CM extensions

Review of 'The Smith Tapes: Lost Interviews with Rock Stars & Icons 1969 - 1972'

Howard Smith's classic interviews reveal how little America has changed: a blowhard public figure running for political office without having any political experience; media culture obsessed with celebrities; talking about race relations without being able to improve race relations. Sound familiar?



 

In 1969, Norman Mailer ran for mayor of New York City. That same year, Dennis Hopper, just back from Cannes where Easy Rider was made an instant classic, compared all the photographers to “birds of prey screaming out at you.” On his way to becoming the first black mayor of Newark, New Jersey, Kenneth A. Gibson, sparring with Howard Smith over the intricacies of life in the ghetto, made one of the more important, and alarmingly still relevant, points found in this new book of collected interviews when he said, “I don’t think there’s any black person in the country that would say that they want to have equal treatment from the police department next year or next month or next week. They’d like to have it tomorrow. They would also like to have equal employment rights tomorrow. I don’t think there’s any black person in the country that is willing to wait for what he’s entitled to.” On the surface, The Smith Tapes: Lost Interviews with Rock Stars & Icons might seem like nothing more than a time capsule. What comes into cringe-worthy focus the more you read, however, is that in today’s culture of new, new, new, now, now, now these transcribed interviews highlight how little things have changed in forty years, revealing the acute political and cultural paralysis the United States has long suffered.

Smith, author of the popular Village Voice column “Scenes,” had leveraged his sober and objective detachment to become a trusted media figure among, and friend to, some of the era’s most prominent names. As the FM radio waves were emerging from their infancy, Smith landed a radio show that aired between 1969 and 1972 on WABC/WPLJ, recording hundreds of interviews. The variety of mostly counterculture guests makes for an impressionistic portrait of the tie-dye-tinted idealism of the 1960s giving way to the anxieties of the 1970s. So much was made of the transition between these two decades because by 1969 the kaleidoscopic day-glow counterculture myth, greatly instilled by the media, had lost its magical aura as the growing shadows of Vietnam, Richard Nixon, and Charles Manson blotted out idealism with the harsh truths of reality. The hippies had appropriated Martin Luther King Jr.’s declaration of sticking with love because hate is too heavy a burden to bear and blissed themselves out with a lobotomized notion of peace and love that preferred to forget about hate all together. This blind spot left the nebulous notions of the counterculture vulnerable. Rightfully, resentment also boiled over among black activists still fighting to be accepted as free and equal by white America.

Only seven of the sixty-one guests featured in this book were black—from Sly Stone to Black Panther Communications and Press Secretary Kathleen Cleaver and Howard Sheffey, chairman elect of the National Council of Police Societies and president of the NYPD’s Guardian Association. Nonetheless the subject of race was a running theme in Smith’s questions. Then, like today, when considering other national issues, like war, political tension, and economic strife, it was inevitable that all such discussions circled back to race relations in the United States because, ultimately, they are all inextricably related even if not enough people see it like that. In 1953, in his essay “Stranger in the Village” James Baldwin wrote of being a black American: “He is not a visitor to the West, but a citizen there, an American; as American as the Americans who despise him, the Americans who fear him, the Americans who love him—the Americans who became less than themselves, or rose to be greater than themselves by virtue of the fact that the challenge he represented was inescapable.”

Running for mayor, Norman Mailer campaigned on the ridiculous notion of turning all the city’s neighborhoods into autonomous townships. When Smith asked about what would happen in Harlem, Mailer casually threw out the idea, “If there’s a black New York, as well as a white New York, then policing is their affair.” Felix Cavalier from the Rascals—known for such hits as “Groovin’” and “People Got to be Free”—boasted to Smith that his band’s crossover success with black audiences had resulted in this group of white boys from New Jersey refusing to play venues that did not include a black act on the same bill: “We enjoy it more when there’s Negroes on the bill and in the audience. Right there, it’s as simple as that. We enjoy it more. We feel we’re accomplishing something. . . . we’re trying to re-create that feeling of the harmony between the races, between the music and the audience.”

Talking to gay rights activist Jim Fouratt, Smith said, “In the gay movement, I’m at a loss almost to know what the proper word is: queen, fairy, fag, homo… Will there be a point where homosexual people say fag is good?” Fouratt responded to the undeniably insulting question by citing how America didn’t know how to refer to blacks, listing off various pejoratives before concluding that black people didn’t want white people deciding what to call them and gay people didn’t want straight people deciding what to call them. There are so many lines to read between in these interviews but race is inescapable because this book is a portrait of America anticipating promised change, then and now. Unfortunately, the scenario has become something akin to Vladimir and Estragon waiting for Godot. 

Continue reading

o nama

Dobitnik nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" je Filip Rutić

Dobitnik književne nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" za mlade prozaiste je Filip Rutić (1997).
Nagrađena priča ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim” ima snažan pečat 2020, a autoru je uspjelo kroz nepretenciozan ton i jedan neobičan odnos dati sliku opće nestabilnosti u eri korone i potresa.
U užem izboru nagrade, osim nagrađenog Rutića, bili su Lucija Švaljek, Iva Hlavač, Luca Kozina, Marina Gudelj, Vid Hribar i Darko Šeparović.
Ovo je bio peti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

intervju

Filip Rutić: Književnost bez novih glasova i perspektiva pretvara se u historiografiju

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg