poezija

Bojan Marković: Ostani u dodiru sa bolom

Bojan Marković (Užice, 1985.) autor je knjige Riba koja je progutala svet (Nagrada Mladi Dis, 2013.) Diplomirao je na Katedri za srpsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu, a poeziju i esejistiku objavljuje u književnoj periodici.



 

izbor iz poeme America Salo, qui pro quo

 
• • •
 
džoni mi je dao modžo cvet, dao sam joj cvet,
nije se opirala, samo je pevala klistomora (alkoholisani falsifikator raja),
obgrlila sam džonija nogama, opravio sam dušu mojoj dragi i seme
mu je curelo sa auspuha u pustinju, prtljažnik i mrtvotelo u čaršavu
šerif lampi nasuprot nije video, ne vidoh, već madroporične obale u formi
vrućeg psa i lubeničastog srca ako kuca
vozimo se pustinjskom prerijom kroz mrak,
nekoliko hijena oslepe od farova, devojka i ja blazirani
svratimo na pumpu da utolimo glad, žalosno je
biti pijana lisica na nepoznatom, ili
suvonjavi kiosk u pesku uz glavu šarke,
ali ne zato što vrištimo jedno na drugo, ili se znamo kratko,
u bifeu, uz džuboks, kada je crna kugla bilijara praveći purpurnu rupu
upala u njen stomak, reče ubijala sam muža, a onda će
u opštoj tuči kuguara i korala osetiti bol u dnu stomaka
 
• • •
 
Ostani u dodiru sa bolom.
pronaći ćeš sumorni motel,
na nizbrdici leći ćeš
u krevet influence
ispred tropske palme, ležaljke − tapete.
sada nam neimenovano telo raste u decu
da stapanje čini distancu,
jer nisi više u-telu-kod-kuće
već drugo si nešto.
 
• • •
 
Ukoliko me raspodele u pakao, u uredno rezervisanu konc-komoru
sa identifikacionim kodom na rešetki da budem na uvidu nakon
večnosti, razumeću da sam tamo sopstvenom krivicom stečenom
u prvom osnovne što sam iz nehata ubio ostarelu kokoš koja je
možda i ognjena bila. Uhvatio sam tu ubogu kokoš, izolantnom
trakom obložio i zavrteo je do nesvesti, da omlitavi, obalavi stegu
u kljunu, ispusti boju na perju, na ringišpilu čiju osovinu gradi telo
moje da ruke ispravljeno stoje, i egzaktno vrteo je.
Najednom, tresnuo u beton, kroz zid, da od ognja ugledamo pisak
visprene luče, vatromet na zategnutom platnu kovačeve šupe.
Ukoliko tamo u susednoj sobi sretnem pegavog i ružnog Petra,
znaću da je tamo sopstvenom krivicom stečenom u ranoj mladosti,
što je sa predumišljajem razmazivao na beloj majici stotine svitaca
koji su možda i sveci sa oreolima bili, a sve zarad svetlosti, minorne,
navigatorske svetlosti.
 
 
 
kada u malenom stanu hodamo goli…
 
 
kada u malenom stanu hodamo goli
često vidimo njih dvoje, božanstva u kući,
ženu sa kruškastom sisom, protegnuti,
mršavca, i oni su takođe goli.
spravljaju napitak mizzere,
otrove za radničku kantinu.
zatim se pretvaraju u
minimiziranu furiju i devicu dogi poze.
vrte se na gramofonskoj ploči. iglo-čitač probada epi.
veprova seksualnost i slepilo uporedivo.
dođe bojadisano lice kao krletka i mačije rebro plafona
i reče mojoj svetlani: svetlana,
paralelne stvari…
… stvari… duboko govoriti… o… i gladi… i smrti…
i patrijarsima… i otečenoj spiralnoj krvi…
otok na fresci, zeleno
… azurno i antisluhist-mesto… diktatura gdegde,
i u kensingtonu.
svetlana ne razume
 
 
 
4428 / 20…
 
… mrtvački predeo.
prvo nebo oboreno duplira se.
ravnodušje zlatnih panorama.
ribolovci izvlače modre bebe-emigrante.
njihovo majušno telo nije nikada putovalo tako daleko.
žaba-vo prsnuće nad poljem srebrne kapi nemogućnosti.
ako te nešto poprskalo lepljivo i gadljivo
to bebe su čajne filter-kesice ispustile esencije sok.
dešumljenje miroljubive džungle koja je nudila
katarzu za smrt.
ako imaš diflektor preusmeravaš vazdušne struje
sa čamca na autostradu. ako nemaš diflektor upokoji se
u esencijalnu destilisanu kap tretirane stvarnosti.
…najednom te kroz teme i trak razvali
stalaktit i stalagmit zemljine brutalnosti.
u krvnom sirupu znanje poništava
i tu je sva civilizovana bol u zbiru, u konačnosti.
bol. epitaf. bol.: žiletom liz trebalo nije.
na svojoj sahrani vidiš povorki grbe.
tuguješ. već konfuzno misliš se ubiti.
posle pogreba povlače se porodice i biblije,
jedino mravojedi napreduju tebi u mraku,
jedino tebi kisnu kolači i vina.
koncept sna konačno.
 
 
 
UBIĆU SE KAO ARABESKA
 
 
Tvoj dimčić će proći kroz tvoje zube,
imaćeš ružan ali prpošan izraz,
sricaćeš: bol-bona, bol-bona,
misleći na sladost u jezgru koja se
razliva po bodljikavom jezičku.
Tada misliću na tvoju...
… skljokanu ruku u vodenu oblast.
Bićeš oprana kao divlja kruškica,
bićeš mini-val, noktom ćeš se raspadati,
voleću te. Pozlati tikvom večernje nebo
pred pobune srne zgažene u zagorju,
pobunu taksimetara, yugo-bundi
i stršljen-mladeža pobune.
Nagrni kožicu mladog čeljada,
stalno proguravaj prag osetila svog.
Pumpaj, pumpaj, da li bi, da li bi,
ubio se sa mnom kao arabeska.

o nama

Dobitnik nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" je Filip Rutić

Dobitnik književne nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" za mlade prozaiste je Filip Rutić (1997).
Nagrađena priča ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim” ima snažan pečat 2020, a autoru je uspjelo kroz nepretenciozan ton i jedan neobičan odnos dati sliku opće nestabilnosti u eri korone i potresa.
U užem izboru nagrade, osim nagrađenog Rutića, bili su Lucija Švaljek, Iva Hlavač, Luca Kozina, Marina Gudelj, Vid Hribar i Darko Šeparović.
Ovo je bio peti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

intervju

Filip Rutić: Književnost bez novih glasova i perspektiva pretvara se u historiografiju

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg