panorama

The Encyclopedia of Science Fiction: Croatia

The SF scene in Croatia is rapidly growing, with new names appearing regularly. Some authors have begun to see their work translated into English. New anthologies and awards mark the health of the field, giving hope that sf will continue to evolve in the region, and that young authors, who are already making their mark here, will finally be recognized worldwide.



 

Croatian sf in its infancy (especially after the nineties) is not very different from the East European fiction and we can compare it to the Russian school of fiction. In the early days of sf in Croatia, writers dealt with adventurous and utopian themes, but later their focus shifted more to existential and social issues, especially after the fall of the Berlin Wall and the Croatian Patriotic war in the nineties; typically they now wrote about the life of the "little man" who is repressed by global trends of capitalism and injustice as a result of abrupt democratization on a state level. Only recently, after twenty-five years of democracy and the "rule of the people", have Croatian novels started to resemble the sf classics and modern works in the genre, mainly from USA, Great Britain, Ireland. As the world became connected into one global network, it became more obvious that Croatian sf was not thematically inferior to the latest hits of the genre. Nevertheless, today's sf in Croatia cannot ignore the context of the time and space in which it was created and from which it was derived.

Putting aside post-war traumas, Serbia and Croatia are beginning to work together in the literature market and the number of authors published in both countries is on the rise.

1. The first sf book published in the Croatian language was a translation of Jules Verne's De la Terre à la Lune ["From the Earth to the Moon"] (1875); it was soon followed by another Verne novel in translation, Le tour du monde en quatre-vingts jours ["Around the World in Eighty Days"] (1876). Further Verne translations continued to appear.

The first sf work by a Croatian author is considered to be the novel Crveni ocean ["Red Ocean"] (1918-1919) by Marija Jurić Zagorka, which was published in parts. Milan p Sufflay's Na pacifiku godine 2251 ["In the Pacific in the Year 2251"] (1924) also appeared in parts. Mato Hanžeković's Utopia, Gospodin čovjek ["A Man of Rank"] (1932) appeared in the wame year as Mladen Horvat's Muri Massanga (1932), which was again published in parts. In the 1930s an author known only by the pseudonym Aldion Degal published Atomska raketa ["Atomic Rocket"], Zrake smrti ["Death Rays"] and Smaragdni skarabej ["Emerald Scarab"]. A few more works, which can be considered as sf, were published before the beginning of World War Two, the most prominent being Majstor Omega osvaja Svijet ["Master Omega Conquers the World"] by Zvonimir Furtinger and Stanko Radovanović (1938).

After World War Two, Furtinger, this time collaborating with Mladen Bjažić, published: Osvajač dva se ne javlja ["Conqueror Two is Not Responding"] (1959), Zagonetni stroj profesora Kružića ["Professor Kružić's Mystery Machine"] (1960) and Svemirska nevjesta ["Space Bride"] (1960). Along with these novels, various sf novels by domestic and foreign authors were published by Epoha Zora from 1957 to 1962, along with the cult Anthology Od Lukijana do Lunjika: povijesni pregled i antologija naučno-fantastičke literature ["From Lucian to the Lunik"] (anth 1965) edited by Darko Suvin.

There was an expansion of original science fiction works in the mid 1970s in Yugoslavia, of which Croatia was an integral part. Works include Brodolom kod Thule ["Shipwreck near Thula"] (1979) by Predrag Raos and Ur (1982) by Hrvoje Hitrec; Kentaur, a publisher from Belgrade, published various translations of science fiction works by world's well-known authors, but also titles by Croatian authors, such as Branko Belan's Utov Dnevnik ["Ut's Diary"] (1982), Damir Mikuličić's O (1982). Predrag Raos's Mnogo vike nizašto ["Much Shouting about Nothing"] (1985) and Null effort (1990).

The magazine Sirius was founded in 1976, edited by Boris Jurković, Hrvoje Prčić and Milivoj Pašiček, and published by Vjesnik in Zagreb. The journal was of exceptional importance for sf in Croatia – it introduced Croatian readers to some of the best foreign sf works, but also published various critically acclaimed works by domestic authors. Sirius was declared the best European sf magazine in 1980 and 1984. The last issue appeared late 1989.

Croatian Cinema included Izbavitelj ["The Rat Saviour"] (1976) directed by Krsto Papić (1976), which was given an award at a film festival in Trieste, Italy; and Posjetioci iz galaksije Arkana ["Visitors from Arkana Galaxy"] (1980) directed by Dušan Vukotić. Croatian Comics authors also published sf themed works. From the legendary Andrija Maurović to authors from the group "Novi kvadrat", science fiction played a significant role in Croatian comic books.

 

Continue reading

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pročitajte tko su sedmero odabranih.

proza

Hana Kunić: Vidjela sam to

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.

proza

Saša Vengust: Loša kob

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg