tibetanskim zvoncima

dok hipnotički pogledi carine redove ljudi

a daleki zrakoplovi eksplodiraju ponad velegrada

 

crnom cipelom prekrij ovo jarko svjetlo

ono što je sveto može se oskrnaviti

grizem te svojim draguljnim ustima

lutam duž napete kičme

ti govoriš mantru

dok ti arterija na vratu pulsira poput zmijskog oka

reci mi

što to tako neugodno drhti u meni

kakve su to blistave mračne sobe?

 

crnom cipelom prekrij ovo jarko svjetlo

ja nemam povjerenja u starije od pet godina

ostavite me na miru

ja za sobom neću ostaviti tragova

ja hodam po Zapadnim Rajevima

osluškujem tvoje srce

uz opločnjak crvenog trga

srce mi udara u istom međukontinentalnom ritmu

ti si avetinjska i više od aveti

 

crnom cipelom prekrij ovo jarko svjetlo

nenasilnost je za one

koji nastanjuju ubilježene krajeve

i zabrinuti su zbog stanarine

danas se sve prima

danas se sve prima

danas se sve prima

ništa ne prolazi

ništa ne prolazi

ništa ne prolazi

obrazac vrućice je kiša

obrazac vrućice je snijeg

obrazac vrućice je munja

 

crnom cipelom prekrij ovo jarko svjetlo

naša su gramatika reklame razni plagijati radosti

ždralovi su mlazni lovački avioni

mlazni lovački avioni su sportski automobili

kosilice za travu su političari

okupatori grade kineske viseće mostove

a mirne vode su napunjene delfinima na daljinsko upravljanje

u uvale su postavljene kornjače koje otkucavaju

šveđani se brinu za knjigovodstvo

crni muškarci za totalni ritam

ali tko je majstor jeke?

 

crnom cipelom prekrij ovo jarko svjetlo

gurni glavu u pijesak

želim te gledati u ogledalu kad umrem

već mi je ugodan munjeviti govor

drski zubi grizu tu i tamo

bol me drži budnim

tebi je dana prilika

plesati u podzemnim plesnim salama

obuzeta egzotičnom vrućicom

prvo malo ciganske glazbe

zatim ubijanje muha

tuča noževima

i na koncu pred zoru

masovno na gradske krovove

gledati kako tinja svjetlost

 

crnom cipelom prekrij ovo jarko svjetlo

pjesnici čekaju na šalterima banaka

kako bi zapisali posljednje bilješke o Novcu

prići bliže je privilegija siromašnih

vrućica kojom udaraš pečat na ulicu

auti se lijepe na križanjima

ovo je put crne ruže

most se srušio

 

crnom cipelom prekrij ovo jarko svjetlo

kakva generacija čim nauče govoriti

počinju izgovarati replike

iz gangsterskih filmova iz 40-tih

bave se nonstop-zalascima sunca na natkrivenim terasama

piju cocacolu i puše led

what is this music mister?

where do you come from mister?

no smuggle no trouble mister!

 

crnom cipelom prekrij ovo jarko svjetlo

ovdje je stalno sve nedovršeno

ovdje je stalno sve nedovršeno

ovdje je stalno sve nedovršeno

pokaži mi pravac

pa ću progutati cestu

imam predodžbu o predjelu

prečaci su zapravo obilaznice

erotika je najnevinija igra čistih intelektualaca

 

crnom cipelom prekrij ovo jarko svjetlo

crnom cipelom prekrij sve njegove potpise,

sve njegove fotografije u putovnici,

sve njegove povratke nekoliko puta na dan

na isti međunarodni aerodrom,

crnom cipelom prekrij

njegove tražeće poglede na željezničkim kolodvorima,

njegovu crvenu posteljinu u perilicama u self service praonicama

njegove grčevite kamere koje panično virkaju iza ugla,

njegove autoportrete visine zida,

njegove module koji u beskraj na sve strane melju noć,

njegove bosonoge robote i zlatne buljooke zlatne ribice,

njegovu sjenu koja se isteže u nebo

 

stoj svijete stoj!

stojeći ciljajući lovca na samoga sebe!

 

 

 

 

 

 

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pročitajte tko su sedmero odabranih.

proza

Hana Kunić: Vidjela sam to

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.

proza

Saša Vengust: Loša kob

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg