poezija

Marija Butirić: Izbor iz poezije

Marija Butirić (Split, 1986.) završila je MIOC, potom studij psihologije u Zagrebu, a njezin poziv su glazba i pisanje, kako poezije, tako odnedavno i proze. Napisala je stotinu pjesama i više priča u stihu za djecu koji svi strpljivo traže nakladnika. Poezija joj je objavljivana u bespućima interneta, a i u časopisu Poezija HDP-a.



GLASNIJE

 

Kad tebi govorim o tebi 

ja najmanje tebe pričam. 

Najviše o sebi pokažem. 

A to što sam ja, 

to nikad nije ni bilo moje. 

To sve je tuđe, tuđi 

stisci ruku, tuđe 

košulje, tuđe tenzije. 

Ja ih obučem, a da ni 

ne znam da ih nosim. 

Zato kad me gledaš 

i govoriš mene, 

imaj na umu da 

iz mene jedne izvući se da 

stotine onih koji su bili 

prije mene, koji su me 

okrznuli u hodu, koji su 

prošli mojim dvorištem, 

pa i oni o kojima sam samo 

čula, a vidjela ih nikad nisam. 

Pričaš li sa mnom, 

pričaš s cijelim svijetom, 

i zato promisli što ćeš reći. 

 

I pričaj glasnije. 

 

 

 

SAGRADIT ĆU CRKVU

 

Sagradit ću crkvu. 

Za bezglave. Bezumne. Bezimene. 

Koji ne pripadaju ovim ili onim, 

koji svome imenu ne dodaju

prezime ideje. 

Koji se ne traže u sebi

sličnima, koji ne postaju sobom pripadajući

mnogima. 

Za one koji gledajući druge

bolje vide sebe. 

 

Sagradit ću crkvu za tupe. 

Nenačitane, nepotkovane, 

neobrazovane, neobrijane, 

za divlje gorštake, propovjednike 

vlastite mudrosti, ispovjednike

vlastite manjkavosti, štovatelje

vlastite ljudskosti. 

 

Sagradit ću crkvu za proklete, 

odbačene od najbližih, prezrene

od nepoznatih, koji su višak

među mnogima, koji su 

trn u mnogim očima. 

 

Slavit će se i njihov dan, 

svaka pjesma bit će njihova, 

na hostijama njihova lica, 

u vinu njihove loze. 

 

Tamjan će gorjeti njihovim vonjem,

u crkvi čovjeka nepriznatog, 

neodobrenog, 

ali svog

na svom. 

 

 

 

 

 

 

TOPLA TIJELA

 

Topla tijela

ugrijala su prostorije za čekanje

čuda, rata, jutra

 

Nije se znalo smije li se

smijati, potrčati

u zagrljaju nestati

izviriti samo ukoliko

dan ne razvije svoje crne

tonove i bodlje

 

Nije se znalo ni koliko

košta ono što nema cijenu, 

a prodaje se u bescijenje 

no svi su zveckali novčićima

u nadi da će zvuk gvožđa

zaglušiti tutnjavu

dislociranih kostiju

 

Topla tijela

ugrijala bi i same polove

polomila stolove

plešući u ritmu

svojih vrelih srca

 

Čin otpora koji ih

nitko nikada

nije trebao naučiti

 

 

 

 

 

DANAS SAM RIJEKA

 

Danas sam rijeka

pa nek me nosi

Nek se u meni ogledaju stabla

i šumski nemiri,

narcisi svake vrste

 

Nek ne služim nebu 

ništa više nego zemlji

Pastrva nek zna da sam njen dom

ali i izdajnik

(Gle, udica!)

 

Danas ću kao rijeka poteći

ispod naselja i gradova

pozdraviti prijatelje, ništa srdačnije nego neprijatelje

uzdrmat ću ih ne čineći ništa, već

samim svojim postojanjem, tihim protjecanjem

 

Od naplavina s mog ruba uzdignut će kuće

hrabri ljudi koji znaju zasuči rukave i ne zaziru

smočiti se do ramena

 

Nek sam rijeka, danas i uvijek

nek mi se oprosti s lakoćom

jer znam onoliko koliko se 

u meni ogleda

i mogu onoliko koliko se 

korito pruža

 

 

 

 

 

 


 

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg