panorama

The Encyclopedia of Science Fiction: Croatia

The SF scene in Croatia is rapidly growing, with new names appearing regularly. Some authors have begun to see their work translated into English. New anthologies and awards mark the health of the field, giving hope that sf will continue to evolve in the region, and that young authors, who are already making their mark here, will finally be recognized worldwide.



 

Croatian sf in its infancy (especially after the nineties) is not very different from the East European fiction and we can compare it to the Russian school of fiction. In the early days of sf in Croatia, writers dealt with adventurous and utopian themes, but later their focus shifted more to existential and social issues, especially after the fall of the Berlin Wall and the Croatian Patriotic war in the nineties; typically they now wrote about the life of the "little man" who is repressed by global trends of capitalism and injustice as a result of abrupt democratization on a state level. Only recently, after twenty-five years of democracy and the "rule of the people", have Croatian novels started to resemble the sf classics and modern works in the genre, mainly from USA, Great Britain, Ireland. As the world became connected into one global network, it became more obvious that Croatian sf was not thematically inferior to the latest hits of the genre. Nevertheless, today's sf in Croatia cannot ignore the context of the time and space in which it was created and from which it was derived.

Putting aside post-war traumas, Serbia and Croatia are beginning to work together in the literature market and the number of authors published in both countries is on the rise.

1. The first sf book published in the Croatian language was a translation of Jules Verne's De la Terre à la Lune ["From the Earth to the Moon"] (1875); it was soon followed by another Verne novel in translation, Le tour du monde en quatre-vingts jours ["Around the World in Eighty Days"] (1876). Further Verne translations continued to appear.

The first sf work by a Croatian author is considered to be the novel Crveni ocean ["Red Ocean"] (1918-1919) by Marija Jurić Zagorka, which was published in parts. Milan p Sufflay's Na pacifiku godine 2251 ["In the Pacific in the Year 2251"] (1924) also appeared in parts. Mato Hanžeković's Utopia, Gospodin čovjek ["A Man of Rank"] (1932) appeared in the wame year as Mladen Horvat's Muri Massanga (1932), which was again published in parts. In the 1930s an author known only by the pseudonym Aldion Degal published Atomska raketa ["Atomic Rocket"], Zrake smrti ["Death Rays"] and Smaragdni skarabej ["Emerald Scarab"]. A few more works, which can be considered as sf, were published before the beginning of World War Two, the most prominent being Majstor Omega osvaja Svijet ["Master Omega Conquers the World"] by Zvonimir Furtinger and Stanko Radovanović (1938).

After World War Two, Furtinger, this time collaborating with Mladen Bjažić, published: Osvajač dva se ne javlja ["Conqueror Two is Not Responding"] (1959), Zagonetni stroj profesora Kružića ["Professor Kružić's Mystery Machine"] (1960) and Svemirska nevjesta ["Space Bride"] (1960). Along with these novels, various sf novels by domestic and foreign authors were published by Epoha Zora from 1957 to 1962, along with the cult Anthology Od Lukijana do Lunjika: povijesni pregled i antologija naučno-fantastičke literature ["From Lucian to the Lunik"] (anth 1965) edited by Darko Suvin.

There was an expansion of original science fiction works in the mid 1970s in Yugoslavia, of which Croatia was an integral part. Works include Brodolom kod Thule ["Shipwreck near Thula"] (1979) by Predrag Raos and Ur (1982) by Hrvoje Hitrec; Kentaur, a publisher from Belgrade, published various translations of science fiction works by world's well-known authors, but also titles by Croatian authors, such as Branko Belan's Utov Dnevnik ["Ut's Diary"] (1982), Damir Mikuličić's O (1982). Predrag Raos's Mnogo vike nizašto ["Much Shouting about Nothing"] (1985) and Null effort (1990).

The magazine Sirius was founded in 1976, edited by Boris Jurković, Hrvoje Prčić and Milivoj Pašiček, and published by Vjesnik in Zagreb. The journal was of exceptional importance for sf in Croatia – it introduced Croatian readers to some of the best foreign sf works, but also published various critically acclaimed works by domestic authors. Sirius was declared the best European sf magazine in 1980 and 1984. The last issue appeared late 1989.

Croatian Cinema included Izbavitelj ["The Rat Saviour"] (1976) directed by Krsto Papić (1976), which was given an award at a film festival in Trieste, Italy; and Posjetioci iz galaksije Arkana ["Visitors from Arkana Galaxy"] (1980) directed by Dušan Vukotić. Croatian Comics authors also published sf themed works. From the legendary Andrija Maurović to authors from the group "Novi kvadrat", science fiction played a significant role in Croatian comic books.

 

Continue reading

o nama

Dobitnik nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" je Filip Rutić

Dobitnik književne nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" za mlade prozaiste je Filip Rutić (1997).
Nagrađena priča ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim” ima snažan pečat 2020, a autoru je uspjelo kroz nepretenciozan ton i jedan neobičan odnos dati sliku opće nestabilnosti u eri korone i potresa.
U užem izboru nagrade, osim nagrađenog Rutića, bili su Lucija Švaljek, Iva Hlavač, Luca Kozina, Marina Gudelj, Vid Hribar i Darko Šeparović.
Ovo je bio peti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

intervju

Filip Rutić: Književnost bez novih glasova i perspektiva pretvara se u historiografiju

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg