proza

Ilija Đurović: Dvije priče

KIKINDA SHORT - festival kratke priče

KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.



Po čistom podu

 

Najteže je kad odu posljednji gosti. Poluprazne čaše odnio sam u kuhinju i preko njih pustio mlaz vode. Slušao sam kako se zvuk stapa sa vodom u kupatilu. Ostatke hrane nisam sklonio. Ona ne sklanja ostatke nakon naših okupljanja. Do jutra će na stolu da bude nered. 

 Izašla je iz kupatila i pogledala me. –Nastavljaš – rekla je. Gledao sam kako hoda kroz sobu. Pomjerala je stvari na stolu. Podigla je tanjire. Zavlačila je prste između jastuka na fotelji. Pitao sam je šta traži. Nije odgovorila. Odmahnula je i zavukla ruke još dublje među jastuke. Bradu je spustila na naslon i gurnula prste duboko u nagomilanu prašinu. Izašao sam na terasu. Kad je završila sa jastucima, skliznula je na pod i zavukla ruku ispod fotelje. Čelom je pritiskala naslon. Ispravila se i pogledala me. – Možeš li da mi kupiš nešto za čišćenje – rekla je. – Kasno je – rekao sam. Ponovo je čučnula. Tamni pramenovi probijali su se iz plave kose. Obukao sam jaknu i izašao.

U noćnoj smjeni rade dvije od dvadeset kasa. Na jednoj žena uvijek ljubazno izgovara dobro veče. Gleda kroz crne, grumuljičave trepavice. Zapakovala je sredstvo za čišćenje i farbu za kosu i ugurala račun u kesu. Namotavala je novu traku u kasu kad sam rekao laku noć. Ponekad je sretnem na ulici. Teško je prepoznajem bez crvene uniforme.

Čekala je da dođem. Pogledala me i uzela kesu. –Trebaće mi kad ovo završim – rekla je. Spustila je farbu na sto. Pokazala je rukom prema sobi. Ostaci hrane bili su na stolu. Sve je bilo udaljeno od zidova. Kauč je sama izvukla do sredine sobe. Fotelja je bila izvrnuta na stranu. – Svuda se uvukla – rekla je. Sipala je sredstvo za čišćenje u vodu. Iz kupatila je donijela iskidane čaršave. Pitao sam je za ostatke hrane. Rekla je da će to da završi nakon čišćenja. Uzeo sam flašu sa stola i izašao na terasu. – Nemoj previše – rekla je. Gledao sam njeno tijelo kako se pomjera dok vuče krpu naprijed i nazad. Plavi rep je prelazio sa jednog na drugo rame. Spustio sam čašu i gledao njene ruke u vodi. Prsti su bili crveni na vrhovima. Nije me pogledala kad sam se približio. Nekoliko sekundi gledao sam vrhove cipela, onda sam oborio kantu sa vodom. Sredstvo za čišćenje razlilo se po parketu. Dohvatio sam komad čaršava i spustio se pored nje. Cijedio sam krpu i čistio ostatke pjene. Gledao sam liniju njenog lica od nepravilne ušne školjke do usana. Udisao sam miris znoja i pjene za čišćenje. Dugo smo vukli čaršave naprijed i nazad po čistom podu.

 

 

Na obali večeras svježe i bez kiše

 

Ana je stajala pored dječaka. Plavokosi dječak vezao je konac oko poklopca akvarijuma. Marko je sjedio u fotelji zagledan u ekran televizora iz kojeg se nije čuo zvuk.

- Nisam siguran da možemo dalje ovako. Postaje besmisleno – palcem lijeve ruke svlačio je plastificiranu zaštitu sa daljinskog upravljača.

- Ne razumijem.

- Zašto stojiš?

- Imaš nešto da mi saopštiš?

- Zašto stojiš?

- Tu sam – rekla je i sjela na krevet. – Zamolila bih te da pripaziš pred malim.

Dječak je ispuštao zvuke kroz stegnute zube. Lijevom rukom držao je helikopter, desnom je navodio raketu prema plastičnim vojnicima. Nekoliko vojnika spuštalo se niz konac prema podu.

- On je dijete – rekao je.

Pritiskom na dugme uključio je zvuk televizora. Orkestrirana tema najavljivala je početak dnevnika. Marko je pogledao dječaka. Dječak je gledao lijevi kažiprst.

- Da vidim – Marko je ispružio ruku. - Nije ništa – rekao je i dunuo u dječakov dlan. Dječak je još jednom pogledao prst i sporo pomjerio lijevu šaku. Nekoliko vojnika srušilo se pri padu helikoptera.

Marko je sa stola uzeo tanjir sa mrvicama hljeba i približio se akvarijumu. Tamnozlatna riba plivala je kroz zamak okružen travom. Ubacio je mrvice u vodu i isključio neonsko svjetlo. Ana je donijela mlijeko.

- Večeras izlazim – rekao je. Uzimao je šolju iz njenih ruku. Dječak je napustio borbu i približio se Marku.

- Nemoj večeras – rekla je. – Dolaze djeca.

Prislonio je ivicu šolje na dječakove usne i izvio svoje kao da pije. Dječak je progutao nekoliko gutljaja i vratio se vojnicima. Marko je pojačao zvuk televizora za nekoliko stupnjeva. Na obali večeras svježe i bez kiše, čuo se monotoni glas meteorologa.

Podigla je šolju sa stola. Pogledala je ka zidu i ispustila šolju. Tepih je brzo upijao gustu tečnost. Marko se nasmijao.

- Mama je postala nespretna – rekao je i pomazio dječaka po kosi. Dječak je pogledao ka ivici tepiha.

- Osušiće se dok dođu – rekao je Marko.

Podigao je šolju i otišao u kuhinju. Spustio je šolju u sudoperu. Voda je stvarala mjehurove od ostataka mlijeka.

Otišao je u kupatilo i svukao odjeću. U kadi je pustio vodu niz tijelo. Obukao je odjeću koju je skinuo prije tuširanja. Ana je čekala ispred kupatila.

- Ovo što radiš – rekla je.

Pružio je ruku ka njenom licu. Okrenula se i ušla u sobu.

 

Obukao je kaput i stao ispred ogledala. Otišao je do sobe i pogledao dječaka. Dječak je čučao na podu među vojnicima. Povremeno se osvrtao prema ivici tepiha.

 

 

----------------

Ilija Đurović

Ilija Đurović rođen je u Podgorici 9. svibnja 1990. Završio je srednju muzičku školu i studirao Opštu književnost sa teorijom književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu, dva mjeseca. Od 2010. radi kao novinar crnogorskog dnevnika „Vijesti“. Kratke priče piše od 2005. Od 2010. objavljuje u crnogorskim i regionalnim časopisima za književnost, tiskanim i onlajn. Priče su mu objavljene u antologijama „Vranac – najbolja kratka priča 2010“ (Podgorica, 2010), „A Sea of Words“ (Barcelona, 2011, 2012) i „Dosta je bilo priče“ (Crna Gora, Hrvatska, 2011). Njegova prva knjiga kratkih priča „Oni to tako divno rade u velikim ljubavnim romanima“ objavljena je u izdanju „Žute kornjače“ u svibnju 2014. Od prosinca 2013. živi u Berlinu.

o nama

Nagrada ''Sedmica & Kritična masa'' – uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg