proza

Dragan Georgievski: Vrlo kratke priče

KIKINDA SHORT - festival kratke priče

KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.



 

Cvet


Kupio sam cvet za moju najdražu.
„Najdraža, ovaj cvet je za tebe“, rekoh.
„Koje boje je ovaj cvet?“, upita me moja najdraža zato što je bila slepa.
„Crvene, najdraža“, rekoh.
„A kako miriše ovaj cvet?“, upita me moja najdraža zato što nije imala nos.
„Miriše na... proleće“, rekoh.
„A šta je to proleće?“, upita me moja najdraža zato što je bila priglupa i nije znala ništa vezano za godišnja doba.
„To je vreme kada se priroda rasteže“, rekoh. Jedva sam smislio ovu rečenicu.
„A šta je to vreme?“, upita me moja najdraža zato što nije imala osećaj za vreme.
„To je ono što kontinuirano prolazi dok ti ja objašnjavam sve ove radnje “, rekoh.
„Koje radnje? Ti radiš?“, upita me moja najdrža.
„Pa, ne radim ali tražim posao“

Raskinula je sa mnom.

Deca

Živela su dva brata. Jedan nije imao osećaj za kompoziciju, drugi je, isto tako bio budala. Oženiše se ta dva brata i imali su po jedno malo dete. Jedno je imalo osećaj za kompoziciju, a drugo je, isto tako, bilo kreten. Jednog dana, ta su deca dobila po jedno malo dete. Jedno je bilo neizmerno srećno, a drugo je, isto tako, imalo zdravstvenih problema.

Osveta

Napala me tri momka, uzela mi sve pare i gurnula me u jezero. Nisam zvao policiju, ništa od policije. Četiri godine sam ih tražio, raspitivao sam se među ljudima, istraživao sam na razne načine. Kada sam saznao ko su i gde žive, pripremao sam se tri meseca i otišao sam kod svakog ponaosob na vrata, zazvonio sam i pobegao uza stepenice.
Već sledećeg dana se vest proširila po gradu. Od tog dana se više niko nije zajebavao sa mnom. Svi su me poštovali, plašili su me se, kada sam prolazio ulicom ljubili su mi ruke, skidali mi kapu, nudili mi prženu ribu.

Moj deda, ovaj ovde

Došao sam kod dede u goste, otvaram frižider, uzimam pivo, ispijam dva gutljaja, oči počinju da mi suze i osećam da mi se povraća. Matori se ispišao u flašu. Dok povraćam u lavabo, deda iskače iz špajza maskiran u leptira.
„Aprililili!“
A danas- jedanaesti avgust.
„Jesi li se ti to ispišao u flašu matori?“
„Ko to?“
„Ti, šta ko!“
„A šta to?“
„Pišao si u flašu!“
„Je l’ se to čuje telefon?“
„Jesi li, bre, pišao u flašu!“
„Ko li me je zvao?“
„Niko te nije zvao, a ti, jesi pišao u pivo!“
„Siguran sam da niko nije zvao. Da je neko zvao, čuo bih ga“.

Detinjstvo

Kada sam bio mali, uhvatio sam nastavnicu za dupe. Ona je odmah pozvala mog tatu. Došao je tata i on ju je uhvatio za dupe. Ona je odmah pozvala direktora. Došao je direktor pa ju je i on uhvatio za dupe. A onda je mene uhvatio za dupe pa mog tatu, pa ja njega, pa tata mene, pa ja tatu, pa tata njega.

Ta-ta

Oduvek sam želeo da imam bebu i kada gosti dođu kod mene na ručak, a ja na stolu, pred svima, počnem da joj menjam pelene i vadim sisu da je dojim. Nekako sam opsednut time, razmišljam o tome svakog dana, osim nedeljom. Možda će me neki ljudi gledati čudno i ogovarati me, ali šta oni znaju, prosta masa, seljačka, neobrazovana.

Majka

Obraća mi se dete na ulici:
„Mama!“
i pruža ruke uvis.
Uzimam ga i stavljam ga na krkače.
Dođe njegova majka i umesto da mi lupi šamar, obraća mi se:
„Mama!“
I nju na krkače.
Dođe njegov tata i umesto da njoj lupi šamar, obraća mi se:
„Mama!“
I njega na krkače.
Dođe mu baba i umesto da urazumi mamu i tatu, obraća mi se:
„Mama!“
I nju na krkače.
Deda mu dođe i počne da im objašnjava da ne bi trebalo tako, da je to što rade pogrešno i da se to ne radi, pa mi se obrati:
„Mama!“
I njega na krkače.

Za 20 minuta, celu sam nepoznatu familiju nosio na leđima.
Nikad nisam pomislio da ću jednog dana da postanem majka na ovakav način. Uvek sam mislio da ću da postanem majka, onako, normalno.

Moja devojka

Jednog dana me je moja devojka zgrabila za rukav i izdrala mi se u facu, rekla je da mi ona nije devojka, da ja samo umišljam da mi je devojka, da ne može da izdrži više to što je svuda progonim, da je ona srećno udata već osam godina, da ima dvoje dece, da žive u lepoj kućici, da me jedva poznaje, da će zvati policiju ako se ne otkačim od nje i ne počnem da posećujem psihijatra.

Šta li je htela time da kaže?
Želi da me ostavi ili me previše voli?
Ne znam šta je, ali se nadam da je ona bolje.

Zdrav život

Ceo mesec jedeš gluposti, peciva, pice, hamburgere, salvete, burek, govna, čips, prašinu, shvatiš da kod zubara nisi bio godinama, pušiš, piješ, drogiraš se, sve, i negde na kraju meseca uzmeš jednu jabuku, baciš je u vis i kažeš sebi „malo zdravog života, brate“ ali ti ona isklizne iz ruke i padne, a ti se nakurčiš i zapališ cigaru i uzmeš da pojedeš salvetu.

S makedonskog prevela: Branislava Tomić

 

 

 

---------------------------

Dragan Georgievski (Skoplje, Makedonija) studira filozofiju na sveučilištu Sv. Ćirilo i Metodije u Skoplju.

Zanimaju ga:

  • grafički dizajn (crta kratke stripove) - Imao je nekoliko izložbi u Skoplju.
  • snimanje kratkih filmova, pisanje scenarija za kratke filmove - Osvojio nagradu za “Experimental Short“  na filmskom festivalu u Bitolju.
  • piše kratke priče  - Osvojio nagradu za kratku prozu izdatu kao  “Metamorfuzija“.

 

Vrlo je kratka osoba.


o nama

Natječaj nagrade ''Kritična masa'' (8. izdanje) otvoren do 10. prosinca

Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg