writers

Vladan Desnica

(Zadar, September 17th 1905 – Zagreb, March 4th 1967)



 

 

 

Biography

 

Vladan Desnica was born in Zadar on September 17th, 1905. He came from a respected Serbian family which played a significant role in the cultural life of Dalmatia. The writer’s grandfather Vladimir was a deputy of the Imperial Council in Vienna, his grandmother Olga came from the family of the military commander Stojan Janković who was celebrated in epic poems, while his father Uroš was a lawyer with a Viennese title who distinguished himself in the struggle against the Zadar pro-Italian party and was chosen to be deputy leader and commissioner for justice in the newly-formed local Dalmatian government in 1918. His mother Fani came from the old Croatian Luković family from Prčanj on the Bay of Kotor. He was a relative of the distinguished historian Niko Luković. Well-known Zadar intellectuals and artists used to gather in the Desnica household: Josip Bersa, Jakša Čedomil (Jakov Čuka), Marko Car, Petar Kasandrić and others. Vladan Desnica attended high school in Zadar, Split and Šibenik (where he graduated in 1924) and while still at school he began to become involved in literature. He studied law in Zagreb and Paris, graduating in 1930 in Zagreb. For a while he worked as a trainee lawyer in his father’s office and then took a job at the state public attorney’s office in Split. While in Split, he spent much time with the painter Ignjat Job, composer Ivo Parać and poet and critic Vladimir Rismondo. At the beginning of the war, he worked in occupied Zadar as a translator and then in 1943 took refuge in Islam Grčki, and in 1944 crossed over to liberated territory. From 1945 to 1950 he was the head of the legal department in the ministry of finance in Zagreb and then worked as a professional writer until his death. He was erudite. He spoke five foreign languages and was well-versed in philosophy and art history. He also composed: he registered 14 short compositions with the Croatian Authors Agency, and he was also the author of the libretto for Parać’s opera Adelova pjesma on the motif of Botić’s epic Bijedna Mara (which premiered in 1951). He translated works by Croce (Eseji iz estetike, 1938; Književna kritika kao filosofija, 1969), Gide, Cavalcanti, Silone, Venturi, Foscolo, Tolstoy, Pushkin, Carducci, Aymé and others. He also wrote essays, theatre reviews, articles, humour, causeries and was also the author of a screenplay – Koncert (1954) (Concert) – written according to the synopsis of Branko Belan for the film of the same name. He died in Zagreb on March 4th 1967 and is buried in the family grave in Islam Grčki.

 

Translated by

Mima Simić

 

 

Selected bibliography

 

IMPORTANT EDITIONS OF VLADAN DESNICA’S WORKS :

Zimsko ljetovanje (The Winter Summer Holiday), Zora, Zagreb, 1950

Olupine na suncu (Shipwrecks in the Sun), Matica hrvatska, Zagreb, 1952

Koncert (Concert), published by the author, Zagreb, 1954

Proljeće u Badrovcu (Spring in Badrovec), Prosveta, Belgrade, 1955

Slijepac na žalu (Blind Man on the Beach), Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 1956

Tu, odmah pored nas (Here, Right Next to Us), Matica srpska, Novi Sad, 1956

Proljeća Ivana Galeba (The Springtimes of Ivan Galeb), Svjetlost, Sarajevo, 1957

O pojmovima “tipa” i “tipičnog” i njihovoj neshodnosti na području estetike (On the Terms of “Type” and “Typical” and Their Unsuitability in the Area of Aesthetics), Univerzum, Zagreb, 1957

Fratar sa zelenom bradom (The Monk with the Green Beard), Mladost, Zagreb, 1959

Izabrana djela, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 117/1 (Selected Works, Five Centuries of Croatian Literature, Vol. 117/1), Zora-Matica hrvatska, Zagreb, 1968; 117/2, Zagreb 1977

Proljeća Ivana Galeba (The Springtimes of Ivan Galeb), Školska knjiga, Zagreb, 1975

Sabrana Djela I-IV (Collected Works I-IV), Prosvjeta, Zagreb, 1974-1975

Ljestve Jakovljeve (Jacob’s Ladder), Prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1977

Progutane polemike (Swallowed Polemics), Stubovi društva, Belgrade, 2001

Hotimično iskustvo – diskurzivna proza Vladana Desnice (Intentional Experience – the Discursive Prose of Vladan Desnica I-II), VBZ-SKD Prosvjeta, Zagreb, 2005-2006

Igre proljeća i smrti, Biseri hrvatske književnosti, sv. 37 (Games of Spring and Death, Gems of Croatian Literature, Vol. 37), Mozaik knjiga, Zagreb, 2008

 

IMPORTANT LITERATURE ON VLADAN DESNICA:

M. Franičević, “’Zimsko ljetovanje’ Vladana Desnice”, Republika, 1950, 7; Ž. Jeličić, Lica i autori, Zagreb, 1953; Č. Prica, “Desnica kao pripovjedač”, Krugovi, 1957, 5; M. I. Bandić, Vreme romana 1950-1955, Belgrade, 1958; N. Kolumbić, “Igre proljeća i smrti”, Zadarska revija, 1959, 1; V. Pavletić, Analiza bez koje se ne može, Zagreb, 1961; G. Peleš, Poetika suvremenog jugoslavenskog Romana (1945-1961), Zagreb, 1966; N. Ivanišin, “O Desničinom romanu Zimsko ljetovanje”, Zadarska revija, 1968, 1; V. Pavletić, foreword to Pet stoljeća hrvatske književnosti, Vol. 117/1, Zagreb, 1968; D. Jelčić, Teme i mete, Zagreb, 1969; J. Milović, “Razgovor s Vladinom Desnicom o umjetničkom stvaranju”, Letopis Matice srpske, 1969, 5; N. Disopra, “Nacrt za književni portret Vladana Desnice”, Mogućnosti, 1971, 3; V. Pavletić, Djelo u zbilji, Zagreb, 1971; S. Korać, Svijet, ljudi i realizam Vladana Desnice, Belgrade, 1972; V. Rismondo, Oblici i slova, Split, 1979; R. Mikić, Proljeća Ivana Galeba Vladana Desnice, Belgrade, 1985; F. Dijan, “U kratkim provedrinama svijesti”, Zadarska revija, 1985, 4-5; K. Nemec, “Novelistika Vladana Desnice”, Forum, 1986, 3-4; K. Nemec, “Poetika romana “Proljeća Ivana Galeba” Vladana Desnice”, Umjetnost riječi, 1986, 3-4; K. Nemec, Vladan Desnica, Zagreb, 1988; D. Rapo, Novele i romani Vladana Desnice, Zagreb, 1989; S. Roić, “Vladan Desnica i taljanska kultura”, Umjetnost riječi, 1998, 3-4; V. Žmegač, “Svagdašnji Hamlet”, in the book: I. Frangeš-V. Žmegač, Hrvatska novella, Zagreb, 1998; K. Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine, Zagreb, 2003; Zbornik radova o Vladanu Desnici, Zagreb, 2004; H. Peričić, “Izdaja/krivnja/ideologija u Desničinoj drami Ljestve Jakovljeve”, in the book: Tekst, izvedba, odjek, Zagreb, 2008; T. Maroević, “Osunčane strane, sjenovite strune”, Foreword to the book Igre proljeća i smrti V. Desnice, Zagreb, 2008.

 

 

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pročitajte tko su sedmero odabranih.

proza

Hana Kunić: Vidjela sam to

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.

proza

Saša Vengust: Loša kob

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg