poezija

Mili Đukić: Ekonomija prašine

Mili Đukić (Mostar, 1987.) objavio je dvije zbirke poezije – 'Sabrana djela iz oduzetog tijela' (Bratstvo duša – 2014.) i 'Zima će ponovo biti teška' (Bratstvo duša – 2015.).



 

SVEMIRSKI STEREO –

TIP

 

ako iz wc – a izađem bez knjige

to znači da sam dr –

kao

 

prelako je:

težak je život

ali mekan je cijeli planet –  

negdje oko šest sekstiliona tona pa –

muka rečeno mi je

 

konkretni brojevi su oduvijek u modi

sigurnost koju ti ulijeva znanje

za koje vjeruješ da je apsolutno tačno ne –

procjenjivo je

 

zašto se vrijeme

koje duša provede u ovom obliku

naziva životni vijek

a ne peron za pokušaje –  

na primjer

 

ko je osmislio čitav koncept

i kako se bilo što ispravno zapisuje: jezik –

najduža robija od trideset gra –

ma kojoj hodočastimo puzeći

još otkad smo male bebe

 

kada čuješ: ma –

ma znaj da je to

hermetički zatvoren poklon

bez dodatnog uputstva za korištenje

lansiran iz očevog surlatog trećeg oka

preko svete majčine utrobe

 

ako iz kuće izađem bez knjige

da li to znači

da ću vani nešto da po –

jebem.

 

 

VETO NA DIZANJE ROLETNI

 

iza roletni

oduvijek se igra kolo crne magije

i čini se da na svijetu postoji

precizno određena količina prašine

koja bez ikakvog smisla

kola u krug

 

(i sretni su jedino oni

što prašini dozvole da ih zatrpa)

 

postajem Beethoven za velike događaje

novi zidovi se dižu na melodiju devete

zbog toga osjećam svrab u gaćama

pa se češkam i češkam i češkam i

ne mogu prestati da se češkam

njušim od jaja oznojene prste

dok ližem papirić za duhan

i možda kasnije te iste prste

gurnem u sopstveno dupe –

malo ću razmisliti o ovome

jer ovo je sad već

stvar mog izbora.

 

  

VJERSKI TURIZAM

 

u kuhinji su:

stol i dvije stolice

frižider preko puta

na zidu pored frižidera je sat

pseća posuda ispod sata

šporet i sudoper su

malo lijevo od pseće posude i sata i

tamo često idem

kad je danu nadimak zora

uzmem pepeljaru

izaberem stolicu

smotam cigaru i posmatram:

 

frižider ispred mene

sat na zidu pored frižidera

pseću posudu ispod sata

šporet i sudoper

malo lijevo od pseće posude i sata i

cijela slika stoji čvrsto

poput vjere u iskrenom vjerniku

savršeno miruje sve i

pred iskušenjem od nadolazeće svjetlosti

u pepeljari žrtvujem cigar

i pravo sa hodočašća

oteturam u krevet.

 

  

INFLACIJA ČOVJEČANSTVA

 

uvijek su isti ljudi u opticaju

i kad kažem ovo

ne mislim samo na vlast i na NGO

nego na cijelo čovječanstvo

 

u Jajcu sam sreo Bobby Fischera

i tamo radi

kao drot motordžija

 

na ulici u Mrkonjiću

stao sam razgovarati sa Dostojevskim

koji je i dalje padavičar

samo što više ne piše

nego prodaje kikiriki i košpice

 

Podrašnica je selo

gdje sam uz cestu naletio na Al Caponea

koji je prodavao suho voće

i pretpostavljam

u slobodno vrijeme pekao rakiju

 

Maria Curie je konstantno namrgođena

i nalazi se u kampu na Zelenkovcu

gdje trenutno vjerovatno kuha

radioaktivni gulaš

 

za šankom kod bradatog slikara

stajao sam i pio sa George Bestom

koji se nije mnogo promijenio

ali kad sam mu spomenuo fudbal

napravio je facu

rezervisanu samo za gađenje

 

svim ovim ljudima

i istim tim ljudima (samo prethodnim njima)

iz očiju su izvirali strahovi i želje

a na nepcu im je bio zalijepljen

žele sa okusom neba.

 

 

ZLATNI REZ

 

progutao sam A bombu

burek jačine 500 megatona

noć prije

bio sam obogaćen urinom

biti danas

jeste jednako 1945 plus sedamdeset

brojevi su nepokorena vojska kojom diriguje general Phi

cijene oružja su u drastičnom padu

svoju bombu platio sam dvije marke

američki porezni obaveznici su 1942. godine

za svoju bombu iskeširali preko dvije milijarde dolara

sunčam se pod najvećom zvijezdom na našem nebu

slušalice u ušima su daska kojom surfam na radiovalovima

emituju se vijesti iz kulture

jedanaest i pol hiljada ljudi prijavilo se na talent show

jedan je cilj – postati najveća zvijezda

ležim na klupi u gradskom parku i stvaram vlastiti project manhattan

pušim smotanu cigaru

pušem oblake u obliku gljiva koji idu osamnaest kilometara u nebo

ja sam heterotrofni organizam –  pjevam pod tušem i uspjevam u mraku

hranim se pažljivo pripremljenim ugljikohidratima – pita i pivo

ne znam je li slučajnost ali u jeziku mojih naroda

skoro svaka riječ koja počinje sa slovom p

označava neku mnogo dobru stvar – sočnu prije svega

oči su mi sklopljene iza naočala

osjećam da sam u utrobi trojanskog konja i ne želim izaći van

mnogo je H bombi u parku

uz njihove tople i vlažne upaljače na štiklama

orbitiraju buduće eksplozivne naprave sa cuclama

razmišljam o lokalnom tajkunu

nikad ga nisam vidio – čak ni na slici

njegovo ime proganja me od malih nogu

on je poput mitskog bića – Kentaura – možda

moja majka ne voli vjerovati

da nije bilo ni jednog dana mira odkad postoji čovječanstvo

moja majka voli vjerovati

da je soda bikarbona najveći neprijatelj farmaceutske mafije

otvaram oči nakon potpunog pomračenja

vidim dječaka kako stoji iznad mene – zaklonio mi je najveću zvijezdu

sklanjam naočale i ljubazno ga pozdravljam

on prepadnut bježi i moguće da se raznosi

u broju 1945 plus sedamdeset plus dvadeset.

 

 

TEHNIKA BALANSIRANJA

 

u dvorište

(na balkon ili terasu – svejedno)

postaviti stolicu od ogradnog zida udaljenu

sedamdesetdva centimetra

potom sjesti na nju

i nogama se odgurnuti od isti taj zid

postojanje treba balansirati

samo na zadnje dvije noge

nakon toga

cigaretu smotati tako

da par listića duhana

upadnu u ambis vašeg pupka

zatim cigaretu pripaliti upaljačem

(može i šibicom ili bacačem plamena – svejedno)

i dim duboko uvući da pluća uštinu sama sebe

kroz sitnu rupicu između usana

isti taj dim otpuhnuti i pogledati u mjesec

naposlijetku je potrebno

pogled spustiti ka nožnim prstima

i nastaviti se čuditi svemu kao i dotad.

 

 

LIHVARENJE SVEMIRA

 

odmah po ustajanju iz kreveta

padam na patos

da od sebe odgurnem zemlju

i sebe od zemlje

i uradim to dvadesetak puta

ali istinska suština bježanja

nikako mi ne dolazi

 

ništa se ne mijenja pod ovim starim nebom

osim kože ili nekog organa kad zakaže

ili zuba ili muda

koji su ovdje samo u prolazu

ali ti ostaješ prijatelju

i ja s tobom i ona i sve one –

svi ostajemo do kraja ovdje

 

očigledno je u svim stvarima

došlo do velikog zajeba

i jednostavno smo ispali glupi –

nismo obratili pažnju

na sitna slova u dnu velikog ugovora

kojeg smo sa osmjehom potpisali

i sad ga namrgođeni moramo odrađivati 

pičkasto se teturajući po mliječnoj stazi.

 

  

SPORI BROD ZA KINU

 

istina je da smo

najkompliciranije mašine na svijetu

koje svaka budala može napraviti

pokojnici sve češće imaju pravo

pogotovo kako dani idu tamo gdje treba da idu

pa njihove humke dobivaju prirodni oblik

u jednoj knjizi naišao sam na termin –

spori brod za Kinu; uistinu

sve traje zamarajuće dugo a opet

vremena je uvijek premalo

kao i ljubavi kao i zdravlja kao i novca kao i ratova

kao i svega čime smo konstantno opterećeni

jako je malo korisnih izuma

koje smo iz etera pobrali

odbijajući se od godine i stoljeća

kao bilijarske kugle od bandove bilijarskog stola

crne rupe su odmah nakon ljudskih prava

najveća zabluda – iako ništa ne može biti toliko crno

kao prokletstvo vječnog ponavljanja istih grešaka.

 

o nama

Dobitnik nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" je Filip Rutić

Dobitnik književne nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" za mlade prozaiste je Filip Rutić (1997).
Nagrađena priča ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim” ima snažan pečat 2020, a autoru je uspjelo kroz nepretenciozan ton i jedan neobičan odnos dati sliku opće nestabilnosti u eri korone i potresa.
U užem izboru nagrade, osim nagrađenog Rutića, bili su Lucija Švaljek, Iva Hlavač, Luca Kozina, Marina Gudelj, Vid Hribar i Darko Šeparović.
Ovo je bio peti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

intervju

Filip Rutić: Književnost bez novih glasova i perspektiva pretvara se u historiografiju

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg