poezija

Darko Šeparović: Iz rukopisa 'Proces gorenja'

Donosimo ciklus pjesama prošlogodišnjeg dobitnika nagrade 'Na vrh jezika' ('Autopilot', Algoritam, 2015.), Darka Šeparovića.



 

KORIJENJE

 

bile su žile na rukama

ljubičaste i zelene nerazvrstane

ceste. po njima su prsti vozili

jednosmjerno prema vratu i

dlake su bile bodlje

onog kaktusa na prozoru.

 

bila je noć, motor s unutrašnjim

izgaranjem, ono najtoplije ostajalo

je nevidljivo.

 

magla je siguran znak gorenja

noći, plašt koji se savija oko naših tijela

poput dobro smotanog bureka u

predgrađu.

 

morao je biti grad, basevi

su udarali tupi ritam kucanja

po vratima. ništa iza njih

nismo čuli.

 

korijenje je širilo zemlju

grlilo kamenje, moje ruke tebe

i trnci su se širili tijelom

kao da netko u gumenim čizmama

stišće papučicu gasa.

 

tako smo jurili prema jutru.

korijenje je bešumno raslo prema

dolje, iako je rast zapravo

uspinjanje prema gore.

 

mi se nikada nismo tako probijali.

ostali smo zalijepljeni za ovo tlo.

 

 

POŽARI

 

počinjemo od sredine.

radimo veliki rez u zemljinoj kori.

voda je igla s kojom će te sigurno

zašiti rane koje ostaju poslije nas.

suze ne pomažu.

savijamo metal, aluminijsku foliju i

zrak između prstiju. temeljiti smo u

procesu gorenja. kemikalije nas uništavaju

ali ponovno se dižemo, kao Francuska.

u špilji Lascaux su nacrtani bikovi koji bježe od nas.

cepelini su prestali voziti jer smo bili uporni.

mi smo požari, zvuk grana koje uništava

prevelika količina topline, ono suho lomljenje zraka

u zglobovima grada. nakon nas kamenje ostaje

netaknuto. gramatika je presušeno korito rijeke

njega preskačemo i dolazimo na čišću obalu.

tamo su brda preko kojih ljeta sporije stižu.

jednom ste nas zbunjeni zalili alkoholom, postali

smo veći; zapravo nezaustavljivo smo

rušili drveće.

slušajte Saru i držite razmak. ne zovite kišu.

kada dođemo stvari koje vas okružuju izgubit

će se u vlastitoj zgrčenosti. po nama će

večeras kanaderi sipati majčino mlijeko.

mi ćemo prestati i nitko nam neće vjerovati.

 

 

MAHOVINA

 

krenuli smo prema sjeveru, utorak je ulazio u

meko brašno veljače. napušta nas miris slikovnice,

nema debelog kartona koji se lijepio za jabučice prstiju.

kraj je večeri i čačkalice su na stolu. to su posječena

stabla na kojima nema mahovine.

 

mi smo ipak krenuli prema sjeveru.

ispod svakog kamena je bila zmija, ispod

kuće su temelji, betonska zubala koja grizu

stijene. zato su vrata škripala kada smo izlazili.

naša putovanja imaju

asfaltnu kralježnicu, masu tuđe glazbe koja

pokreće čekiće u ušima. oni razbijaju

svakodnevno brbljanje u žutu sluz koju

vadiš štapićem.

 

vozimo dalje i rušimo znakove opasnosti.

životinje sigurno prelaze cestu kao da sigurni

prelasci postoje.

 

nekako moramo doći do sjevera.

mahovine nema, a netko nam treba

obasjati put. u žaruljama ne nalazimo žarne

niti, neki plinovi se unutra miješaju u bespomoćnoj

vrtoglavici, baš poput nas, čekaju dodir prsta koji će ih

zapaliti.

 

mi moramo doći do sjevera, sjesti na oštar rub

s ljudima prije nas, maknuti pokidane zastave,

izbrisati tuđa imena, jednoznačno osvojiti

nešto kao da zgrčeni i prestrašeni po

prvi put ulazimo u nju.

 

 

GRAVITACIJSKI VALOVI

 

jučer su otkrili gravitacijske valove

odozgo nas pritišće nečije drugo crno more.

sada postoje neoborivi dokazi.

postoji i gutanje, mišići grkljana koji

neovisno o položaju tijela guraju tekućine kroz

nas. Albert je izgleda oduvijek bio u pravu i

jeo je puno riže, stajao na glavi, svakim gutljajem

otkrivao tkivo svemira.

počelo je vrijeme komaraca.

Albertovi brkovi su šuma prema kojoj uspravni

večeras idemo. naše tijelo je svemir, ali samo

mislimo o komarcima. netko stalno viče:

moraš imati mirne ruke za nacrtati oštar kut

jedino tako možeš ubiti medvjeda.

lakšeg načina nema.

tlakovi su negativni, geometrija ne poznaje nulu

i srce je nemoguće nacrtati šestarom. napredujemo

sporo kroz šumu, kroz Albertove tamne brkove,

brkamo putokaze, pogled je upućen vodiču, ne tebi.

Albert se smije jer jebeno je bio u pravu.

bilo je dana kad uopće nisam ubijao ribu.

 

 

UZGOJ ALGI

 

Reljef je povijest interneta

sir probušen s milijunima kilometara

optičkih kablova. kroz njih nam dolaze

zelene alge iz Kineskog mora, jednokratno

probijaju naše vlažne zidove. zatim se gnijezde

u razvodnim kutijama stana dok ona istresa

juhu iz vrećice i shvaća taj posao vrlo ozbiljno.

 

Mjehurići tople vode pucaju, zubi su

stisnuti od vrelih ručica aluminija,

u zidovima je debeli privid. uporne alge

stižu s pokvarenim svinjskim polovicama,

bacaju jajašca po tipkovnicama, novosti

o tečaju jena i gustoći nafte na našim plažama.

 

Idemo u pravcu minskog polja vikenda.

hvatamo loš wi-fi signal i još lošije

naslove o bombardiranju istoka.

tamo reljefa praktički više i nema, sniježe

samo oštri geleri, udovi su razbacani po ekranu

mobitela, ali alge neumorno stižu do nas.

imaju oči japanke koja proviruje duboko u naše

želuce.

 

I uvijek će biti brojčano nadmoćne

te male alge sa svježim vijestima.

trebali bi kupiti akvarij, započeti

s njima napredni uzgoj,

čvrsto i njemački ograničiti im

kretanje, razvedeni reljef pretvoriti

u plošnu plohu veste Angele Merkel,

ali prije svega pojesti juhu.

stvari držati pod kontrolom. 

o nama

Dobitnik nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" je Filip Rutić

Dobitnik književne nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" za mlade prozaiste je Filip Rutić (1997).
Nagrađena priča ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim” ima snažan pečat 2020, a autoru je uspjelo kroz nepretenciozan ton i jedan neobičan odnos dati sliku opće nestabilnosti u eri korone i potresa.
U užem izboru nagrade, osim nagrađenog Rutića, bili su Lucija Švaljek, Iva Hlavač, Luca Kozina, Marina Gudelj, Vid Hribar i Darko Šeparović.
Ovo je bio peti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

intervju

Filip Rutić: Književnost bez novih glasova i perspektiva pretvara se u historiografiju

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg