Lyrik

Unbekannte Dichter aus der Sammlung Ranjina (1507)

DIE ÄLTERE KROATISCHE LITERATUR

Nikša Ranjina Andretić (1494–1582), der (jugendliche) Autor der Sammlung, hat beginnend mit dem Jahr 1507 mündlich kursierende Gedichte ragusanischer Poeten erstmals aufgezeichnet – wobei Menčetić und Držić als Hauptautoren hervortrete – und damit auch ein Dokument hinterlassen, das vor der Ablösung lateinsprachiger durch muttersprachliche Dichtung zeugt. Thematisch, stilistich und verstechnisch hat der „Zbornik“ die weitere Entwicklung, inbesondere der erotischen Dichtung, bis ins 17. Jahrhundert mitgeprägt.



  

Liebliche Laute mein

 

Liebliche Laute mein, hör doch, ich bitte dich,

spiel für die Traute mein, die mich quält bitterlich.

Vielleicht ist Glück dein Los, dann wirst du erreichen,

ihr Herz, so gnadenlos, für mich zu erweichen.

 

 

Scheiden muss ich

 

Scheiden muss ich, meine Liebste, möge Gott sein mit uns beiden!

Meine Tränen, meine Leiden sähest du, mein Lieb! Voll Bangen

muss ich scheiden - wem vermach ich deine süssen Rosenwangen?

 

Bisher durfte stets erfreuen dich mein Dienen und mein Lieben,

doch jetzt muss ich dich betrüben, lebe wohl, mein Lieb! Voll Bangen

muss ich scheiden - wem vermach ich deine süssen Rosenwangen?

 

Ach, wie scheid’ ich widerstrebend! Dass auf mich vor andern allen

dieses bittre Los gefallen - wüsstest du’s, mein Lieb! Voll Bangen

muss ich scheiden - wem vermach ich deine süssen Rosenwangen?

 

Bau nicht auf zu kurze Fristen, bis wir wieder uns vereinen -

Nimm mein Herz und lass mir deines, traute Liebste! Voller Bangen

muss ich scheiden - wem vermach ich deine süssen Rosenwangen?

 

Wenn die Wege sich verschlängen, fänd ich nicht zurück, mein Leben,

darfst du doch nicht frei mich geben! Lebe wohl, mein Lieb, mit Bangen

muss ich scheiden - wem vermach ich deine süssen Rosenwangen?

 

Mög mein Herz nicht irregehen, einer andern zu entbrennen,

nie will ich mich von dir trennen! Lebe wohl, mein Lieb, voll Bangen

muss ich scheiden - wein vermach ich deine süssen Rosenwangen?

 

Hab gelobet, dir zu dienen lebenslang in steter Treue

und vereint im Tod aufs neue. Lebe wohl, mein Lieb, voll Bangen

muss ich scheiden - wem vermach ich deine süssen Rosenwangen?

 

Denn es heisst: ein wahrer Diener, der da dienet treu ergeben

und sich müht in stetem Streben, bleibt nicht unbelohnt im Leben.

Scheiden muss ich, meine Schöne, lebe wohl, mein Lieb! Voll Bangen

muss ich scheiden - wem vermach ich deine süssen Rosenwangen?

 

 

Jagend auf Jägerart

 

Jagte auf Jägerart, Mägdelein,

mit Falken nach winzigen Vögelein.

 

Drückend brannte der Sonnenschein,

ich suchte ein kühles Wässerlein.

 

Suchend ein kühles Wässerlein,

fand ich die jungen Mägdelein,

 

pflückten vom Busch sich Röselein,

wanden die Röslein zu Kränzelein,

 

hatten geschwungene Bogen aus Bein,

Goldpfeile, beschwingt von Federlein.

 

„Demütig bitt ich, Mägdelein,

mein allerliebstes Schwesterlein,

 

wisst ihr, wo hier ein Wässerlein,

so tränkt eure schmachtenden Dienerlein.“

 

 

Mägdlein auf grünem Gras spazieret

 

Mägdlein auf grünem Gras spazieret,

Krönlein aus Röslein den Kopf ihr zieret.

 

Verführet mein Herz mit ihren Blicken,

dass es in Flammen entbrennt vor Entzücken.

 

Verwundet mich noch mit zwei Lockensträhnen,

dass mich nach Tod und Erlösung muss sehnen.

 

„Mög deine Mutter der Herrgott bewahren

vor allem Bösen und allen Gefahren!

 

Willst auch für mich du aufbewahren

eine Reis aus dem Kränzlein in deinen Haaren?“

 

„So wahr mich Gott vor Bösem behüte,

auch Vater und Brüderlein in seiner Güte,

 

für dich mein Rosenkränzlein ich hüte.

Ich hab es gewunden, Blüte an Blüte,

die ich gepflücket mit frohem Gemüte.“

 

 Aus dem Kroatischen 

 von Ina Jun Broda

 

 

o nama

Natječaj nagrade ''Kritična masa'' (8. izdanje) otvoren do 10. prosinca

Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg