Jelena Radovanović (Bor, 1972.) diplomirala na Odseku za anglistiku Filološkog fakulteta u Beogradu. Živi i radi u Nemačkoj od 2002. godine i bavi se predavanjem engleskog i nemačkog jezika i književnim prevođenjem sa nemačkog. Do sada je objavila četiri knjige poezije: Povremeni prekidi sa zujanjem (2000), Sitne iznutrice (2002), Džibra (2006), Otvoreni prelomi (2012) i Strano telo (2024). Dobitnica je Disove nagrade 1999. godine za prvu knjigu pesama, Brankove nagrade Društva književnika Vojvodine 2001. godine, Nagrade za knjigu godine Narodne biblioteke u Boru 2003. godine i dve prve nagrade Univerziteta u Braunšvajgu, Nemačka, za poeziju pisanu na engleskom jeziku.
Aljoša Pužar (Rijeka, 1974.) je hrvatsko-talijansko-slovenski kulturolog, antropolog i pisac. Studirao kroatistiku u Rijeci i komparatistiku u Zagrebu. Doktorirao u Rijeci (2006) i Cardiffu (2015). Redovni je profesor kulturologije i urbane antropologije na Sveučilištu u Ljubljani i trenutni podpredsjednik svjetske kulturološke organizacije (ACS). Predavao je traduktologiju, kroatistiku i kulturologiju na sveučilištima u Trstu i Rijeci, te na Sveučilištu Umjetnosti u Berlinu (UDK). Od 2006. do 2016. predavao je kroatistiku, kulturologiju, rodne studije, kulturnu antropologiju i kulturalnu geografiju na južnokorejskim sveučilištima u Seulu (Yonsei, HUFS). Objavljivao je monografije i znanstvene članke o regionalnoj književnoj povijesti, studijima slatkoće/medenosti, rodnim i seksološkim temama, korejskoj popularnoj kulturi i drugom. Djelovao je kao urednik, kolumnist, kritičar, te književni prevoditelj s talijanskog, slovenskog i engleskog. Voditelj je programa Doručak s autorom pulskog sajma knjige, te drugih književnih događaja. Objavljuje eksperimentalnu etnografiju i autoetnografiju, eseje, kratke priče i pjesme. Knjiga Pitanje nadležnosti (Fraktura, 2024) je autorova prva cjelovita zbirka poezije, oblikovana u tri cjeline, u rasponu od nepromijenjenih readymade zapisa, preko etnografskih promatranja u stihu, do autoetnografskih poetskih sondiranja.
Višnja Begović rođena je u Beogradu 1995. godine. Studije pevanja završila je u Bostonu, a master studije menadžmenta u kulturi u Njujorku. Pesme su joj objavljivane u časopisima, na više internet portala, u zbornicima “Tajni grad” i “Signali u noći” PPM Enklave, kao i u zborniku “Nova BHCS poezija, drugi tom” (Slavitude, 2023) u prevodu na francuski jezik. Prvu zbirku pesama “Džet-leg” (PPM Enklava) objavila je 2023.
Vojo Šindolić rodio se 14. rujna 1955. u Dubrovniku. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Dubrovniku, a Filološki fakultet (grupa za komparativnu književnost) u Beogradu i Naropa University u Boulderu, Colorado.
U razdoblju od 1975. do 1979. bio je jedan od urednika tada jedinog jugoslavenskog časopisa za rock glazbu Džuboks. U tom razdoblju, a i poslije, napravio je brojne razgovore s članovima rock & roll grupa kao što su Grateful Dead, Pink Floyd, Led Zeppelin, The Who, Allman Brothers Band i pojedincima kao što su Leonard Cohen, John Lennon, Van Morrison, Neil Young, Kris Kristofferson, Patti Smith, Bob Dylan, Johnny Cash itd.
Počasni je član Američke akademije umjetnosti i književnosti. Također je počasni član američkog PEN centra. Bio je gostujući predavač suvremene američke književnosti na University of California u San Franciscu i Berkeleyju. Član je hrvatskog PEN centra, HDP-a i DHKP-a.
Od 1982. suradnik je Trećeg programa Hrvatskog radija za koji je priredio preko šest stotina polusatnih emisija s prijevodima najznačajnijih američkih i svjetskih pjesnika i književnika.
Od 1979. bavi se likovnom umjetnošću kao drugim oblikom svog umjetničkog izražavanja. (Slike i crteži nalaze se u muzejima i privatnim zbirkama u San Franciscu, Los Angelesu, New Yorku, Leedsu, Amsterdamu, Veneciji, Trstu itd.)
Od 1975. naizmjenično je živio u Beogradu, San Franciscu, Veneciji, Trstu, Kopru, a 2008. godine vratio se u rodni Dubrovnik gdje živi kao slobodni umjetnik.
Prvu knjigu pjesama pod naslovom Prelazni prizor objavio je u Dubrovniku 1979. Za knjigu Svakodnevica, objavljenu na Cetinju 1985. dobio je Nagradu Aleksandar Leso Ivanović. Sredozemna medvjedica objavljena je u Dubrovniku 1987. kao bibliofilsko izdanje. Pjesme nastale od 1980. do 1984. tiskane su 1988. u zbirci Dekompresija. Biblioteka Feral Tribune objavila je 2002. Šindolićeve opsežne izabrane pjesme pod naslovom Poziv na crninu, a drugi dio izabranih pjesma objavila je nakladnička kuća Vuković & Runjić 2010. pod nazivom Povijest bolesti: rane, neobjavljene i nove pjesme, 1973.-2008. Ista nakladnička kuća objavila je 2013. njegove nove izabrane pjesme pod naslovom Smrt i druge ljubavi. Potkraj 2020. u nakladi Vuković & Runjić objavljene su mu nove pjesme pod naslovom Više lica jednine: nove pjesme 2014.-2019.
U Srbiji su mu objavljene izabrane pjesme pod nazivom Nevidljivi bjegunac (2013.), a u Crnoj Gori pod nazivom Točka otpora (2019.).
Na stranim jezicima izabrane pjesme objavljene su mu na engleskom Behind the Darkness (Butcher Shop Press, 2005.), japanskomYami no Haigade (Blue Jacket Press, 2008.) i talijanskom Il Punto della Resistenza (Casa della Poesia, 2015.).
Objavio je i prijevode pedesetak knjiga iz suvremene američke književnosti: Lawrence Ferlinghetti, Jack Kerouac, Allen Ginsberg, Gary Snyder, Gregory Corso, Michael McClure, Charles Bukowski, Ezra Pound, Sam Shepard, John Fante, Patti Smith, Jim Morrison, Thomas Merton, Tennessee Williams, William Carlos Williams itd., a s japanskog jezika preveo je djela pisaca kao što su Yukio Mishima, Haruki Murakami, Shusaku Endo, Junichiro Tanizaki, Yoko Ogawa, Ryunosuke Akutagawa itd.
Dinko Telećan rođen je 1974. godine. Prevodi i piše. Dosad je objavio šest zbirki pjesama, dvije knjige eseja, dvije putopisne knjige i jedan roman. U više navrata su ga preveli i nagradili. Počasni je konzul Republike Užupis u Zagrebu.
anja zag golob višestruko je nagrađivana slovenska pjesnikinja kolumnistica urednica dramaturginja i prevoditeljica koja je objavila četiri knjiga poezije
Matko Abramić (Čakovec, 1984.), objavio četiri zbirke poezije: ono je samo olujne boje… (2007.), Mala doza samizdata (2017.), Segunda dosis (2020.) i Reci mi… (Stihomašina) (2021., 2023.). Na Danima performansa, Špancirfestu (Varaždin), Pantesalijskom pjesničkom festivalu (Larisa, Grčka), Festival uličnih svirača (Novi Sad), u Noći knjige (Zagreb) te na mnogim drugim manifestacijama u Hrvatskoj i regiji izvodi performanse Reci mi riječ i napisat ću ti pjesmu na kojima prolaznicima piše pjesme na staroj pisaćoj mašini. Uz glazbenu pratnju performans se transformira u glazbeno-poetsku improvizaciju Artefakt. Takva mu je najmilija. Živi na potezu Varaždin-Zagreb i radi kao književni urednik. Od 2022. je član Hrvatskog društva pisaca.
Helena Mašaberg (Osijek, 1987.) završila je Poljoprivredni fakultet na diplomskom studiju bilinogojstva - smjer zaštita bilja, te je po struci agronom. Tokom studiranja je počela pisati članke za nekoliko različitih portala. Dok je pisala za Agroklub - najpoznatiji poljoprivredni portal u regiji objavljivala je dobre priče o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Voli pisati realne priče o životu, a najviše preferira one sa ljubavnom tematikom koje imaju elemente romantičarske zanesenosti, ali i motive gorčine, tuge, boli i bijesa. Takva je i njezina prva dosad napisana i neobjavljena kratka priča pod nazivom Gorki pelin. Helena Mašaberg živi i radi u Osijeku.
Iva Pozniak (Dubrovnik, 1983.) po struci biologinja mora, trenutno radi na svom prvom rukopisu pod nazivom "Tijelo", koje je osvojilo 4. mjesto na natječaju za dodjelu književne nagrade „Milivoj Cvetnić“ za najbolju pjesničku zbirku 2022.
Lovre Rončević (Vrsi, 1992.) izdao je zbirku priča ''Nesretni Luka Tančulović''.
Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.
Olja Alvir (1989.) bavi se pisanjem, prevođenjem i znanosti o književnosti u Beču i drugdje. U raznim je publikacijama objavljivala eseje i kratku prozu o kulturnopolitičkim i migracijskopolitičkim temama. S pjesmom "Pomelo" pobijedila je 2021. godine na natječaju grada Graza wirsindlesenswert. Poeziju je objavljivala u austrijskim i međunarodnim časopisima te sudjelovala na rezidencijama, među ostalima u Splitu i Zagrebu. Njezin roman prvijenac Kein Meer izašao je 2016. godine, a prva zbirka poezije Spielfeld/Špilfeld/Playground 2022. godine.
Književnu nagradu "Kritična masa" za mlade prozaiste dobila je Ana Predan (1996.). Nagrađena priča „Neke su stvari neobično plave“ postavljena je kao zanimljiv „dnevnički“ zapis razlomljen na sate, unutar 24 sata. Ujednačen ton, koji vremenom uvlači u tonalilet nepredvidljive meditacije subjekta o sebi i katkad o subjektivnosti samoj, tvori svojevrsnu introspektivnu radnju koja se čita sa zanimanjem i svjedoči o visokom književnom potencijalu dosad inače nezamijećene Ane Predan.
U užem izboru nagrade, osim nagrađene Ane Predan, bili su Robert Aralica, Iva Esterajher, Luca Kozina, Dora Levačić, Eliša Papić, Nikola Pavičić i Dina Vukelić.
Ovo je bio sedmi nagradni natječaj koji raspisuje elektronički književni časopis Kritična masa. Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (700 eura bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Dora Levačić je u uži izbor ušla s ulomkom ''Zavoj usred ničega''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od osam natjecateljica.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Ana Predan je u uži izbor ušla s pričom ''Neke su stvari neobjašnjivo plave''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od osam natjecateljica.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Luca Kozina je u uži izbor ušla s pričom ''Na vjetru lete zmajevi''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od osam natjecateljica.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Nikola Pavičić je u uži izbor ušao s pričom ''Suncem i vremenom opržena tijela''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od osam natjecatelja.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Robert Aralica je u uži izbor ušao s pričom ''Gugutka''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od osam natjecatelja.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Iva Esterajher je u uži izbor ušla s par kratkih priča. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od osam natjecateljica.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Dina Vukelić je u uži izbor ušla s pričom ''Fasade''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od osam natjecateljica.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Eliša Papić je u uži izbor ušao s pričom ''Sagradili smo kuću''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od osam natjecatelja.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Filip Katavić (Zagreb, 1999.) od 2018. do 2020. studira južnoslavenske jezike i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 2020. kroatistiku i filozofiju. Od 2022. sudjeluje u neformalnom pjesničkom društvu „Ili jesmo ili nismo“ te na fakultetskom udruženju „Povezani poezijom“ i objavljuje nekoliko pjesama u istoimenom zborniku te u zborniku „Senje i meteori“ 2022. 2023. objavljuje pjesme u zbornicima naklade Kultura snova „Zagreb na dlanu 2023.“, „Sarajevo na dlanu 2023.“ i „Split na dlanu 2023.“.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Jakov Skok (Čakovec, 1997.) diplomirao je germanistiku i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Odmalena se bavi crtanjem, pisanjem i glazbom, pa je sa sedam godina ilustrirao obiteljsku slikovnicu s očevim pričama Pijetao Grozdan i pet priča, a s četrnaest imao prvu samostalnu izložbu. Dosad su mu tiskane tri zbirke pjesama: Oskvrnuti zvuk (2014.), čiji je rukopis nagrađen na natječaju Društva prijatelja knjige Milivoj Cvetnić u Hrvatskoj Kostajnici, te Desetorica skeptika (2018.) i Verestovaje (2020.). Poeziju je objavljivao i u časopisima Zarez, Hrvatski kajkavski kolendar, Kolo, Republika, a prozu piše tek odnedavno. Živi i radi u Zagrebu.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Luka Ivković (Šibenik, 1999.) student je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radove objavljuje po raznim časopisima. Dobitnik je nagrade Trećeg Trga za zbirku pjesama Gospodar pčela, te nagrade izdavačke kuće Slavitude za istu knjigu. Ove godine dobitnik je nagrade Zadravko Pucak za zbirku Novi strojevi, knjiga druga.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Bernarda Burazin (Split, 1991.) nakon završene gimnazije upisala je fakultet prirodoslovno-matematičkog smjera kojeg nikada nije završila. Živi u Omišu, mama je dvoje male djece i životna želja joj je jednom napisati roman koji će govoriti o (ne)položaju žena u današnjem društvu.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Mihovil Rismondo (Zagreb, 1999.) maturirao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 2017. godine te je iste godine upisao Preddiplomski studij Dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Na studentskoj reviji DeSADU do sada je predstavio četiri drame; Hipolit iz predgrađa (2017.), Ljubav u afteru (2021.), Pater familias (2022.) i Viktorija (2023.), a na studentskom festivalu KRADU jednu; Vampir alergičan na krv (2021.) Osim navedenih, tu je i drama Obojani (2020.) Pater familias izveden je u siječnju 2023. na Hrvatskom radiju 3, u sklopu programa „Radio igra“, a u režiji Mislava Brečića. Potpisuje i adaptaciju Šume Striborove pod nazivom Začarani sin (2019.) nastalu u suradnji s kazališnom radionicom Malik, Rijeka. Kao scenarist i koscenarist potpisuje scenarije za tri kratkometražna filma: kao scenarist za kratki igrani film Bloodline, kao koscenarist za kratki animirani film Ispod maske nastao u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti (Undercover, 2022. prod. Hrvatski audiovizualni centar, red. Darian Bakliža), te kao koscenarist za igrano-eksperimentalno-animirani film Uloga (2020. prod. Zagreb film, red. Darko Bakliža). Kratki animirani film Ispod maske temeljen je na autorskoj priči Terase, prvi put objavljenoj u višejezičnoj zbirci Biber (04), u sklopu radova koji se bave temom pomirenja u kontekstu nasljeđa rata i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije. Od veljače 2022. započeo je, kao redatelj, nezavisni autorski projekt Ljubav u afteru.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sara Štrkalj (Zagrebu, 2004.) završila je Gimnaziju Lucijana Vranjanina i trenutno studira psihologiju na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu. Pisanjem se "ozbiljnije" bavi od svoje dvanaeste godine i već je pohađala nekoliko radionica kreativnog pisanja. Uglavnom piše prozu, najčešće kratke priče.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Rebeka Petković (Varaždin, 2000.) trenutačno je studentica druge godine diplomskog studija anglistike i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U srednjoj školi počinje pisati pjesme i kratke priče. Nema puno iskustva s književnim natječajima. Loše se snalazi u pisanju kratkih biografija.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Rina Roje (Split, 2000.) nakon završetka II. gimnazije u Splitu, upisuje studij komparativne književnosti i kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje trenutno studira. Pisanjem se bavi od malih nogu, no tek je nedavno skupila hrabrosti za poslati svoju pjesmu na radionicu Servis za pjesmu Ivice Prtenjače, Martine Vidaić i Marka Pogačara gdje je njezina pjesma uređena i objavljena.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Filip Jurjević (Zadar, 1994.) diplomirao je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Surađuje kao dramaturg na projektima Kazališta lutaka Zadar, Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića, HNK Zagreb, Teatra Fort Forno i Kazališta Virovitica, Satiričkog kazališta Kerempuh, Kotar teatra i mnogih drugih. Također piše za film i televiziju.
Član je Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Dora Šulentić (Zagreb, 2002.) studira Ekonomski fakultet u Zagrebu. Nada se upisati smjer marketing jer smatra da je kreativna osoba. San joj je jednog dana napisati roman. Žanr u kojem najviše voli pisati je fantasy, ali se okušava i u drugim područjima. Pobjednica je natječaja Zagrebu-riječju i slikom iz 2020. i smatra to svojim najvećim dosadašnjim spisateljskim postignućem. Osim pisanjem, bavi se i šahom, gledanjem serija i čitanjem.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marija Krešić (Zagreb, 1993.) bavi se radnom terapijom na Odjelu fizikalne terapije u KB Dubrava. Pisanjem se bavi u slobodno vrijeme, te do sada nije objavila veće radove. Bila je finalistkinja u natjecanju za kratku priču na Europskom festivalu kratke priče.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Alen Živković (Zagreb, 1996.) završio je PMF u Zagrebu i radi kao programer trčeći za parama. Tu i tamo se okušava u pisanju. Hobiji uključuju gledanje filmove, igranje igrica, čitanje knjiga, otpisivanje svega iole mainstream. Živi i radi, koristeći post-koronske pogodnosti svoje branše, na relaciji Šibenik–Zagreb.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Mirta Maslać (Zagreb, 1993.) diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Teorijske tekstove objavljivala je na portalu Stilistika te u časopisu Centra za ženske studije Treća (br. 22, 2020). Njezin prvi roman Junak ili čudovište izašao 2018. godine u Zagrebu u nakladi Durieuxa. Ulomci iz romana objavljeni su na portalu Kritična masa te u časopisu Fantom slobode, a dio je preveden i na francuski na portalu Le fantôme de la liberté. Na natječaju za kratku priču Nastavi priču (2021.) osvojila je četvrto mjesto te treće na natječaju Festivala europske kratke priče (2022). Iste je godine bila na književnoj rezidenciji Kamov u Rijeci te dobila potporu Ministarstva kulture za poticanje književnog stvaralaštva za zbirku pjesama Kako se razbijaju tanjurići.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marija Hardi (Vukovar, 1998.) diplomirala je filozofsko-teološki studiji na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu 2022. godine te stekla zvanje magistre teologije. Trenutno je doktorandica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a živi u Vukovaru i radi kao vjeroučiteljica u osnovnoj školi. Dosad je objavljivala kraće prozne radove na natječajima, među kojima je i kriminalistička kratka priča Dragi dnevniče koja je na I. međunarodnom natječaju Kristalna pepeljara 2020. godine osvojila 1. nagradu.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Esther Davies (Zagreb, 1996.) je apsolventica studija dramaturgije i istražiteljica novih kazališnih formi u suvremenom cirkusu. Završila je i scenarističku školu Palunko, te ljetnu školu pisanja u Nottingham University. Već u srednjoj školi do početka studentskih dana je pisala dramske predstave za polaznike grupa ZKM-a. Interesira je world building, gaming development i svjetovi skriveni u svakidašnjici. Radno iskustvo joj je od A do Ž, što joj je dalo mnogo inspirativnog materijala, a sada radi na tome da freelanca članke za stranicu namijenjenu umjetnosti i filozofiji, te integraciji filozofskih struja misli kroz književnost.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Noa Fischer (Zagreb, 2004.) je 2022. godine završila srednju školu i uslijed selidbe u London na fakultet doživjela krizu srednjih godina (s nenapunjenih 19), te odlučila da će vlastitu patnju pretvoriti u tuđu. Stoga je počela pisati. Piše, zapravo, od godina kada je još bilo socijalno prihvatljivo zaspati na spojenim stolcima usred večere s vrlo dosadnim ljudima. Fale joj ti dani. Ne fali joj kvaliteta njenog pisanja u tim danima. Ovo je Noina prva ozbiljna prijava na književni natječaj. Nada se da neće biti i zadnja.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Tihana Sinobad (Split, 1997.) u Zagrebu je diplomirala Komparativnu književnost i Švedski jezik i kulturu. 2015. joj je priča objavljena u zbirci „Brod kulture“. Sudjelovala je na Ferićevoj radionici kratke priče u Booksi. 2022. priča joj je ušla u uži izbor natječaja „Prozak“.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sonja Vojvodić (Zagreb, 1994.) završila je diplomski studij glazbene pedagogije (Muzička akademija) dvosmjerno s češkim jezikom i književnosti (Filozofski fakultet). Tijekom studija odlazi na dva Erasmus boravka na Karlovo sveučilište te na dvije ljetne škole češkog jezika. Trenutno je zaposlena kao lektorica češkog jezika za strance u Pragu. Pisati je počela u nižim razredima osnovne škole. Sve do danas to su uglavnom sramežljive skice, ponekad poezija, dosad većinom kraći prozni oblici. Kroz srednju školu je bila strastveni sudionik na književnim radionicama poslije nastave. Oduševljena je detaljima svakodnevnog života, voli izokrenutu percepciju i pomalo mračni humor. Neko je vrijeme pisala dnevnik (Na pragu otkrivenja) za portal Anna Lit.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Dora Levačić (Zagreb, 1989.) diplomirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a studirala je i rusistiku. Radi na regionalnom portalu Bilten gdje uređuje i piše tekstove društvene tematike, a povremeno ubaci i književne preporuke. Surađuje u emisijama Signatura i Skitnje u zvuku na Trećem programu Hrvatskog radija. Honorarno lektorira, prevodi i uređuje prozu i publicistiku. Završila je (pre)više radionica kreativnog pisanja i scenarističkih radionica. Prozu piše od osnovne škole i dosad nije ništa objavila. Osim književnosti voli planinariti, tarot, tradicijsku muziku i istraživati Liku.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Bono Cvitkušić (Vinkovci, 1999.) trenutno je student druge godine diplomskog studija hrvatskog jezika i književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Njegov literarni rad započeo je dobivanjem nagrade Europa u školi 2018. godine kada je boravio u akademiji u Otzenhausenu zajedno s ostalim dobitnicima iz različitih država (Njemačke, Francuske, Rusije). Za vrijeme studija, objavljivao je svoje literarne radove u časopisu Aleph. Sudjelovao je kao izlagač na međunarodnoj konferenciji posvećenoj Ivi Andriću, predstavivši znanstveni rad Melankolični imaginarij u zbirci Ex Ponto 2022. godine. Objavio je i nekoliko književnih kritika u časopisu Filozof iz Osijeka. Bio je u širem izboru za nagradu Sedmica & Kritična masa. Njegove su pjesme objavljene i u časopisu Književna riječ koji uređuju članovi Društva hrvatskih književnika, ogranak Vukovarsko-srijemski te u časopisu Moji Vinkovci. 2021. dobio je nagradu na natječaju za najbolji neobjelodanjeni pjesnički rukopis autora do 35 godina koji raspisuje Općinska knjižnica Drenovci te mu je 2022. objavljena prva zbirka pod naslovom Plava košulja apatrida. 2023. izlagao je znanstveni rad Psihološki prostori u djelima Josipa Kozarca na Danima Josipa Kozarca u Lipovljanima. Također njegova je kratka priča Nema više M(m)ore bila u užem izboru za nagradu potaknutu 150. obljetnicom rođenja Antuna Gustava Matoša.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Vida Terze (Zagreb, 2003.) studentica je druge godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše prozu od svoje četvrte godine. Njena kratka priča Pet minuta 2021. je godine dobila drugu nagradu na Natjecanju za kratku priču o Domovinskom ratu. Njena priča Trobojnica uvrštena je u Zbornik poezije i kratke proze mladih sa prostora bivše Jugoslavije, Rukopisi 45. Napisala je zbirku kratkih priča, Strah od ludila. Njezina je priča Kiselo srce prošle godine ušla u širi izbor natječaja Sedmica i Kritična masa.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Goran Glamuzina (Zagreb, 1995.) diplomirao je komparativnu književnost i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao prevoditelj, urednik te piše intervjue i članke za portal Kritika HDP-a. Kratke priče i pjesme objavljene su mu u časopisima i na portalima: Fantom slobode, Književna republika, Republika, booksa.hr, strane.ba.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Tino Deželić (Zagreb, 1990.) je magistar povijesti i magistar komunikologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Studirao je, radio i živio u Litvi, Kini, Italiji, Grčkoj i Irskoj. Trenutno zaposlen kao učitelj engleskog jezika u Republici Češkoj. Povodom osvajanja natječaja Milivoj Cvetnić Društva književnika Hrvatske Kostajnice objavljena mu zbirku pjesama Pessoin kovčeg. Uvršten je u Meko tkivo, antologiju nove poezije s prostore bivše Jugoslavije, međunarodni online festival It's not here te zbornik Slavitude – prijevod mlađe jugoslavenske poezije na francuski jezik. U pripremi mu je objava putopisnih intervjua u izdanju "No Rules" izdavačke kuće. Neke od pjesama prevedene su mu na makedonski, ruski, francuski i kineski.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Jelena Benčić (Varaždin, 1999.) završila je prevoditeljski smjer na zagrebačkoj Germanistici, a na Anglistici je apsolventica. Godine 2019. ušla je u uži izbor za nagradu Prozak i sudjelovala na Učitavanju u Booksi. Ciklusi pjesama objavljeni su joj u časopisima Tema i Vijenac, a kratke priče u zbornicima natječaja Lapis Histriae u nakladi Gradske knjižnice Umag. Tri ljeta zaredom sudjelovala je na radionici književnog prevođenja na Premudi. Ondje je započela suradnju s pjesnikinjom i prevoditeljicom Oljom Alvir, u čijem su joj prijevodu dvije pjesme izašle u austrijskim časopisima Litrobona i 'apostrophe. S kolegicom s beogradske Germanistike moderirala je online čitanje u organizaciji njemačke udruge DAAD na kojem je sa svojim romanom „Snovi i kulise“ („Träume und Kulissen“) sudjelovala Alida Bremer.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marija Boko (Split, 2002.) osnovnu školu pohađa u Splitu te završava III. gimnaziju Split. Tijekom svojeg srednjoškolskog obrazovanja sudjeluje u izradi publikacije „Žvrljotine jedne male“ NZJZ SDŽ te u javnozdravstvenom projektu „Oko stola“ NZJZ SDŽ. 2021. godine upisuje Filozofski fakultet u Splitu koji još uvijek pohađa. Tijekom tog razdoblja napisala je i recenziju za publikaciju „Puštam papirnate lađe“ NZJZ SDŽ. Oduvijek je voljela čitati Tolkiena i C. S. Lewisa te kao svoju najdražu hrvatsku autoricu imenuje Ivanu Brlić-Mažuranić.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Franjka Antoliš Essert (Zegreb, 1993.) završila je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom fakulteta bila je članica nekoliko studentskih organizacija, a za postignuća u školovanju dobila je Dekanovu nagradu. U slobodno vrijeme voli čitati na hrvatskom i engleskom jeziku. Odnedavno se okušala u pisanju kratkih proznim oblika te je upisala online radionicu o pisanju kratkih priča. Na 2. natječaju za Gorku priču Narodne knjižnice Vrbovec sa svojom kratkom pričom osvojila je treću nagradu.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sara Kopeczky (Split, 1992.) bavi se jezikom i književnosti, ne nužno u isto vrijeme. Spisateljica je opće prakse: piše poeziju, prozu, dramu i eseje. Osim pisanjem, bavi se uredništvom, moderiranjem književnih događaja, pisanjem kolumni i kritika za književne portale i držanjem različitih radionica pisanja. Objavila je zbirku priča "U potrazi za jugom", za koju je dobila je nagradu Trećeg Trga, zbirku pjesama "Kamen, školjka, papir", koja joj je donijela nagradu Mak Dizdar, zbirku priča "Više ne znam tko si" koja joj je donijela nagradu Edo Budiša, i knjigu za djecu "Priče iz Drugozemske". Za kratku prozu osvojila je nagrade Zlatko Tomičić, Ranko Marinković i Ulaznica. Njena drama „Ona moja“ dobila je preporuku Ministarstva kulture na natječaju Marin Držić. Napisala je riječi i melodiju pjesme „Moja si bura“, premijerno izvedene na festivalu „Večeri dalmatinske pisme“. U sklopu udruge za pisanje i književnost „Pisci za pisce“, čija je osnivačica i predsjednica, objavila je „Priručnicu“, vodič za kreativno pisanje nastao na temelju praktičnog iskustva s održanih radionica. Trenutno dovršava roman, čija se objava očekuje iduće godine.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Adi Hodžić (Doboj, 1989.) je novinar, pisac, scenarist rođen u Doboju, odrastao u Zagrebu, a danas živi u Sarajevu. Autor je knjige poezije „Udisaj srodnosti“ (2021.) koju je promovirao u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, Tuzli... te knjige „Bajke iz čarobne škrinje“ (2023.) za najmlađe.
Autor je drame „Javna kuća bez zidova“ te scenarija za kratki dokumentarni film „U mreži“. Od 2010. je aktivan kao novinar. Piše kolumne i članke o kulturi ali i običnim ljudima koji se bave neobičnim stvarima, ali i pojedincima koji su napravili uspjeh u nauci, umjetnosti i doprinose ovom društvu svojim zalaganjem kroz svoje stvaralaštvo. Autor je desetak grupnih radova, zbirki i publikacija.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sara Sivić (Sisak, 2000.) trenutno je studentica druge godine diplomskog studija kroatologije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Nagrađena je prvim mjestom na Natječaju za najbolji studentski poetski i prozni rad “Margan Tadeon” za kratku priču Starica, u organizaciji Društva studenata kroatologije “Cassius” 2020., kao i prvim mjestom na Natječaju za najbolju kratku priču Gradske knjižnice Samobor „Pišem ti priču“ za kratku priču Život i smrt Poreznika III 2022. Također, dobitnica je Rektrove nagrade u humanističkom području za individualni znanstveni i umjetnički rad u akademskoj godini 2022./2023. za rad pod nazivom Mračna akademija.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Anica Miličević (Mostar, 1991.) je profesorica violine, ljubitelj knjiga i slobode, skupljačica snova dvojice šašavih dječaka i svemirska suputnica jednoga posebnoga čovjeka. U rodnome gradu je započela i završila svoje obrazovanje, diplomirala je 2016. godine na Studiju glazbenih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, smjer violina i etnomuzikologija. Poslovni put započinje u Simfonijskome orkestru Mostar, kao i glazbenim školama u Hercegovini. Pisanjem se bavi od ranoga djetinjstva, radovi su joj objavljivani u učeničkim časopisima i nagrađivani na smotrama hrvatskoga jezika. Od rujna 2019.godine rodnu Hercegovinu je zamijenila Slavonijom, živi u Osijeku i radi u Glazbenoj školi Franje Kuhača. Posljednjih godina je objavila svoje tekstove u zbirkama priča Perunikine besjede (Društvo ljubitelja književnosti Littera, Osijek, 2022.) i Čarolija Božića (Prof&Graf, Tenja, 2022.). U godini 2023. ušla je u uži izbor od deset autora na natječaju za nagradu Mak Dizdar (Festival Slovo Gorčina) za neobjavljenu zbirku poezije. Živi od ljubavi i sjećanja.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Tena Mesarić (Zagreb, 2004.) tijekom srednje škole redovito sudjelovala na smotri Lidrano, a 2023. se plasirala na državnu razinu s proznim tekstom "Ti ćeš izabrati bolje". Na natječaju Prozak ulazi u širi izbor, a radovi su joj zamijećeni i na natječaju Metafora gdje je dvije godine za redom ušla u uži izbor. U svibnju 2023. gostuje na književnoj tribini Učitavanje.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Tanja Samoščanec (Zagreb, 1989.) ponosna je majka djevojčice od 10 godina, učiteljica joge i bibliofil. Od malih nogu zaljubljena je u čitanje, i u knjigama nalazi svoju sigurnu luku. Najdraži pisac joj je J.D. Salinger, čija djela su je osvojila na prvo čitanje i jedini je autor čije radove nanovo čita. Njezino spisateljsko putovanje započelo je pjesmama, da bi se razvilo u rad na prvoj zbirci kratkih priča. U pisanju je pronašla način da oblikuje misli i emocije koje su čekale da budu prenesene na papir, konačno u pravom redoslijedu.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ivan Tušek (Zagreb, 1989.) diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje kao vanjski suradnik predaje na stručnom diplomskom studiju Digitalni marketing. Povremeno režira videospotove kao trećina kolektiva Kudbashoni, jedna je polovica filmskog podcasta "Videoteka na kraju svemira" i trenutno je samozaposlen kao kreativni direktor u području marketinga. Dosadašnje spisateljsko iskustvo stekao je na kratkim filmskim formama, u čemu mu je pomoglo pohađanje Palunkove scenarističke škole.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Dina Vukelić (Zagreb, 1990.) je dramaturginja je i dramatičarka. Nakon završetka studija komparativne književnosti i primijenjene lingvistike na Filozofskom fakultetu te dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti 2015., aktivno se bavi dramaturgijom i pisanjem za kazalište i radio. Ostvarila je suradnje s mnogim kazalištima (HNK u Zagrebu, HNK Ivan pl. Zajc, INK Pula, ZKM, SK Kerempuh, GK Žar ptica, GK Gavella, Dječje kazalište Dubrava, itd.), a radila je i na nezavisnoj sceni (Eurokaz, Teatar Rugantino, Ludens teatar, Mali teatar, Empiria teatar, Presvrt i dr.). Izvedeni su joj dramski tekstovi “Ako kažeš, gotov si” (GK Žar ptica), “Darian, hrvatski kralj samopomoći” (SK Kerempuh), “Dnevna doza mazohizma” (MKC, Skopje), “Muke sv. Sanje u karanteni” (dio omnibusa “Monovid–19”, ZKM), “Moderni oblici patnje” (GK Gavella, Ludens teatar) i “Digitalno sama” (Empiria teatar, Scena Ribnjak). S Dramskim programom radija surađuje od 2013. godine kao autorica dramatizacija, vanjska dramaturginja emisije KriK (2020. – 2022.) te autorica radiodramskih tekstova izvedenih u Radio ateljeu: “Obična”, “One male stvari nakon polusna”, “Ako kažeš, gotov si”, “Dnevna doza mazohizma”, “Moderni oblici patnje” i “Krotka se buni”. Tekstovi su joj prevedeni na poljski, makedonski i francuski jezik te tiskani u publikacijama (Kazalište, Naklada Pozor). Od 2021. producentica je i dramaturginja Empiria teatra. Trenutno radi kao samostalna umjetnica.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eliša Papić (Beograd, 1992.) osnovnu školu pohađao je u Puli, gdje je završio i jezični smjer Gimnazije Pula. Nakon toga seli u Rijeku, gdje završava Medicinski fakultet i započinje svoj rad na Klinici za neurologiju kao specijalizant. Nagrađivani je pisac, pjesnik, glazbenik i liječnik. Autor je romana “Šest žica i Stetoskop” (Naklada Bošković, 2017.) te “Gad” (Vlastita naklada, 2022.) te zbirke pjesama “Aurora” (Vlastita naklada, 2020.). Njegova priča “Da je bar sve to rock’n’roll” proglašena je najboljom kratkom pričom na 7. natječaju za kratku priču Muzeja Anđela 2018. godine. Sa kratkom pričom Monument, ulazi u top 27 kratkih priča na 16. WHFestu, a pričom “ Johnny Gitara “ ulazi u zbirku 17 kratkih priča na 6. natječaju za kratku priču Gradske knjižnice Samobor. 2019. godine sa svojom pričom “Pogreb za dvoje” pobjeđuje na Festivalu europske kratke price ( FEKP ). 2020. godine svojom pričom “Hohnerica” ulazi u zbirku Gradske knjižnice Samobor. 2021. godine osvaja drugo mjesto na natječaju Metafora s pričom “Sirene”. Kao glazbenik iza sebe ima nekoliko izdanja pod imenom Elisha (Chapters, 2018.; Chaos Buddy, 2019.; “Let me tell you about” 2020. ; “Amy”, 2021.). Njegov album “Let me tell you about” u užem je izboru za najbolji album RiRocka 2020. godine. Trenutno radi kao liječnik, specijalizant neurologije u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, te stvara novu glazbu, piše prozu i poeziju.
Lora Tomaš holds a bachelors degree in Indology and English Studies from the Faculty of Philosophy, University of Zagreb. She earned her masters degree in Gender Studies from Central European University. Tomaš co-edited and co-translated two anthologies of modern Indian short prose and poetry- Popodnevni pljuskovi: izbor iz indijskog ženskog pisanja (2011) (Afternoon Showers: a selection of Indian women's writing) and Lotosi od neona: indijski autori o gradovima i drugim ljubavima (2017) (Neon Lotuses: Indian authors on cities and other loves). An early version of her first novel, Slani mrak (2020) (Salty Darkness), was a finalist for the V.B.Z. award for the best unpublished novel of 2019 and later she added her short story Prozor s pogledom (A Window With a View), also a finalist for a European award, to the novel. Her debut novel Slani mrak (2020) (Salty Darkness) earned her the 2020 Slavic award given by the Society of Croatian Writers.
Tomaš lived in Southeast Asia for several years, working as a journalist and literary critic for local publications. She now lives in Zagreb and works as a literary translator and a language teacher.
Read an excerpt from Tomaš's novel, Salty Darkness, in the link below.
Translation by Mirna Čubranić.
Sandorf i partneri na europskom projektu međunarodne mreže književnih rezidencija "Ulysses' Shelter" pozivaju sve zainteresirane da se prijave na otvoreni poziv do 18. lipnja!
Marija Butirić (Split, 1986.) završila je MIOC, potom studij psihologije u Zagrebu, a njezin poziv su glazba i pisanje, kako poezije, tako odnedavno i proze. Napisala je stotinu pjesama i više priča u stihu za djecu koji svi strpljivo traže nakladnika. Poezija joj je objavljivana u bespućima interneta, a i u časopisu Poezija HDP-a.
Nikola Pavičić je maturant XI. gimnazije u Zagrebu. Piše poeziju i kraće prozne tekstove, a u slobodno vrijeme pjesnički zanat vježba prevodeći pjesme s engleskog i ruskog jezika. Duži niz godina sudjeluje na literarnim natječajima i smotrama, a neki od njegovih tekstova bili su i nagrađeni (najviše takvo priznanje bilo je prvo mjesto na natječaju za mlade pjesnike Goranovo proljeće 2020).
Nikola Šerventić (Zagreb, 1988.) završio je diplomski studiji fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Pjesme su mu objavljene u časopisu Tema, u grupnoj zbirci ˝Na početku novog kruga˝, a pjesma ˝ti˝ uvrštena je u zbornik za nagradu ˝Milo Bošković˝. Izbor pjesama predstavljen mu je u emisiji Poezija naglas na Trećem programu Hrvatskog radija. Dobitnik je nagrade ˝Na vrh jezika˝ 2022. godine. Živi i radi u Zagrebu.
Luka Ivković (Šibenik 1999), student je na Agronomskom fakultetu veleučilišta u Zagrebu. Do sada je objavljivao na različitim portalima, uvršten u zbornike Rukopisi 43, 44 i 45, sudjelovao na tribini Rani radovi u Močvari i tribini Učitavanje u Booksi. Dobitnik je treće nagrade na natječaju Slovo Gorčina 2021. za rukopis Gašenje glasova i prve nagrade nagradnog konkursa za poeziju festivala „Trgni se! Poezija“ i Trećeg Trga 2022. za rukopis Gospodar pčela koji je iste godine pohvaljen i na Goranovom proljeću.
Lukre Đuka-Alemani (Dubrovnik) pohađala je radionicu kreativnog pisanja u CeKaPe-u kod Ivane Bodrožić, kao i radionicu pisanja poezije u Booksi kod Dorte Jagić. Piše za portal o kulturi i umjetnosti, Ziher.hr. Dosad nema iskustva s objavama radova na portalima.
Lea Lepur (Zagreb, 1997.) od 2017. živi i radi u Engleskoj gdje je završila studij engleskog jezika i kreativnog pisanja. Objavila je dvije pjesme (Las Calles de Madrid i Madrid from a White Room) u antologiji studentske poezije Other Worlds fakulteta Birmingham City University (BCU). Nedavno je objavila i seriju pjesama Razdoblje velike vode u časopisu Tema te u online časopisu Libartes.
Vid Bešlić (Sisak, 2000.) završio je Prvu osnovnu školu u Petrinji te jezičnu gimnaziju u Sisku. Vid nije samo pjesnik, on je i glazbenik pa ne čudi da je završio i Glazbenu školu Frana Lhothe u Sisku. Tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja aktivno je sudjelovao u dramskoj i novinarskoj sekciji. U slobodno vrijeme komponira, piše poeziju, svira glasovir i gitaru, bavi se dramskom umjetnošću i glazbenom produkcijom. Aktivno surađuje s Kino klubom Sisak te Interpretacijskim centrom baštine Banovine. 2021. godine upisuje glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.
Suzana Džuver (Kula, 1996.) diplomirala je na odsjeku komparativne književnosti s teorijom književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Trenutno završava master studije na istom odsjeku. Poezija joj je zastupljena u zbornicima Rukopisi 45, Tajni grad i zborniku pjesama s konkursa za pjesničku nagradu Milo Bošković, u časopisima Poezija, Beogradski književni časopis i Panache, te na književnim portalima Astronaut, Strane i Čovjek-časopis. Povremeno piše književnu kritiku za koju je osvojila drugu nagradu na međunarodnom festivalu književnosti Bookstan u Sarajevu, a također je objavljivala i na portalu Bookvica. Prvu pjesničku zbirku Riblja kost objavljuje 2022.godine u izdavačkoj kući PPM Enklava.
Nikolina Glištra (Stuttgart, 1976.) završila je Jezičnu XVIII. gimnaziju u Zagrebu te je diplomirala na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, smjer filozofija i religijska kultura. Pjesme objavljuje na društvenoj mreži Facebook, te u časopisu Poezija, Riječi, Kulturni Lift, Stihotron i u zborniku U mreži stih 4. Iza sebe ima dvije objavljene zbirke Imam mjesto... zove se Nebo (naklada Nikola Đuretić) i Crvena trava (HDP). Živi i radi u Zagrebu.
Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".
Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Ljiljana Logar je u uži izbor ušla s pričom ''Život u doba kodova''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Ivana Grbeša je u uži izbor ušla s pričom ''Najmanje od svijeta''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Marija Dejanović je u uži izbor ušla s pričom ''Lanac''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Lucija Švaljek je u uži izbor ušla s pričom ''Upute za pranje kose''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Ivana Butigan je u uži izbor ušla s pričom ''Hladan tuš''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Paula Ćaćić je u uži izbor ušla s pričom ''Najpogodnije mjesto''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.
Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pročitajte tko su sedmero odabranih.
Ana Brnardić was born in 1980 in Zagreb. She holds a Master’s degree in the Croatian Language and Literature and Comparative Literature from the Faculty of Philosophy, University of Zagreb. She also earned a Master’s degree in Music, specifically for the violin, from the Music Academy in Zagreb. She has published five collections of poetry: Pisaljka nekog mudraca (1998) (Some Sage’s Pen), Valcer zmija (2005) (Waltzing Snakes), Postanak ptica (2009) (Genesis of Birds), Uzbrdo (2015) (Uphill) and Vuk i Breza (2019) (A Wolf and a Birch). Her poetry has been translated into fifteen languages and included in various anthologies, literary magazines and web portals. Brnardić has won several prestigious regional poetry awards for her work including the Goran’s Spring Award and the Slavić and Kvirin Award for Young Poets. She participates in various poetry festivals and online poetry platforms such as Versopolis, writes book reviews and also translates Romanian literature into Croatian. Brnardić lives and works in Zagreb.
Read Brnardić’s poem The Other Sister in the link below.
Translation by Chelsea Sanders.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Boris Mirko (Makarska, 1995.) bavi se amaterskim pisanjem, no do prije koju godinu nije slao radove nigdje. Prije tri godine u studentskom časopisu "Split Mind" izašle su mu dvije pjesme. Prošle godine priča "Ciklus" je ušla u širi izbor natječaja "Sedmica & Kritična masa".
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Marija Dejanović (Prijedor, 1992.) odrasla je u Sisku. Živi i djeluje u Zagrebu i Larissi. Završila je studij komparativne književnosti i pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 2018. godine objavljuje knjige Etika kruha i konja (nagrada Goran za mlade pjesnike i nagrada Kvirin za mlade pjesnike) i Središnji god (nagrada Zdravko Pucak). Trojezična knjiga Orato Osto/Visible Bone/ Vidljiva kost izašla joj je u Grčkoj u sklopu Athens World Poetry Festivala i Versopolisa, u izdanju Poets' Circlea. 2021. objavila je knjigu pjesama Dobrota razdvaja dan i noć (najuži izbor za nagradu Tin Ujević). Za pojedine pjesme dobila je: prvu nagradu Milo Bošković (2021.), drugu nagradu na DiBiase Poetry natječaju (2021.), treću nagradu na natječaju Castello di Duino (2022.), te nagradu Marin Držić Ministarstva kulture RH za 2020. godinu za dramski tekst Ne moramo više govoriti, svi su otišli. Objavljivala je pjesme, eseje i književne kritike u raznim časopisima, zbornicima i na internetskim portalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Pjesme su joj prevođene na petnaestak svjetskih jezika. Sudjelovala je na brojnim domaćim i stranim međunarodnim pjesničkim festivalima i čitanjima poezije te na pjesničkim rezidencijama. Zamjenica je direktora Thessalian Poetry Festivala (Πανθεσσαλικό Φεστιβάλ Ποίησης) i članica uredništva časopisa Tema i Libartes. Članica je Hrvatskog Društva Pisaca, Hrvatskog P. E. N. Centra i europske pjesničke platforme Versopolis.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Daria Blažević (Zagreb, 1987.) završila je preddiplomski studij Filmske i televizijske režije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, te diplomski studij Režije na Filmskoj akademiji u Beču. Od 2020. godine članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Suosnivačica je i voditeljica umjetničke organizacije Kadromat, u sklopu koje djeluje i kao producentica filmskih i multimedijskih projekata. Njeni kratki filmovi prikazivani su na domaćim, regionalnim i svjetskim festivalima, a u Hrvatskoj je nagrađena na Zagreb Film Festivalu, Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva i festivalu Kratki na brzinu. Članica je i dopredsjednica Kinokluba Zagreb.
Karmela Špoljarić was born in Zagreb in 1967. She earned her bachelor’s degree in Croatian Studies and Yugoslavian Philology from the University of Zagreb. She also holds a master’s degree in the Scientific Study of Literature from the University of Zagreb. She writes prose and theater scripts. She has published the teen drama Nula kuna po minuti (2011) (Zero kunas per minute), which won the Marin Držić award. Her novel Nije ovo Twin Peaks (2014) (This Isn’t Twin Peaks) won the DHK Slavić award. She has also published a collection of short stories Pazi što ćeš poželjeti (2013) (Be Careful What You Wish For), the novel Major Tom (2014) and the novel Rašomon (2019) (Rashomon). Her short stories have been published in various literary magazines. Another of Špoljarić’s passions is creating and running tailored creative writing workshops. She splits her time between Zagreb and the island of Krk.
As Dubravka Šćukanec writes in her review of the novel “The novel Rashomon is a bitter story about many of us, those of us who whine about the past, who ask ourselves at which station the train of life took a turn towards wastelands and bleakness, about those of us who seek causes and blame in other people and events which marked us with life’s misery.” (Šćukanec, Dubravka, 4.6.2021, GKR Magazin).
Read an excerpt from Špoljarić’s most recent novel Rashomon below.
Translation by Mirna Čubranić.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Korina Husnjak (Zagreb, 2000.) nakon završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna upisuje Sveučilište VERN na kojemu je završila preddiplomski studij Filmskog, televizijskog i multimedijskog oblikovanja. Trenutno je na prvoj godini diplomskog studija Filmske i televizijske režije i produkcije. Čita više nego što piše, a filmove gleda više nego što ih režira. U fakultetskim okvirima piše scenarije, a honorarno piše najave nadolazećih filmova za novinare i web stranice. Izvan fakultetskih i honorarnih okvira piše poeziju i prozu koju nikome ne pokazuje.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Nina Bjelan (Vinkovci, 1987.) završila je studij kroatistike na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Umjesto željenog znanstvenog, upisala je i završila nastavnički smjer, diplomirala 2004. na temu „Psihoanalitička i dramaturška analiza drama Ubu Roi, Kralj Gordogan i Macbeth“ te potom godinu dana stažirala u osnovnoj školi. Do 22. godine života preselila se desetak puta, a zadnja velika selidba bila je u Njemačku 2016., gdje trenutno živi i radi te pokušava pisati priče.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ljiljana Logar (Koprivnica, 1988.) diplomirala je fonetiku i hrvatski jezik na FFZG. Pisanjem se počinje aktivnije baviti za vrijeme studija. Kraće vrijeme predaje hrvatski jezik u školi, nakon čega se prebacuje u korporativne vode. Ne objavljuje puno, dosad je sudjelovala na natječaju KGZ-a za kratku priču gdje je osvojila prvo mjesto. Kod pisanja je zanimaju usputne, svakodnevne teme, pri čemu putovanja koristi kao stabilan motiv i pozornicu za generiranje univerzalnih ljudskih preokupacija.
Tomica Šćavina was born in 1975 in Vodice. She holds a Psychology degree from the University of Zabreb. She has published two books which are compilations of her psychology columns: Unutarnji kompas (2009) (Internal Compass) and Koordinate sreće (2012) (Coordinates of Happiness). Her first novel Brod za Lajku (2011) (A Boat for Lajka) was shortlisted for the VBZ award for the best unpublished novel of the year. Her second novel, Povratak genija (2013) (The Return of Genius), won the SFera award for the best science fiction novel. Her most recent novel is Soba na dnu mora (2019) (A Room at the Bottom of the Sea). She has also published poetry in various regional literary magazines. In addition, Šćavina has written five documentary radio plays for Croatian Radio, which earned her a European Union award. Alongside her fiction writing and psychology columns, Šćavina has led numerous creative workshops and workshops dedicated to personal growth for children and adults.
Šćavina’s novel, A Room at the Bottom of the Sea, introduces us to Giana as she begins her new life as a cruise ship waitress, naïve to the dog-eat-dog conditions of her new workplace and haunted by her past of coming of age during the war in Croatia. Read a passage below.
Translation by Ellen Elias-Bursac.
Croatia is a small, charming country known today as a prime European tourist destination. However, it has a complicated often turbulent history and is seemingly always destined to be at the crossroads of empires, religions and worldviews, with its current identity and culture incorporating elements from its former Communist, Slavic, Austrian-Hungarian, Catholic, Mediterranean, and European traditions.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Vida Terze (Zagreb, 2003.) studentica je prve godine na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu. Piše prozu od svoje četvrte godine. Njena kratka priča ''Pet minuta'' prošle je godine dobila drugu nagradu na Natjecanju za kratku priču o Domovinskom ratu. S istom je pričom sudjelovala na državnoj smotri literarnog, dramskog-scenskog i novinarskog stvaralaštva LiDraNo.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ivana Butigan (Zagreb, 1987.) diplomirala je komparativnu književnost i portugalski jezik i književnost na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pisanjem kratkih priča, koje su joj najdraža forma, počela se baviti krajem 2021. To je ujedno i prvi put da se odlučila okušati u pisanju fikcije, te nema prethodno objavljivanih radova.
Ivana Bodrožić’s novel We Trade Our Night for Someone Else’s Day was recognized as one of the Best International Crime Novels of 2021 by the American cultural website CrimeReads.
Dubravka Ugrešić is one of the most internationally recognizable writers from Croatia, but she has a contentious relationship with her home country, having gone into self-exile in the early 90s. Her recently translated collection of essays, The Age of Skin, touches on topics of of exile and displacement, among others. Read a review of Ugrešić’s latest work of non-fiction, expertly translated by Ellen Elias-Bursac, in the link below .
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Paula Ćaćić (Vinkovci, 1994.) diplomirala je indologiju i južnoslavenske jezike i književnosti na FFZG. Poeziju je objavljivala u raznim časopisima i na web portalima te je sudjelovala na večerima poezije u Ljubljani i Zagrebu. Na 27. Pjesničkim susretima u Drenovcima dobila je priznanje za najbolji rukopisni prvijenac koji je 2017. godine i objavljen pod naslovom ''Povratna karta''. Godine 2018. njezina kratka priča ''Na kraju sela'' proglašena je najboljom na Preprekovoj jeseni. 2020. objavljena joj je druga zbirka pjesama ''Osobni pejzaž'' koja je na Danima Josipa i Ivana Kozarca nagrađena Poveljom uspješnosti. Stalna je suradnica web portala VoxFeminae na kojemu piše o kinematografiji i televiziji iz feminističke perspektive. Prevodi književne tekstove s bugarskog i slovenskog jezika.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Adrian Satja Kurdija (1991.) živi u Zagrebu od ranog djetinjstva. Magistrirao je računarstvo i matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu te doktorirao računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, gdje radi kao asistent. Povremeno sastavlja zadatke za informatička natjecanja i piše blog (Blogaritam.com). Pohađao je nekoliko radionica kreativnog pisanja. Priče su mu objavljene na portalima ZiN Daily, Booksa, Čovjek-časopis i Blacksheep.rs. Ušao je u širi izbor za nagradu Prozak 2016., 2020. i 2021. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Šima Majić (Imotski, 1992.) živi u Kongori kod Tomislavgrada. Po struci je magistrica hrvatskog jezika i književnosti. Objavila je dvije zbirke pjesama: Potkožni sjever i Melankolija igra badmiton, kao i poeziju i prozu u književnim časopisima, antologijama i zbornicima; neki od njih su: Asymptote, Eurolitkrant, Strane, Stih u mreži, Astronaut, Motrišta, Čovjek Časopis… Dobitnica je nagrada Zdravko Pucak i Anka Topić. Pjesme su joj prevedene na engleski i francuski jezik. Radi kao nastavnica i školska knjižničarka u osnovnoj školi u Tomislavgradu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Kristina Tešija (Solin, 1988.) magistrirala je hrvatski jezik i književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Splitu, a dodatno se educirala u polju rada s mladima te sudjelovala, organizirala i provodila različite neformalne edukacije iz područja kulture, umjetnosti, ljudskih prava i medija. Jedna je od suosnivačica platforme Culture Hub Croatia koja djeluje od 2017., a od ljeta 2021. upravlja kreativnim hub-om Prostor u Splitu. Radi kao nezavisna kazališna kritičarka i novinarka u kulturi (gledam.org, kritikaz, kazaliste.hr, kulturpunkt, Theatralia / Hrvatski radio) i radijska urednica i novinarka (KLFM).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Darko Crnolatac (Sisak, 1992.) odrastao je u selu Greda, okružen kajkavskim narječjem i običajima. Nakon završene srednje medicinske škole, na FFZG završava studij germanistike i fonetike za kojeg sudjeluje na nekoliko stipendija i razmjena u Njemačkoj i Hrvatskoj. Pohađao je nekoliko radionica književnog prevođenja i preveo dva književna djela za djecu i mlade s njemačkog na hrvatski jezik: Ja, Cezar i ekipa s Kapitolija i Petominutne priče (Znanje, 2022.). Trenutačno je zaposlen u knjižnici Goethe-Instituta Kroatien, a povremeno vodi radionice govorništva.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ivana Grbeša (1988.) živi i radi u Zagrebu. Po zanimanju je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju, kratke priče i prozne crtice. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015.godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Na natječaju 2020. "Sedmica & Kritična masa'' ulazi u širi izbor s kratkim pričama. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org, booksa.hr, ne ma.net, knjizevnost.hr, te kratku priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču književno stvaralaštvo, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima, te organiziraju književne susrete i čitanja. Autorica je bloga ''Soba za ovdje''. (http://www.sobazaovdje.com.hr/)
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marina Negotić (Split, 1989.) završila je studij kroatistike i portugalskog jezika i književnosti na FFZG. Nakon toga usavršavala se u Portugalu gdje je završila studij portugalskog jezika i kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Coimbri. Od 2015. do 2021. godine radila je u izdavačkoj kući Hena com kao lektorica i asistentica glavne urednice, a od 2018. do 2021. godine kao urednica strane proze. Lektorski potpisuje stotinjak djela, a urednički preko trideset. Završila je radionicu književnog prevođenja te dvije radionice književne kritike u Centru za kreativno pisanje, kao i radionicu književnog prevođenja pri Društvu hrvatskih književnih prevodilaca. Članica je Translaba – laboratorija za književno prevođenje. Objavljuje književne kritike u časopisu Stav. Prevodi s portugalskog i engleskog jezika književne i stručne tekstove. Vlasnica je obrta za uredničke, lektorske i prevoditeljske poslove Lovac u tekstu. Živi i radi u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marija Hardi (Vukovar, 1998.) trenutno studira teologiju na KBF-u u Đakovu. Privlači ju misterij ljudskog susreta, opterećujućih strahova i snažnih emocija. Smatra kako su to teme koje dodiruju svakog čovjeka, a svojim pisanjem želi čitatelju poručiti kako ni u jednom trenutku nije prepušten sam sebi. Dosada objavljeni prozni književni radovi su kratka priča Ljubav koja mijenja u zborniku Biseri u zvijezdama, kratka priča O krčmi, Ugarima i biskupu u zborniku Priča se (p)o gradu VI/VII te kriminalistička kratka priča Dragi dnevniče koja je na I. međunarodnom natječaju Kristalna pepeljara 2020. godine osvojila 1. nagradu. Od poezije, objavljena je njezina pjesma Samoća ljubavi u zborniku duhovne poezije Sveti Martin denes.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ivana Bašić (Brač, 1992.) je profesorica hrvatskog jezika i književnosti. Studirala je na Sveučilištu u Zadru gdje je diplomirala na temu „Kompleks tijela u odabranom proznom opusu Slavenke Drakulić“. Većina je njenih tekstova napisana na standardnom jeziku, ali dijaloge gotovo uvijek piše na mjesnom govoru (selačkoj čakavici). Njena je kratka humoristična priča na čakavici objavljena u zborniku radova „Pinka smija“ GK Kaštela i navedena je osvojila drugo mjesto na natjecanju „Književno stvaralaštvo mladih otoka Brača” (Nazorovi dani). U posljednje se vrijeme okušala i u pisanju književnih osvrta, a trenutno završava roman prvijenac „Iskreno, Koka“. Riječ je o fragmentarnom romanu čija radnja prati život njene obitelji, ali i njen vlastiti. Aktivno objavljuje kratke prozne tekstove na svojoj Facebook stranici „Riječ ili dvije” i Anna Lit književnom portalu (portal čija je primarna svrha otkrivanje ženskih imena u književnosti).
Nenad Stipanić was born in Senj in 1973, but has spent most of his life in Zagreb. His short stories have been published in numerous reputable regional literary magazines as well as various anthologies. He has published several collections of short stories: Sprinteri u labirintu (2005) (Sprinters in a Labyrinth), Odlično je baviti se kriminalom (2008) (It’s Great to Be a Criminal). Stipanić has also published several novels including Izbacivači Majke Božje (2012) (The Mother of God Bouncers) and Stvarno je odlično baviti se kriminalom (2015) (It’s Really Great to Be a Criminal). He won the Ministry of Culture Prize for the Best Literary Achievement in 2012 with his novel The Mother of God Bouncers and his novel It’s Really Great to Be a Criminal received the Balkan Noir Prize for the Best Croatian Criminal Novel in 2015. His latest novel Bogovi neona (2019) (Neon Gods) was a finalist for the Croatian Tportal Literary Award as well as the European Union Literature Prize.
Stipanić has worked various jobs throughout his life including all types of manual labor, ticket sales, tourist guide, bouncer in Croatian clubs and abroad, bodyguard, the owner of an art gallery and used book store, scriptwriter etc. He now devotes most of his time to his literary career. He currently lives in Berlin.
Read a passage below from Stipanić’s latest novel, Neon Gods, which the legendary editor Kruno Lokotar described as “…one of the most radical experiments in Croatian literature and an attempt to introduce the genre of bizarre fiction with elements of bizzare freaktion into the local literary scene…” (Lokotar, Kruno, 2019.6, Moderna vremena, https://mvinfo.hr/knjiga/12892/bogovi-neona).
Translation by Vesna Marić.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ivan Katičić (Split, 1990.) ima objavljenu zbirku priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' od strane Pučkog učilište Velika Gorica.
Vlaho Bukovac (1855-1922) is arguably Croatia's most renowned painter. Born in the south in Cavtat, he spent some of his most impressionable teenage years in New York with his uncle and his first career was as a sailor, but he soon gave that up due to injury. He went on to receive an education in the fine arts in Paris and began his artistic career there. He lived at various times in New York, San Francisco, Peru, Paris, Cavtat, Zagreb and Prague. His painting style could be classified as Impressionism which incorporated various techniques such as pointilism.
An exhibition dedicated to the works of Vlaho Bukovac will be running in Klovićevi dvori Gallery in Gornji Grad, Zagreb through May 22nd, 2022.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Magdalena Mrčela (Split, 1992.) profesorica je hrvatskoga i latinskoga jezika i književnosti, zaposlena u splitskoj II. gimnaziji. Od 2013. godine bila je suradnica portala Nogometplus, a od 2017. novinarka je na portalu Dalmacija Danas. Uža su područja njezina novinarskog interesa nogomet i kazališna kritika. Dobitnica je književnih nagrada Slavko Kolar (kratka priča „Urota ozaljsko-zagrebačka“), Zvonko Todorovski (roman prvijenac „Kako je Flegmarin postao kapetan“), Zlatko Tomičić (kratka priča „Influenserica“) i Zdravko Pucak (zbirka pjesama „Kvadratna jednadžba“). Uz već spomenute naslove, 2019. objavila je tinejdžerski roman „Dnevnik 4. A“, a godinu kasnije hvaljeni roman „Između“ koji se bavi tabuiziranim temama depresije i suicida. 2021. uz poticaj Ministarstva kulture objavljuje psihološko-kriminalistički roman „Osvetnici“. Živi i radi u Splitu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ana Topić (Zagreb, 2000.) je studentica sociologije. U slobodno vrijeme pohađa dvije dramske grupe, sudjeluje u radionicama te se bavi i drugim oblicima umjetnosti: raznim tehnikama crtanja i slikanja, digitalnom umjetnošću, izradom predmeta, bilo da su skulpture od gline, razni ukrasi ili nakit, te čitanjem i pisanjem.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Lucija Švaljek (Zagreb, 1995.) diplomirala je hrvatski jezik i književnost u Zadru na temu ''Žanrovske transformacije gurmanskog lika''. U koautorstvu s mentoricom napisala je znanstveni članak ''Lik čudovišnog gurmana i destruktivni pantagruelizam u romanima Amélie Nothomb'' koji je objavljen u Književnoj smotri 2021. godine. Iste te godine pohađala je Ferićevu radionicu kratke priče na kojoj je nastala priča ''Zašto su djevojčice ljute'' objavljena na Booksinom portalu. Na stranici Anna Lit može se pročitati kolumna o studiranju ''Kaj ti stara radi Zadar?'', a u časopisu Zadarska smotra objavljena je njezina recenzija romana ''Pjevač u noći'' Olje Savičević Ivančević. Ušla je u uži izbor na Kritičnoj masi s pričom ''Nikad nećemo biti Julije Roberts''. Pjesme su joj objavljene na portalima Zg-Kult, Eckermann i Anna Lit. Nastupala je na četvrtoj pjesničkoj tribini ''Govorimo glasnije'' i tako se okušala u slam poeziji. Kad piše, voli pisati o stvarima koje je bole. U svojim poetskim i proznim tekstovima bavi se temama obiteljskog nasilja, ljubavi, prijateljstva i odrastanja.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Mira Petrović (Split, 1989.) predaje engleski jezik u školi stranih jezika. Dobitnica je nagrada za kratku priču Vranac – 2015, Kritična masa 2019, Ulaznica 2016 i 2021. Dva puta je bila u finalu nagrade Prozak. 2020. je objavila roman ''Divljakuše''. Živi u Splitu, piše povremeno, čita puno.
Ante Zlatko Stolica was born (1985) and raised in Split. He holds degrees in Croatian Language and Literature and Philosophy. He has written several short documentaries, film scripts and a collection of short stories Blizina svega (2020) (Close to Everything). He is a co-screenwriter for the film Kratki izlet (2017) (A Short Excursion), which won the Zlatna arena award for the best film of the year.
Stolica’s eclectic stories deal mostly with the young protagonists’ ventures into the adult world of work and the string of dead-end jobs they are faced with, set in his hometown of Split.
Read some stories from Stolica’s book Close to Everything below.
Translation by Marta Huber.
Read a review of Neva Lukić's collection of short stories, Endless Endings, recently translated into English, in World Literature Today.
Jasna Jasna Žmak was born in 1984 in Pula. She earned her bachelor’s degree in Dramaturgy from the Academy of Dramatic Art (University of Zagreb). She then went on to complete a PhD in Literature, Applied Arts, Film and Culture at the University of Zagreb. Žmak has published a book of essays One stvari: eseji o ženskoj seksualnosti (2020) (Dirty Words: Essays on Female Sexuality, a book of prose Moja ti (2015) (My Dear You), two theater scripts Samice (2011) (Solitary Confinements) and Drugi sočasno (2012) (Others Simultaneously), one picture book Pisma na kraju šume (2018) (Letters at the End of the Forest), one scientific study, and countless short stories and critical essays. Žmak currently works as an assistant professor at the Academy of Dramatic Art (University of Zagreb).
Read an excerpt from Žmak's book of prose, My Dear You, in the link below.
Translation by Samantha Farmer.
Zagreb has its fair share of graffiti, often startling passersby when it pops up on say a crumbling fortress wall in the historical center of the city. Along with some well-known street murals are the legendary street artists themselves. Check out the article below for a definitive guide to Zagreb's best street art.
Valent Pavlić was born in 1985. He grew up in Zagreb and graduated from the University of Zagreb with a degree in French Language and Literature and Art History. He has published two collections of short stories Evanesco (2016) and Prepreke. Prečaci. (2019) (Obstacles. Shortcuts).
Pavlić’s unique and unsettling tale about a man who embarks on chosen isolation from others will resonate even more for readers who have lived through two pandemic years.
Read an excerpt from Pavlić’s debut novel, Evanesco, below.
Translation by Mirna Čubranić.
Dunja Matić Benčić (geb. 1988) ist eine Prosaistin. Sie studierte Kuturologie und arbeitet als Assistentin an der Abteilung für Cultural Studies an der Philosophischen Fakultät in Rijeka, wo sie auch lebt. Sie veröffentlichte den Roman "Troslojne posteljine" ("Dreilagige Bettwäsche") (2017) und den Erzählungsband "Sinestezija" (2019) ("Synästhesie"). Sie ist Mitbegründerin und ehemalige Redakteurin der interdisziplinären Kulturzeitschrift "Drugost" (2009-2012). Ihr Roman "Mirovanje" ("Ausruhen") befindet sich in Vorbereitung. Sie war Mitglied des Vereins Katapult und Redakteurin des Onlinemagazins Književnost uživo (Literatur live). Seit 2018 ist sie Mitglied der informellen Literaturgruppe Ri Lit. Die Prosa von Dunja Matić Benčić vibriert in Spannungsräumen zwischen dem Intimen und dem Gesellschaftlichen, summiert Erfahrungen des Aufwachsens und des Formierens gesellschaftlicher Rollen, vor allem weiblicher. Ihr Schreiben ist geprägt von einem fragmentarischen Stil und einer diskret poetischen Qualität.
Damir Karakaš was born and raised in a rural, impoverished village in the mountainous region of Lika in 1967. The rough, folksy surroundings of his childhood are often present in his work and are viewed through a critical lens. He studied Agronomy, Law and Journalism in Zagreb and worked for several years as a journalist. Karakaš is a prolific writer and his many publications include the travelogue Bosanci su dobri ljudi (1999) (Bosnians Are Good People), the novel Kombetari (2000), the novel Kino Lika (2001) (Lika Cinema), the novel Kako sam ušao u Europu (2004) (How I Entered Europe), the short story collection Eskimi (2007) (Eskimos), the novel Sjano mjesto za nesreću (2009) (A Fantastic Spot for an Accident), the play Skoro nikad ne zaključavamo (2009) (We Hardly Ever Lock Up), the collection of short stories Pukovnik Beethoven (2012) (Colonel Beethoven), the play Snajper (2013) (Sniper), the novel Blue Moon (2014), the novel Sjećanje Šume (2016) (The Remembering Forest), the novel Proslava (2019) (The Celebration), and his latest novel Okretište (2021).
Read Karakaš’s poignant, dark short story about returning to one’s childhood home as an adult and the weight of being confronted with emotions that were thought to have been left safely in the past.
Read his short story It’s Me in the link below.
Translation by Stephen M. Dickey.
Josip Čekolj (Zabok, 1999.) prvostupnik je kroatistike te etnologije i kulturne antropologije, a trenutno pohađa diplomski studij kroatistike i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autor je slikovnice „Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom“ (Mala zvona, 2020.) i kratke priče „S druge strane rijeke“ objavljene u zbirci „U ritmu jeze – ponor plesova“ (Mala zvona, 2021.). Kratke priče i poeziju objavljuje u regionalnim i hrvatskim zbornicima i časopisima. Ciklus pjesama „Vreme bokčije“ objavio je u časopisu „Poezija“. Sudjelovao je na književnim tribinama u Zagrebu te na festivalima „Stih u regiji“, „Rukopisi“ i „Susret riječi“. U veljači 2021. izbor pjesama predstavljen mu je u emisiji „Poezija naglas“ na Trećem programu Hrvatskoga radija. Ciklus akrostiha „Rukovet noćnih putovanja“ nastao je u sklopu Revije malih književnosti, održane u Booksi, te je prvotno objavljen u antologiji „Vrijeme misli“ (Kulturtreger, 2021.).
The colorful, eclectic and much beloved Croatian children's cartoon Professor Balthazar was created by Zlatko Grgić and produced from the late 1960s through the 1970s. Now newer generations will be able to enjoy the Professor's magic, whether they speak Croatian or English.
The French translation of Jurica Pavčić's Crvena Voda (Red Water) snagged the 2021 Grand Prix de Litterature Policiere, France's esteemed award for the best international crime novel.
Crvena Voda was translated into the French by Olivier Lannuzel.
Jonathan Bousfield delivers a real gift with his overview of the best Croatian literature that was translated into English in 2021.
Robert Prosinečki's long and fabled football career includes winning third place in the 1998 World Cup as part of the Croatian national team, stints in Real Madrid and FC Barcelona as well as managerial roles for the Croatian national team, Red Star Belgrade, the Azerbaijani national team and the Bosnian Hercegovinian national team.
Valentina Baktijarević (Pokuplje, 1995.) je knjigu pesama Pomeǵu objavila u Skoplju 2019. godine za izdavačku kuću Antolog. Njena ilustrirana knjiga poezije Slomiti kosti objavljena je za izdavačku kuću Dibidus iz Beograda 2021.godine.
Đorđe Ivković (Beograd, 1990.) je izdao zbirku poezije Višnje**Trešnje (Treći Trg, Beograd).
Kratke priče mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku; afirmirani, kao i oni koji nisu do sada objavljivali.
Read a review of Ivana Bodrožić’s bombshell of a novel We Trade Our Night for Someone Else’s Day, translated by Ellen Elias-Bursać.
Darko Šeparović was born in 1987 in Vela Luka on the island of Korčula. Although he holds a degree in Architecture from the University of Zagreb, today he is mostly involved in writing poetry and prose. He has also published literary reviews and interviews in a number of regional literary magazines. His publications include the collection of poetry Autopilot (2015) and the novels Krvotok (2018) (Bloodstream) and Pristanište (2020) (The Pier). Šeparović’s works have been translated into English, Greek, Slovenian and German.
Read an excerpt from his latest novel, Pristanište (The Pier) below.
Translation by Rachael Daum.
Vanja Šunjić je novinarka, aktivistica i književnica. Kroz svoj novinarski i aktivistički angažman koji ima težište u suvremenoj umjetnosti i kulturi otpora, propituje nove perspektive i iste nazivnike zajedničkog kulturnog prostora, mogućnost raščišćavanja s prošlošću i vizije zajedničke budućnosti. Suosnivačica je neformalnog, literarnog, queer kolektiva Književna Zadruga i autorica knjige Srce je u obliku trougla.
Božana Radenković (Pirot, 1992.) diplomirala je srpski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Nišu, na katedri za Srbistiku. Njena poezija objavljivana je u različitim online i štampanim magazinima: Rukopisi 41, Tema, Strane, Afirmator, Blacksheep, Hiperboreja i drugi. Urednica je online magazina za književnost i kulturu Astronaut (astronaut.ba).
Mirko Božić (Mostar, 1982.) diplomirao je anglistiku i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Objavio je tri zbirke pjesama: Jedrim kroz buru (2001.), Bijele noći (2004.), Mrlje na njenim rukama (2012.), Trajekt u šumi (2021.), roman Kristalno zvono (2017.) te monografiju Mostar iza kulisa (2017.). Objavljivan je u brojnim časopisima i antologijama te preveden na deset jezika. Gostovao je u književnoj rezidenciji Marko Marulić, CEI-jevom rezidencijalnom programu te festivalima u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nagrada A.B. Šimić, Vilenica i Zdravko Pucak. Piše književnu kritiku za portal Moderna Vremena te časopise Tema, Behar i Književnu Republiku. Osnivač je međunarodnog književnog festivala Poligon u Mostaru.
SKUD "Ivan Goran Kovačić" i Goranovo proljeće raspisali su novi natječaj Goran za mlade pjesnike.
Katarina Sarić rođena je 1976. godine na Cetinju. Autorica više pjesničkih i proznih knjiga. Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, diplomirala je filozofiju, a potom jezik i južnoslovenske književnosti. Na Fakultetu za političke nauke u Podgorici završava postdiplomske studije iz socijalne politike i socijalnog rada. Piše socijalno angažiranu poeziju, prozu i esejistiku namijenjenu za izvođačke performanse. Nastupala je na mnogim regionalnim festivalima, a njezini su tekstovi zastupljeni na svim važnijim portalima u regiji te u časopisima, zbornicima i antologijima. Njezina poezija objavljena je i na engleskom jeziku.
Croatian publishing house Sandorf launched their American branch called Sandorf Passage earlier this year.
Servis za pjesmu je platforma na kojoj će se odviti radionica pisanja poezije, ali na dosad neuobičajen način. Rezultati ove radionice bit će vidljivi svima na web stranici Servisa za pjesmu, na način da se proces čitanja, analiziranja i stvaranja poetskog djela učini vidljivim, zanimljivim i edukativnim kroz kratke animacije u kojima se pjesme pristigle na natječaj uređuju, odnosno servisiraju.
Mario Glavaš was born in Split in 1986. He has published one novel, Libreto za mrtve kitove (2009)(A Libretto for Dead Whales) and three collections of poetry, GrAD (2012) (C/Shi/Ty), Ciklona (2012) (Cyclone) and Permutacije (2017) (Permutations). His work has received several regional awards, particularly for young poets. Glavaš has hosted and edited several TV and radio programs dedicated to literature. Besides poetry, he also writes short stories, literary criticism and essays and has been published in various reginal literary magazines and web portals.
Read Glavaš’s poem, Jellyfish, below.
Translation by Irina Škarica.
Marina Gudelj (Split, 1988.) diplomirala je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Književnim radom bavi se oduvijek za sebe, a javno zadnjih nekoliko godina. Objavljivala je u Zarezu, na Kritičnoj masi, Portalu Strane i u međunarodnom časopisu Alternator. Kratke priče nagrađivane su joj na Kritičnoj masi, FEKP-u i na koncu nagradom Prozak (2018.) za najbolji prozni rukopis autora/ice do 35 godina starosti. Kao produkt nagrade Prozak, 2020. izlazi joj zbirka kratkih priča Fantomska bol koja iste godine ulazi u širi izbor za nagradu Fric. Vodi književni blog Straničnik na kojem objavljuje priče koje (uglavnom) stanu na jednu stranicu. Živi i radi u Splitu, a svoje slobodno vrijeme provodi nepredvidljivo.
Adnan Bajrović (Sarajevo, 1991.) stekao je zvanje bachelora komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, nakon uspješno obranjenog rada „Gospodar prstenova – svijet u previranju: Međuzemlja između mita i prosvjetiteljstva“. Tijekom studija se počinje baviti filmskom i književnom kritikom, što će se kasnije razviti u stalno zanimanje. Pisao je za nekoliko različitih regionalnih portala; Ziher.hr, Omladinski magazin Karike, tportal, XXZ Magazin, Školegijum. Tijekom 2017. godine je bio član Mladih filmofila na 64. Pula film festivalu kao filmski kritičar i član žirija u kategorijama Kratka Pula i Studentski film. 2018. godine osvojio je posebnu nagradu za književnu kritiku na književnom festivalu Bookstan koji organizira Buybook. S ciljem da tvorevinama žanra, pored zabavnog, pronađe i vrijednosno mjesto u našoj kulturi, 2019. godine zajedno s bratom pokreće portal E-volucija. Trenuto radi kao novinar u Oslobođenju.
Slavljena kao remek-djelo autobiografske proze, prevedena na brojne svjetske jezike, ova jedinstvena knjiga donosi priču o više od šezdeset godina Francuske, koja se od kraja rata razvija u suvremeno društvo kasnoga kapitalizma. Protkan vlastitim sjećanjima, fotografijama, povijesnim događajima, jezikom pojedina razdoblja, popularnom kulturom, radijskim i televizijskim emisijama, modama, proizvodima, željama i htijenjima generacija, roman je živo svjedočanstvo o preobrazbama jednog društva, kulture, ali i cijeloga svijeta. Ernaux nas vraća u rat u Alžiru, susrećemo Sartrea i de Beauvoir, Edith Piaf, Agnès Varda, vraćamo se u svibanj 1968., u doba manifesta za pravo na pobačaj, nuklearne prijetnje, pratimo napredak tehnologije, eksploziju konzumerizma, rast nezaposlenosti. Neizreciv protok vremena Annie Ernaux bilježi i slaže poput palimpsesta kako bi u pojedinačnu sjećanju izrazila „proživljenu dimenziju povijesti“ i pisanjem „oblikovala svoju buduću odsutnost“ rekonstruirajući ono naše, zajedničko vrijeme koje „iz davnina sipi do danas“. Tako autorica uspijeva ispisati život u sasvim novoj formi autobiografije koja je istovremeno subjektivna i neosobna, privatna i kolektivna.
Maša Kolanović was born in Zagreb in 1979 and holds a PhD in Croatian Language and Literature from the University of Zagreb. She has published multiple books including the poetry collection Pijavice za usamljene (Leeches for the Lonely, 2001), the novel Sloboština Barbie (Underground Barbie, 2008), the monograph which served as her doctoral thesis, Udarnik! Buntovnik? Potrošač… (Striker! Rebel? Consumer…, 2011), the prose poem Jamerika (2013), and the short story collection Poštovani kukci i druge jezive priče (Dear Pests and Other Chilling Stories, 2019). Kolanović was the 2020 recipient of the European Prize for Literature. She also writes essays on literature and culture and has co-edited several books. Kolanović is an associate professor in the Croatian Studies Department at the University of Zagreb.
Peek into the less sunny side of motherhood that society doesn’t necessarily prepare women for as the protagonist of Kolanović’s short story Unending considers her own journey through pregnancy and motherhood including the required loss of independence at the most essential level: one’s body.
Read the short story Unending below.
Translation by Ena Selimović.
From strange tales of mysterious murders to suspected criminals hiding out to scams, duels and gambling, Opatija, a favourite seaside escape for Central Europeans at the turn of the last century, routinely filled Austrian headlines and the public's imagination in the early 20th century.
Tatjana Gromača (geb. Sisak, 1971) ist Prosaistin und Lyrikerin. Sie studierte Vergleichende Literaturwissenschaft und Philosophie in Zagreb und lebt in Istrien. Sie arbeitete als Journalistin und ist seit 2017 freie Autorin. Das Kroatische Volkstheater in Rijeka produzierte nach ihrem Roman "Crnac" ("Eines Tages") ein preisgekröntes Theaterstück. Für ihren Roman "Božanska dječica" ("Göttliche Kinder") erhielt sie den Vladimir-Nazor-Preis und den Jutarnji-List-Preis. Ihre Bücher wurden ins Englische, Deutsche, Italienische, Tschechische, Polnische, Bulgarische, Mazedonische u Slowenische übersetzt. Ihr Werk umfasst den Gedichtband "Nešto nije u redu?" ("Stimmt was nicht?"), die Romane "Crnac", "Božanska dječica", "Bolest svijeta" ("Die Krankheit der Welt"), "Carstvo nemoći" ("Reich der Ohnmacht") und "Početnica za luđake" ("Fibel für Wahnsinnige"), das Reportagebuch "Bijele vrane – priče iz Istre" ("Weiße Krähen – Geschichten aus Istrien"), die Auzeichnungsbände "Ushiti, zamjeranja, opčinjenosti" ("Begeisterungen, Verüblungen, Bezauberungen") und "Mrtac rukavac rijeke Save" ("Ein toter Seitenarm des Flusses Sava").
Ivanka Cvitan (1961.) živi i radi u Splitu, a piše i na drugim koordinatama. Tek 2018. objavila je prvu zbirku pjesama („Usprkos svemu smo isti“), a tri godine kasnije dovršava drugu.
Marko Silov (Šibenik, 1991.) diplomirao je na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Od 2020. godine zaposlen je u Arheološkome muzeju u Splitu gdje radi kao knjižničar. „Šljive koštica ili srndaća koščica“ njegov je književni prvijenac.
Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.
Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.
Denis Ćosić (Karlsruhe, 1996.) prvostupnik je ekonomije hotelskog menadžmenta i student diplomskog studija upravljanja ljudskim potencijalima. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Požegi. Pjesme su mu objavljene u različitim antologijama, zbornicima, časopisima i na portalima u Hrvatskoj i regiji, i prevođene na engleski, francuski, makedonski i slovenski jezik. Prva zbirka pjesama Neonski bog mržnje izlazi 2019. godine pobjedom na natječaju Pjesničkih susreta u Drenovcima za najbolji neobjavljeni rukopis. Zbirka je nagrađena Poveljom uspješnosti na 25. danima Josipa i Ivana Kozarca. Iste godine, s rukopisom Crveno prije sutona, koji je završio i u najužem izboru natječaja Trećeg trga, osvaja nagradu "Goran za mlade pjesnike". Član je Hrvatskog društva pisaca.
Biljana Gabrić (1980., Osijek) pše poeziju i prozu, korektorica je za hrvatski jezik te prevoditeljica sa engleskog jezika. Pisanjem se bavi posljednjih 14 godina, a tijekom tog razdoblja radila je i još radi kao pisac i novinar za pisane i internetske medije. Trenutno surađuje s različitim web portalima kao što su: amazonke.com, cafe.hr, stilueta.net te književni časopis Kvaka. Aktivna je na društvenim mrežama pod imenom Write Owl te vodi i uređujem vlastiti književni blog (poezija i recenzije).
Paško Romić Croatovski (1953., Šibenik) živi već pola stoljeća u Zagrebu gdje je završio fakultet i poslijediplomski studij društvenih znanosti. Objavljivao članke u stručnim časopisima iz područja penologije. Poeziju počeo pisati vrlo rano, a objavljivati tek po odlasku u prijevremenu mirovinu. Tako da za sebe voli reći da je „mladi pjesnik u muževnoj dobi“. Do sada je objavio tri zbirke poezije i jednu zbirku aforizama. Upravo je u pripremi nova zbirka „Vrijeme muha“ koja bi trebala izaći idući mjesec. Pjesme su mu objavljivane u časopisima i portalima za poeziju diljem ex Yu: Balkanski glasnik, Etna, Avlija, Behar, Kvaka, Riječ, Glas koncila, Očaravanje, Sapphoart i dr.
Marija Pavković, autorica zbirke pjesama Čekanja, profesorica je hrvatskog i engleskog jezika i književnosti. Dobitnica je dviju Šimićevih nagrada te je bila u užem izboru za nagradu Milivoj Cvetnić. Pjesme su joj objavljene u brojnim književnim časopisima, portalima i zbornicima. Bavi se pisanjem književnih prikaza i osvrta, novinarskim i nastavničkim radom te kulturno-umjetničkim aktivnostima.
lija Đurović rođen je 1990. u Podgorici. Nakon gimnazije upisao je opću i komparativnu književnost. Priče piše od 2005. Svoju prvu knjigu proze, „oni to tako divno rade u velikim ljubavnim romanima“, objavio je 2014. u "Yellow Turtle Press", mladoj crnogorskoj nakladi koju sam vodi. Uslijedile su "Crne ribe" (2016.) i knjiga pjesama "Brid" (2018.), koja je dobila nagradu na festivalu u Beogradu. Od 2013. živi u Berlinu, radeći kao slobodni autor i publicist. Godine 2019. bio je sudobitnik nagrade crnogorskog pozorišta za najbolju suvremenu dramu "Uspavani". Njegov roman prvijenac, "Sampas", pojavit će se 2021. u Beogradu.
Ilija Đurović wurde 1990 in Podgorica, Montenegro, geboren. Nach dem Musikgymnasium begann er ein Studium der allgemeinen und vergleichenden Literaturwissenschaft. Seit 2005 schreibt er Erzählungen. Sein erster Prosaband, „Wie schön sie es treiben in den großen Liebesromanen“ erschien 2014 bei Yellow Turtle Press, einem jungen montenegrinischen Verlag, den er leitet. Es folgten „Schwarze Fische“ (2016) und der Poesieband „Kante“ (2018), der auf einem Festival in Belgrad ausgezeichnet wurde. Seit 2013 lebt Đurović in Berlin und schlägt sich als vielseitiger freier Autor und Publizist durch. 2019 war er Mitgewinner des montenegrinischen Theaterpreises für das beste zeitgenössische Drama, „Die Schlafenden“. Sein erster Roman, „Sampas“, erscheint 2021 in Belgrad.
Diese Übersetzung entstand im Rahmen des Projekts "texthelden - Berlin setzt über" der Berliner Literarischen Aktion e.V., gefördert durch die Beauftragte der Bundesregierung für Kultur und Medien, den Deutschen Übersetzerfonds und das Programm "Neustart Kultur".
Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.
Dalibor Brkić (1976., Tuzla) završio je Akademiju Dramskih Umjetnosti u Tuzli gdje i radi u Narodnom Pozorištu. Piše poeziju i kratke priče.
Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.
Ana Božičević (1977., Zagreb) je pjesnikinja je, prevoditeljica i povremeno - pjevačica. Odrasla je na Bulevaru u Zadru, a od 1997. živi u njujorškom Brooklynu. Autorica je knjiga “Radost propusta” (Birds, LLC, 2017.), “Ustani u jesen” (Birds, LLC, 2013.), kojom je osvojila Lambda Literary Award, i “Zvijezde noćnog prometa” (Tarpaulin Sky Press, 2009.). Dobitnica je nagrade 40 ispod 40: Budućnost Feminizma Feminist Pressa i potpore američkog PEN-a / NYSCA za prijevod “Bilo je lako zapaliti sneg” Zvonka Karanovića (Phoneme Media, 2015). Antologiju prijevoda “Dan kada je umrla Lejdi Gaga: Antologija njujorške poezije 21. veka”, koju je uredila sa Željkom Mitićem, izdao je Peti Talas 2011. Magistrirala je poeziju na Hunter Collegeu. Na doktorskom studiju u CUNY Graduate Center-u proučavala je novu američku poetiku i alternativne umjetničke škole i zajednice te uređivala predavanja Diane di Prima za Lost & Found: The CUNY Poetics Document Initiative. Čitala je, predavala i nastupala u Art Baselu, Bruce High Quality Foundation Universityju, Bowery Poetry Clubu, Brooklyn Poets, San Francisco State University Poetry Centeru, Third Man Records, University of Arizona Poetry Centeru i Watermill Centeru te na Harvard Universityju, Naropa Universityju i Sorbonni. Donosimo vam izbor iz knjige ''Povratak lišća'' iz 2020. godine (HDP biblioteka poezije, Zagreb).
Katarina Sarić (1976.) živi i stvara između rodne Budve i Beograda. Na FF-u Nikšić diplomirala je filozofiju, a potom jezik i južnoslavenske književnosti. Na FPN-u Podgorica završava postdiplomske studije iz socijalne politike i socijalnog rada. Piše društveno angažiranu poeziju, prozu i esejistiku. Književnica je, poetska provokatorica i performans umjetnica. Autorica je 13 samostalnih izdanja, zastupljena je u brojnim koautorstvima, antologijama, zbornicima, na svim važnijim regionalnim portalima. O njenoj su poeziji i prozi napisani znanstveni radovi. Djela su joj nagrađivana, prevođena i objavljivana u regiji, ali i na svjetskoj literarnoj sceni. ''Mentalna slika'' je pjesma iz njezine zbirke ''Globus Hystericus''.
Ilija Đurović was born in 1990 in Podgorica, Montenegro. After finishing high school, he went on to study literature. He has been writing stories since 2005. His first book of prose, They Do It so Beautifully in Those Great Romantic Novels, came out in 2014 with Yellow Turtle Press, a small Montenegrin publishing house he runs. This was followed by Black Fish (2016) and the poetry book Brink (2018), which received an award at a festival in Belgrade. Đurović has been living in Berlin since 2013 and living as a versatile freelance author and publicist. In 2019 he was co-winner of the Montenegrin theater award for the best contemporary drama, Sleepers. His first novel, Sampas, will be published in Belgrade in 2021.
Translation by Will Firth.
This translation was done as part of the "texthelden - Berlin setzt über" project of the association Berliner Literarische Aktion, funded by the German Federal Government's Commissioner for Culture and Media, the German Translators' Fund and the "Neustart Kultur" programme.
Ilija Đurović was born in 1990 in Podgorica, Montenegro. After finishing high school, he went on to study literature. He has been writing stories since 2005. His first book of prose, They Do It so Beautifully in Those Great Romantic Novels, came out in 2014 with Yellow Turtle Press, a small Montenegrin publishing house he runs. This was followed by Black Fish (2016) and the poetry book Brink (2018), which received an award at a festival in Belgrade. Đurović has been living in Berlin since 2013 and living as a versatile freelance author and publicist. In 2019 he was co-winner of the Montenegrin theater award for the best contemporary drama, Sleepers. His first novel, Sampas, will be published in Belgrade in 2021.
Translation by Will Firth.
This translation was done as part of the "texthelden - Berlin setzt über" project of the association Berliner Literarische Aktion, funded by the German Federal Government's Commissioner for Culture and Media, the German Translators' Fund and the "Neustart Kultur" programme.
Iva Pozniak (1983., Dubrovnik) je pjesnikinja, a po struci biologinja mora. Trenutno radi na svom prvom rukopisu, radnog naziva ''Burleska''.
Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.
Vlatka Planina rođena je 1984. godine u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirala anglistiku i komparativnu književnost. Piše poeziju, te prozu za mlade i odrasle. Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Književnica Vlatka Planina objavila je novu zbirku poezije ''Noćne životinje, ljeto''. Književnicu smo već naviknuli povezivati s novoobjavljenim rukopisima, nastalima u kratkom vremenu. Stoga nije neobično da je na samom kraju 2020. čitateljskoj publici predstavila novu, šestu po redu zbirku, nakon što je u veljači iste godine objavila zbirku ''Sekvoja i druge pjesme''. Nova zbirka pjesama ujedno predstavlja i njezino jedanaesto književno djelo, a broji čak sedamdeset i dvije pjesme koje ovoga puta nisu podijeljene u ciklusima, kao što je to bio slučaj u prethodnoj zbirci, već sve pjesme na okupu predstavljaju zaokruženu cjelinu – od početka ljeta do njegova kraja.
Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.
Bojan Krištofić (Zagreb, 1987.) je dizajner i pisac. Godine 2012. magistrirao je dizajn vizualnih komunikacija na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je dugogodišnji član uredništva Zareza, dvotjednika za kulturna i društvena pitanja, a likovne kritike, osvrte i prikaze je objavljivao u većini relevantnih specijaliziranih medija u Hrvatskoj i regiji: u tisku, na internetu, radiju i televiziji. Svoje radove u polju dizajna i vizualnih umjetnosti izlagao je na više skupnih i nekoliko samostalnih izložbi, a bavio se i istraživačkim te kustoskim radom. Godine 2018. bio je stipendist javne zaklade Akademie Schloss Solitude (Stuttgart, Njemačka) u razredu za međunarodnu književnost. Nagradu Postscriptum za književnost na društvenim mrežama primio je 2017., a nagrađeni rukopis je kao prva knjiga Makroorganizmi objavljen 2018. (Jesenski&Turk). Objavio je i dva samizdata: U međuvremenu; u (sa Svenom Sorićem i Hrvojem Spudićem, 2017.) i The Bicycle Chronicles (prijevod na engleski: Vinko Zgaga, 2018.). Pjesme je dosad objavljivao u časopisu Tema i na FB-blogovima Odvalimo SE poezijom, Poezija na štrikove te Čovjek-časopis. Koautor je emisije Radio Borba Mreže antifašistkinja Zagreba na Radiju Student. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog dizajnerskog društva, Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA), Mreže antifašistkinja Zagreba i umjetničke organizacije Atelijeri Žitnjak. Honorarno radi kao voditelj programa Galerije AŽ na jugoistočnom rubu Zagreba.
Dobitnik književne nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" za mlade prozaiste je Filip Rutić (1997).
Nagrađena priča ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim” ima snažan pečat 2020, a autoru je uspjelo kroz nepretenciozan ton i jedan neobičan odnos dati sliku opće nestabilnosti u eri korone i potresa.
U užem izboru nagrade, osim nagrađenog Rutića, bili su Lucija Švaljek, Iva Hlavač, Luca Kozina, Marina Gudelj, Vid Hribar i Darko Šeparović.
Ovo je bio peti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.
Ivana Bodrožić was born in 1982 in Vukovar, Croatia. She graduated with a master’s degree in Philosophy and Croatian Language and Literature from the University of Zagreb. Her debut collection of poetry, Prvi korak (2005) (The First Step), received numerous accolades and awards. Bodrožić published her first novel, Hotel Zagorje (The Hotel Tito), in 2010 and the coming-of-age story about a young refugee girl whose father goes missing in the Croatian Homeland War of the 1990s was met with great acclaim in both Croatia and on the international stage and was widely translated into multiple languages and published abroad. Her most recent project is the children’s book, Klara Čudastvara (2019) (Klara, Full of Wonder), which she collaborated on with the prize-winning illustrator, Vendi Vernić.
Take a trip back to childhood and muse on what forces shaped your perception of the world when you read this whimsical tale of a brave little girl, Klara, full of wonder, and her unbelievable summer.
Translation by Vesna Marić.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Iva je u uži izbor ušla s pričom ''Nakaze''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Vid je u uži izbor ušao s pričom ''Bilješke za preživljavanje''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Marina je u uži izbor ušla s pričom ''Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Luca je u uži izbor ušla s pričom ''Grbava plesačica''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Lucija je u uži izbor ušla s pričom ''Nikad nećemo biti Julije Roberts''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Darko je u uži izbor ušao s pričom ''Ovako''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.
Do 28. veljače 2021. godine otvoren je poziv za tri hrvatska sudionika međunarodnog programa književnih rezidencija. Književnu rezidenciju „Ulysses' Shelter“ vodi izdavačka kuća Sandorf iz Zagreba.
Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.
Hailed as the father of 20th century Croatian children's literature, Grigor Vitez (1911-1966) is well known and loved in his homeland. With a new English translation of one of his classic tales AntonTon (AntunTun in Croatian), children around the world can now experience the author's delightful depiction of the strong-minded and silly AntonTon. The Grigor Vitez Award is an annual prize given to the best Croatian children's book of the year.
Ernesto Estrella is a New York-based poet and educator. He is the author of Boca de Prosas and Achronos, and is currently finishing his first poetry collection in English, The American Heart. Ernesto has translated the works of Henry David Thoreau and John Muir into Spanish and has written a number of books and articles on Poetic Theory and Performance Studies. He is a former Yale University professor of Contemporary Poetry and has been showcased in seminars at leading institutions such as the Great Books Foundation, New York Historical Society, Bowery Poetry Club, Walden Woods Project, and the Thoreau Society. In 2021, he launched The Voice of Recovery podcast which uses poetry and storytelling as tools for wellness and mental health. https://www.themapofyourtraps.com/podcast
The selected poems below are from Estrella's forthcoming poetry collection, The American Heart.
Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.
Dean Plazonić (1971., Split) živi i radi u Splitu. Poeziju piše od trideset i pete godine. Iza sebe ima petsto devedeset i dvije napisane pjesme. Posjeduje dvije samostalne zbirke pjesama: ''Potreba'' (2018.) i ''Naslonjen o snove'' (2019.) te jednu zajedničku zbirku pjesama ''Split na dlanu'' pod pokroviteljstvom ''Kulture Snova'' Zagreb. Član je Umjetničko kulturne likovne unije Vlaho Bukovac iz Splita i ''Kulture Snova'' Zagreb. Pjesme objavljuje u časopisima: Kvaka, Diskurs, Avlija, Nekazano te na društvenim mrežama pod pseudonimu Dean Poss.
Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.
Igor Petrić (1973., Sisak) živi u Sisku. Diplomirao je 1996. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada. Po zvanju je mag. socijalnog rada zaposlen kao stručni suradnik izvanpravne struke na Županijskom sudu u Sisku. Član je Matice hrvatske i Društva nezavisnih pisaca. Do sada mu je objavljeno oko tristo pedeset pjesama i tridesetak kratkih priča u književnim časopisima, antologijama, zbirkama i zbornicima pjesama te internetskim portalima za književnost, znanost, kulturu… u zemlji i inozemstvu. Nagrađen je na prvom književnom natječaju SPPIKAPP. Sudjelovao je na petom međunarodnom festivalu ''50 Poems for Snow''. Časopis Zvezdani kolodvor dodijelio mu je ''Džojsov KNJIGOSLOV'' za pjesmu ''Samo šalim se S.I.N.D (strah ili nešto drugo)'' objavljenu u antologiji ''Džejms Džojs na Mediteranu''. Pjesma ''Pitanja o životu, ljubavi, smrti i sreći'' objavljena je kao pjesma dana na portalu mojzagreb.info. Na književnom natječaju ProvidencaBnM, Zagreb za najbolje književno djelo regije, osvojio je treće mjesto za kratku priču ''Leptir'' i ostale.
Ljiljana Tadić-Adžamić (1978.) završila je studij jezika i književnosti. Objavila zbirke pjesama ''Sve moje boje'' i ''Palimpsest dvadesetih'', kritike i prikaze ''Šumovi povijesti'', ''Tumačenjem do teksta'', zbirku priča ''Muškarci uglavnom vole žene'' te magistarsku disertaciju ''Kulturalno pamćenje u prozi Ivana Lovrenovića''. Suradnica je u brojnim časopisima. Živi u Frankfurtu na Majni.
Matej Čolig (1993., Zagreb) završio je klasičnu gimnaziju. Na posljednjoj je godini studija filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je prethodno kraće studirao komparativnu književnost i kroatistiku. Objavljen mu je filozofski esej ''Točka urušavanja'' u studentskom časopisu Čemu. Živi u Adamovcu pored Zagreba.
Ana Čagalj (1986., Trogir) u rodnoj kući u Trogiru provodila je sretno i bezbrižno djetinjstvo, a u svojim ranim školskim danima isticala se kreativnošću u pisanju. Aktivno se počinje baviti pisanjem tek od svoje tridesete godine. Do sada je objavila tri zbirke lirske poezije: ''Moje Ja I'' (2017.), ''Moje Ja II'' (2018.) i ''Moje Ja III'' (2019). Živi i radi u Trogiru.
Matej Opolcer (1999., Vinkovci) trenutno je student treće godine preddiplomskog studija Medijske kulture na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. U slobodno vrijeme piše, najčešće poeziju i dramske tekstove, ponekad kratke priče, scenarije i filmske osvrte. 2017. godine je bio prvonagrađeni na „Jutru poezije“ u sklopu „23. dana Josipa i Ivana Kozarca“ u Vinkovcima.
Ana Miloš (1992., Beograd) živi u Beogradu. Tu i radi, kad mora. Objavila je zbirku pripovijedaka „Kraj raspusta“ (2019.) i zbirku poezije „Govori grad“ (2020). Dobitnica je nagrade „Miodrag Borisavljević“ (2016.) za najbolju kratku priču i nagrade “Đura Đukanov” (2019). Priče i pjesme objavljivala je u časopisima: Povelja, Polja, Beogradski književni časopis, Letopis Matice Srpske, SENT, Dometi, Rukopisi 39, strane.ba, eckermann.org.rs, libartes.rs, booke.hr, lupiga.com, astronaut.ba.
Lovro Brlobuš (1993., Zagreb) studira povijest na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. U slobodno vrijeme voli pisati, čitati i svirati gitaru.
Sandra Bogdan (1964., Osijek) završila je osnovnu školu i opću gimnaziju „Braća Ribar“ u Osijeku. Prve priče i pjesme počela je pisati i objavljivati već u osnovnoj školi u školskom časopisu. Na pjesničkom natječaju „Goranovo proljeće“, njena prva neobjavljena zbirka pjesama pod nazivom „Protjerani iz raja“ osvojila je drugo mjesto 1987.godine i čitana na Radio Osijeku. Radila je i kao novinar i autor emisije „O NAMA“ na Gradskom radiju Osijek. U emisijama se bavila psihološkim problemima urbane svakodnevnice. U novinama „Gradski oglasnik Osijek“ pisala je svoju rubriku“ METAFIZIČKI SAVJETNIK“. Poeziju je objavljivala na portalima te u časopisima kao što su “Kvaka“, „Sapphoart“, „Diskurs“, „Pikolo Knjigomat“ u Hrvatskoj, i u književnim časopisima“ Sizif“ i „Suština poetike“ u Srbiji. Bavi se fotografijom i u pripremama je za objavljivanje zbirke pjesama pod nazivom „Vražji sanjar“.
Clemens J. Setz (Graz, 1982.), nazivan i wunderkindom, austrijski je pisac i prevoditelj, a bivši matematičar i kompjutoraš. Studirao je matematiku i germanistiku. Godine 2007. debitirao je s romanom ''Söhne un Planeten'', a već s drugim romanom, ''Die Frequenzen'', bio je finalist za nagradu ''German Book Prize''. Godine 2011. osvojio je nagradu književnog sajma u Leipzigu sa zbirkom kratkih priča ''Die Liebe zur Zeit des Mahlstäder Kindes''. Godinu nakon, 2012., ponovno je bio u finalu za nagradu ''German Book Prize'' s romanom ''Indigo'', a 2015. dobio je nagradu ''Wilhelm Raabe'' za roman ''Die Stunde zwischen Frau und Gitarre'' (2015.). Njegova su djela i roman ''Die Frequenzen'' (2009.) i zbirka kratkih priča ''Glücklich wie Blei im Getreide'' (2015.). Prepoznat je i od publike i od kritike, a uspoređivan je s Nabokovom i Fosterom. Živi i radi u Austriji.
Donosimo vam ulomak iz njegovog romana ''Indigo'' koji je s njemačkoga preveo Dalibor Joler (2020., Hena com). Knjigu - ne zaboravite - možete naručiti i preko interneta.
Dom omladine Pančevo raspisuje 44. po redu konkurs za Zbornik poezije i kratke proze mladih sa prostora eks-Ju – „Rukopisi 44“. Pravo sudjelovanja imaju svi autori između 15 i 30 godina starosti koji pišu na ex-jugoslavenskim jezicima, kao i jezicima nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Natječaj je otvoren do 21. veljače 2021. godine.
Have an overabundance of free time, thanks to the pandemic and lockdowns? Yearning to travel but unable to do so safely? Discover the rhythm of life and thought in multiple Eastern European countries through exciting new literature translated into English. From war-torn Ukraine to tales from Gulag inmates to the search for identity by Eastern Europeans driven away from their home countries because of the economic or political situations but still drawn back to their cultural hearths, this list offers many new worlds to explore.
Croatia is set to become the second European country (after Estonia) to offer remote foreign workers an easy path to staying in the country for an extended period of time through the newly created digital nomad visa. As remote working becomes more commonplace, driven by advancements in technology but now especially by the current pandemic, a new swath of the population is no longer tied to a geographical location to work.
Several fascinating and socially critical novels by Montenegrin authors over the last decade give us a peek into Montenegro’s political underbelly, revealing its still precarious position between Eastern and Western spheres of influence.
Dino Pešut (1990) hails from Sisak. He holds a degree in Dramaturgy from Zagreb's Academy of Dramatic Arts. Pešut has been active as a playwright since 2013. His plays have received the Croatian Ministry of of Culture’s Marin Držić Award. He is also the recipient of other awards including the German Deutschen Jungentheaterpreis. His debut novel was Poderana koljena (2018) (Bruised Knees) and his latest novel is Tatin sin (2020) (Daddy’s Boy). Pešut lived in Berlin for several years and his plays have been translated into over ten languages.
The passage below is from Dino Pešut's 2018 debut novel, Bruised Knees.
Translation by Tomislav Kuzmanović.
American critics praise Robert Perišić’s No-Signal Area
After the international success of Our Man In Iraq by Robert Perišić, translated into a dozen languages across the globe, his novel No-Signal Area continues to spark interest of international publishers. The novel was published in the USA last month by the prominent publishing house Seven Stories Press and received glowing reviews, confirming Perišić as a contemporary author of international renown.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Dominik Tujmer (1992., Zagreb) jezavršio švedski i francuski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno radi kao prevoditelj. Više čita nego što piše, ali dosad je uspio objaviti jednu kratku priču. Bavi se i glazbom i sportom, radi na tome da bude renesansni čovjek, strahuje da je ta renesansa zapravo ADHD, a voli opskuran humor i misaone eksperimente.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Dalen Belić (1997.) je mladi pazinski autor. Do sada je objavljivan u regionalnim zbirkama science fiction, fantasy ili horror tematike. Njegove kratke priče mogu se naći u istrakonskim zbirkama ''Apokalipsa laži'' i ''Zrnca spoznaje'', u zbirkama u sklopu manifestacije Festival Fantastične Književnosti ''Priče o manjinama'', ''Priče o Pazinu'' i ''Priče o sjedinjenju'' te na raznim web portalima. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim Perspektivama 2017. godine sa pričom ''Paket jaja i jedno kiselo vrhnje'' i prvo mjesto 2018. i 2019. godine s pričama ''Tko rano rani, golub na grani'' i ''Jedan, Dva, Tri i Četiri''. Također je i jedan od dobitnika nagrade Chrysalis, priznanja za nove obećavajuće autore koje dodjeljuje Europsko udruženje za znanstvenu fantastiku (ESFS). Studira anglistiku i germanistiku na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Patrik Weiss (1996., Rijeka) trenutno je student završne godine diplomskog studija kulturologije na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Nema pojma kako će se nakon faksa prehranjivati. Objavljuje poeziju u raznim Internet časopisima i na raznim portalima posvećenim književnosti. Ne preferira određen stil, zalaže se za slobodu izraza i inovaciju u pisanoj riječi. Do sada je objavio pet knjiga poezije. (''Šutnja je zlato i ostale životne laži'' 2017., Redak, ''Purpurni oblaci'' 2018., Redak, ''Le Nouvel Etat'' 2018., Redak, ''I papiga može ponavljati'' 2018., UNSP, ''S kandžama na očima'' 2019., Redak). Životni san mu je postati bébé terrible književnosti, a isto tako zna da se to ne postaje. U suštini, onaj koji se osjeća kao apatrid s koferom punim riječi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Danko Delač (1985., Osijek) nakon završetka gimnazije 2003. upisuje studij psihologije. 2009. upisuje, a 2014. završava Preddiplomski studij kulturologije, smjer Medijska kultura. 2014. upisuje diplomski studij Komparativne književnosti/Etnologije i kulturne antropologije na FFZG-u. Piše kratke priče i scenarije. 2007. dobiva nagradu (drugo mjesto) za ''Kikijev izbor'', posebno priznanje za napisani scenarij na radionici Palunko pri ZFF-u za scenarij ''Naranče'' te ulazi u širi izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' s proznim radom ''Divertimento''.
Maša Kolanović wins the prestigious European Union Prize for Literature as well as the Croatian Vladimir Nazor Prize for her collection of short stories, Poštovani kukci i druge jezive priče (2019) (Dear Insects and Other Spine-Tingling Tales).
Bekim Sejranović (1972-2020) was born in Brčko, Bosnia and Hercegovina. He attended nautical school in Rijeka, Croatia where he also studied South Slavic Languages and Literature. He moved to Oslo, Norway in 1993 where he continued his studies, earning a master’s degree in South Slavic Languages and Literature. Sejranović is the author of a collection of short stories, Fasung (2002), and five novels: Nigdje, niotkuda (2008)(Nowhere, From Nowhere), Ljepši kraj (2010) (A Better Place), Sandale (2013) (Sandals), Tvoj sin Huckleberry Finn (2015) (Your Son Huckleberry Finn) and Dnevnik jednog nomada (2017) (The Diary of a Nomad). His novel Nigdje, niotkuda (2008) (From Nowhere To Nowhere) won the prestigious Meša Selimović award for the best novel published in Bosnia and Herzegovina, Croatia, Serbia or Montenegro in 2009. Bejranović was an official court translator and also translated Norwegian literature into Croatian. His own writing was translated into many languages including English, Norwegian, German, Italian and Polish.
The following passage is the first chapter in Sejranovic’s debut and award-winning novel, Nigdje, niotkuda (2008) (From Nowhere to Nowhere). This opening chapter deals with the protagonist’s experience of a traditional Bosnian funeral in his hometown, which raises emotions and questions encompassing religion, politics and identity.
Translation by Will Firth.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Karla Andrić (1986., Đurđevac) magistrirala je Odnose s javnošću pri Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Osnivačica je nezavisnog huba HAIKU communications u kojemu je samozaposlena na poziciji komunikacijske strateginje i konzultantice. Surađuje s globalnim, regionalnim i nacionalnim kreativnim agencijama, institucijama te udrugama koje provode projekte iz kulture. Između ostalog, pet godina je bila zadužena za komunikaciju Festivala europske kratke priče (FEKP). Završila je radionicu kreativnog pisanja kod Zorana Ferića u sklopu koje joj je objavljena kratka priča ''Slina'' na portalu Booksa.hr. Živi i radi u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Nina Bajsić (1994., Zagreb) diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti. Piše poeziju, prozu i dramske tekstove. Kao dramska spisateljica i dramaturginja ostvaruje suradnju s raznim kazalištima. U Hrvatskom narodnom kazalištu kao dramaturginja radi na predstavi ''Tko pjeva zlo ne misli'', a u Gradskom dramskom kazalištu Gavella na predstavama ''Krleža alla Gavella'' i ''Sjećanje šume'', gdje potpisuje dramatizaciju. Aktivno radi i na kazališnim projektima nezavisne scene (predstave ''Hoerspiel – mala igra za slušanje i gledanje'', ''Drvo koje je pjevalo'', ''U slučaju mjesečeve katastrofe''). Nekoliko mjeseci radila je u irskom kazalištu Rough Magic Theatre Company u Dublinu. Autorica je nekoliko dokumentarnih radio drama te potpisuje režiju dva audio-romana: ''Sjećanje šume'' i ''Hotel Zagorje''. Osim kazalištem i pisanjem, od 2018. godine kao kantautorica djeluje na glazbenoj sceni, sklada i izvodi vlastite pjesme.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Mima Juračak (1986., Sisak) objavljena je u zbornicima natječaja Lapis Histriae i različitim časopisima. Dobitnica je nagrada ''Vranac'' i ''Ulaznica'' za kratku priču 2016. godine. U slobodno vrijeme bavi se ilustracijom. Radi kao knjižničarka.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Sebastian A. Kukavica (1992., Rijeka) izučavao je politologiju, globalne studije, sociologiju, kulturalne studije i američku književnost na sveučilištima u Zagrebu, Leipzigu, Siegenu i Coimbri. Objavio je tri knjige: ''na samrti, čovjek slon preživjelima prepričava povijest zapadne civilizacije'' (2017.), ''nakon povlačenja mora na kopnu će ostati samo dvodihalice i bunkeri envera hoxhe'' (2016.) i ''Aleatorika disanja'' (2015.). Dekadent, kulturni pesimist, pasivni nihilist.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ida Zdilar (2002., Imotski) završila je opću gimnaziju Mate Ujevića u Imotskom i nada se polasku na studij psihologije. Njezina priča ''I šumski kraljevi plaču'' osvojila je prvo mjesto na Natječaju za kratku priču za mlade autore na Festivalu europske kratke priče 2019. u Rijeci, a na nagradnom natječaju Ja sam pisac 2018. je s pričom ''Trešnjino vino'' bila među finalistima. Bila je pozvana i na smotru English All Around 2019./20. sa svojom kratkom pričom ''The Meltdown''. Sudjelovala je i na Ja sam pisac 2019., na natječaju KGZ-a KRONOmetaFORA 2019. i na West Herzegovina Festu 2019., a sreću je iskušala i na internacionalnom mjesečnom natječaju Australian Writers' Centrea – Furious Fiction Competition.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Anita Baradić (1987., Zadar) magistrirala je fizičku geografiju s geoekologijom u Zagrebu. Tijekom školovanja napisala je mnogo znanstvenih članaka i seminara na temu očuvanja prirode i zaštite okoliša. Iz hobija piše kratke priče i crtice. Do sada je napisala nekoliko dramskih tekstova od kojih su dva uprizorena u amaterskom kazalištu u Zadru. U Gradskoj knjižnici Zadar volonterski je vodila dramske radionice za djecu. Godinu dana je vodila dramsku radionicu na talijanskom jeziku u udruzi "Zajednica Talijana Zadar". Voli sve što je vezano za prirodu, more i životinje. Za ovu priču motivirao je njezin mačak Ljutko koji je "koautor" ove priče.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Boris Mirko (1995.) bavi se amaterskim pisanjem, no do prije koju godinu nije nikad slao radove nigdje. 2019. godine u studentskom časopisu "Split Mind" izašle su njegove dvije pjesme.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Dora Tramišak (1997.) studira na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njezin rad ''Četiri godišnja doba'' nagrađen je na natječaju Margan Tadeon Društva studenata kroatologije ''Cassius'' 2019. godine
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Mateja Pavlic (1988., Čakovec) studirala je povijest umjetosti, bohemistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Pragu. U životu se bavila svime i svačime, a danas bi se njezin posao mogao zaokružiti pod pojmom ''kulturni mendžment'', ali uglavnom je usmjerena na likovne umjetnosti. Ponekad se bavi i prevoditeljstvom, ilustracijom i pisanjem. Do sada, osim stručnih tekstova, pregovora izložbi i prijevoda nije ništa objavljivala. Živi u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Igor Ivko (1986., Varaždin) studirao je etnologiju i antropologiju. Njegovi prozni tekstovi objavljeni su na raznim portalima u sklopu natječaja.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Maja Peradin (1987., Zagreb) završila je studij talijanistike i bohemistike i radi u prevoditeljskoj industriji. 2011. godine u časopisu Kazalište objavljen je njezin prijevod drame ''Leptir na anteni'' Vaclava Havela. Piše kratke priče već desetak godina, a prva je objavljena u izboru natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2019. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Valentina Mavretić (1993., Rijeka) magistrirala je Dramaturgiju pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše kratke priče, a za pisanje prve zbirke dobila je potporu Ministarstva kulture. Dramski tekst "Kod Peregrinovih" dobio je drugu nagradu Marin Držić. Piše i scenarije, kao i kratke radio drame izvođene na HRT-u. Kao dramaturginja radila je na brojnim predstavama te potpisuje razne dramatizacije i adaptacije. Radi kao copywriterica u kreativnoj agenciji.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ana Marija Ilić (1991., Šibenik) diplomirala je klavir na Muzičkoj akademiji, ali se bavi raznim sferama umjetnosti. Dok radi kao novinarka i freelance pijanistica piše i snima filmove. Osnivačica je platforme ''Croatian art and artists'' s ciljem da se napravi mjesto na kojem će se povezati svi hrvatski umjetnici. Puno putuje i najviše uživa u pisanju proze, a teme su najviše vezane za ženska pitanja i tjelesnost. Piše cijeli život za svoj gušt, a ovaj tekst je prvi tekst koji je ikada poslala na natječaj.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Alen Mikec (1997., Virovitica) studira povijest i kroatologiju na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Njegove prozne crtice objavljene su u rubrici Ajfelov most na portalu Miljenka Jergovića. Ponekad objavi ponešto na temu filmske kritike i kritike hrvatske i regionalne alternativne muzičke scene.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Tino Deželić (1990., Zagreb) je diplomirao u Zagrebu, a otada je uglavnom gost drugih kultura. Studirao je, radio i živio u Litvi, Kini, Italiji i Grčkoj. Konzistentan je finalist i osvajač drugih mjesta na raznim konkursima diljem bivše Jugoslavije, od 2015. godine do današnjeg dana: Risto Ratković (drugo mjesto 2015., treće mjesto 2016.), West Herzegowina Fest (kratka priča, drugo mjesto 2016.), Treći Trg (poezija finalist 2017. i 2019., kratka priča finalist 2018.), PrviProzak/NaVrh jezika (finalist poezija 2018/19.). Nagrađen je objavom zbirke povodom osvajanja konkursa Društva književnika Hrvatske Kostajnice ("Pessoin kovčeg", 2016.). Uvršten je u Gagićevu antologiju nove poezije autora s prostora bivše Jugoslavije ("Meko tkivo", 2015.). Preveden je na makedonski, ruski, engleski i kineski. Ne pripada nijednoj književnoj grupaciji.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Irena Grgić (1997.) bila je studentica četvrte godine preddiplomskoga studija Filozofije i studija Francuskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studiranje je prekinula kako bi se, između ostaloga, prepustila glazbenom novinarstvu. U slobodno vrijeme piše članke za studentske novine Global i njihov internetski portal (https://www.globalnovine.eu/author/irena-grgic/) te za glazbeni portal Music Box. Jedna je od pobjednica tečaja Male škole Rock&Off novinarstva 2019. te i za njihov portal povremeno piše i uređuje emisije za emitiranje na Rock&Off Internet radiju.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Magdalena Mrčela (1992., Split) rođena je Splićanka, vječna zagrebačka studentica, ponosna mama i profesorica, hobistička novinarka, spisateljica u nastajanju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2016. godine diplomirala je kroatistiku i latinski jezik i književnost. Godinu dana poslije zaposlila se kao profesorica hrvatskoga jezika u splitskoj II. gimnaziji i upisala doktorski studij ''Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu'' na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2013. do 2016. godine bila je novinarka i kolumnistica portala Nogometplus, a od 2017. surađuje s portalom Dalmacija Danas. Uža su područja njezina novinarskog interesa nogomet i kazališna kritika. Dobitnica je druge nagrade ''Stjepko Težak'' za najbolju ljubavnu priču te finalistica natječaja ''Slavko Kolar'', ''Freaky Friday'', ''Kvant književnosti'' i West Herzegovina Fest 2019. Njezine su kratke priče dosad objavljivane na internetu (Kritična masa, Strane, Homo climaticum), a poezija u zbirci ''Džepni oblak'' (2015.) i ''Odgoda ljeta'' (2016.). Njezin roman prvijenac ''Kako je Flegmarin postao kapetan'' pobjednik je natječaja Zvonko Todorovski 2017. godine za najbolji neobjavljeni roman za djecu i mlade. 2019. objavila je tinejdžerski roman ''Dnevnik 4. A'', a iste je godine osvojila nagradu ''Zlatko Tomičić'' za najbolju kratku priču ''Influenserica''.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.
Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Marin Ivančić (1991., Karlovac) diplomirani je pravnik. Živi i radi u Zagrebu. Kratke priče su mu objavljivane u sklopu natječaja Kritične mase 2019. i West Herzegowina Fest-a No. 17. Izabran je u uži izbor za nagradu Prozak na vrhu jezika 2020. godine. U sklopu programa Rani radovi predstavljen je sa svojim pričama u klubu Močvara. Uz navedene uspjehe, s NK Dobra Novigrad na Dobri prvak je Druge karlovačke županijske lige u sezoni 2019/2020.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Matea Šimić (1985., Oroslavje) diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radovi su joj objavljivani, između ostalog, u časopisima Poezija, EuropeNow i Bona te portalima Strane, Arteist, Kritična masa i Digitalna demokracija. Osnivačica je i urednica dvojezičnog magazina za književnost i umjetnost NEMA. Živi i radi u Barceloni.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom ''Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji''. Volontirala je u književnoj udruzi ''Ludens'' tijekom studija i sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događanjima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa ''Školu za crtanje i slikanje'' pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Marin Pelaić (1987., Split) završio je dvopredmetni studij engleskog jezika i povijesti. Na književnim natječajima sudjeluje od 2014. godine. Osvojio je prvo mjesto na natječaju za kratku priču Knjižnica grada Zagreba u ''Noći knjige 2016.'', pobjedio je na natječajima ''Mjesto radnje: Makarska 2015.'' i ''Kaštelanske štorije 2017.''; druga mjesta na natječajima ''Priča se (p)o gradu: Trogir'' 2016. te 2019. i na međunarodnom natječaju za kratku priču ''Joan Flora'' 2016.; treća mjesta na natječaju za najbolju kratku priču – satiru ''Slavko Kolar'' 2014. te međunarodnom natječaju časopisa Avlija. Njegova priča ''Siva i žuta'', objavljena u zbirci ''Istrakon 2017.'', odabrana je kao jedna od predstavnica Hrvatske u specijalnom engleskom izdanju časopisa Parsek za Worldcon 2017. Njegov tekst ''Molim vas, sjednite'' je izveden na Danima Ogranka mladih Hrvatskog društva dramskih umjetnika 2017. u kazalištu Gavella u režiji Tene Orečić Tonković.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Magdalena Helena Dziendziel Skračić (1990., Poljska) je magistra hrvatskog jezika. Živi u Hrvatskoj oko sedam godina. Voli knjige, glazbu i fotografiju. Par njezinih priča našlo se već na Kritičnoj masi te je također bila gost u Močvari na književnoj večeri gdje je čitala jednu od svojih priča. Jedna od njezinih pjesama je u zbirki pjesama Milka Kiša.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Marija Grgurović Banovac (1992., Zadar) studirala je kroatistiku na Sveučilištu u Zadru gdje je magistrirala s diplomskim radom Autobiografski i biografski diskurs u opusu Slavenke Drakulić (''Hologrami straha'' i ''Frida ili o boli'' ). Iako više voli čitati tuđa književna djela, ipak se ovoga puta odlučila i sama okušati u pisanju.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Magdalena Dragić (2002., Austrija) završila je V. gimnaziju u Zagrebu. Počela je pisati prozu i poeziju s četrnaest godina, ali nikada nije objavljivala svoje radove. Cilj joj je završiti studij psihologije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu i baviti se pisanjem i pružanjem psihoterapije.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Tereza Papić (2005., Osijek) upravo je završila osmi razred u Osnovnoj školi Ernestinovo u Ernestinovu. Prozni tekst koji je poslala na natječaj napisala je kao školsku zadaću, no nastavnica hrvatskog jezika i njezina teta (koja je također profesorica hrvatskog) su joj rekle kako bi trebala poslati tekst na natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' pa ih je i poslušala.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Sonja Nerat Eppert (1986., Šibenik) je magistra edukacije hrvatskoga i francuskoga jezika. Njezina kratka priča ''Napušteni auto'' odabrana je 2019. godine za sudjelovanje na Festivalu prvih i bila je izložena u galeriji KNAPA-a. Sonja trenutno živi u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Tomislav Lovrić (1998., Zagreb) upisao je poljski jezik i književnost i etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ali nakon godinu dana studija napušta fakultet i pristupa Oružanim snagama Republike Hrvatske. Nakon nešto manje od tri godine karijere u OSRH, napušta vojnički posao i upisuje se na Akademiju umjetnosti u Osijeku.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Tina Čatlaić (2000., Čakovec) studira anglistiku i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bivša je glavna urednica portala Udruge srednjoškolaca Hrvatske, novinarka kluba Prostor u Čakovcu i kulturnog portala Ziher.hr. Dugogodišnja je članica Dramskog studija Dada Kazališne družine Pinklec. Sa svojom je poezijom dvaput sudjelovala u performansu ''Noć mračnog cirkusa'' u klubu Prostor u Čakovcu i zagrebačkoj Močvari, ali i raznim programima poput književnih večeri u Čakovcu i tribine Pamela u Močvari. Trostruka je državna prvakinja i trostruka viceprvakinja u poznavanju hrvatskog jezika. Autorica je pjesničkih zbirki ''Gušenje polikromije'' (Biblioteka Insula, Čakovec, 2018.) i ''Muzej lomova'' (Nagrada Milivoj Cvetnić, Hrvatska Kostajnica, 2019.). Od 2019. surađuje s alternativnim čakovečkim bendom Zagušljivi dim s kojim je u studenom prošle godine izvela glazbeno-poetski performans u kojem je recitirala vlastite stihove uz specifičnu glazbenu pratnju grupe. Trenutno sa Zagušljivim dimom radi na snimanju studijskog albuma prema izvedenom performansu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Monika Bešenić (2000.) trenutno studira teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Pisanjem se bavi samo povremeno i do sada nije objavljivala svoje radove. U određenim se fazama bavi i crtanjem.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studentica je druge godine psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Većinom piše kratke priče, iako u zadnje vrijeme eksperimentira i s poezijom. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a 2019. godine ušla je u uži izbor natječaja ''Sedmica & Kritična masa'' s pričom ''Ptice ne lete''.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Anamarija Galić (1986., Zagreb) piše od ranog djetinjstva, no prava strast za pisanjem poezije i proze obuzima je u srednjoškolskim danima, kada profesor hrvatskoga jezika uvelike pomaže u razvoju njenog pisanja, približavajući joj svjetska imena velikih književnika i njihovih djela. Bombardirana školskim lektirama, posebno je zavoljela Hermana Hessea, kojemu je posvetila i nekoliko pjesama. U njezinoj poeziji lako se pronađu krhotine Roberta Frosta, Whitmana ili pak Sylvie Plath. Objavljuje na portalima Očaravanje, Zarez, Kvaka, Hello Poetry… Njezine pjesme i proza zastupljeni su u mnogim zbornicima.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Filip Đukić (1991.) završio je hrvatski jezik i književnost i povijest na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Pokušava pisati.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Sara Del Vechio (1994., Požega) završila je preddiplomski i diplomski studij kroatistike na Sveučilištu u Puli. Radi u osnovnoj školi u gradu u kojem živi, bavi se lektoriranjem knjiga, znanstvenih radova, časopisa, članaka te surađuje s inozemstvom za lekturu, korekturu i redakturu reklamnih tekstova. Također, sudjeluje u timu za objavu i publiciranje knjige koja će predstavljati školu u kojoj radi. Osim toga, surađuje s Povijesnim društvom u Požegi te u slobodno vrijeme piše tekstove raznih vrsta.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Martina Divić (1993.) magistrirala je pravo. Prvi put je s pisanjem izašla u javnost vođenjem bloga na Facebook stranici ''Nisan Doma'' koju je osnovala s dečkom kako bi zabilježili putovanje u Afriku gdje su proveli dva mjeseca. Pričama iz Afrike ušla je u finale za nagradu ''Najbolji putopis'' Hrvatskog festivala putnika u Šibeniku nakon čega je upisala radionicu Kratke priče Zorana Ferića u CeKaPe-u. Od tada aktivno piše kratke priče. U siječnju 2020. godine otišla je na novo putovanje u Srednju Ameriku, odakle je redovno objavljivala, opet kroz formu kratke priče, avanture koje je prolazila na putu. Za potrebe svojih putovanja naučila je francuski i španjolski jezik. Osjećaj za ljudska prava i suosjećanje prema diskriminiranim skupinama teme su kojima se želi baviti u svojim tekstovima. Želja joj je da znanje koje je stekla ukomponira u priče kako bi prevenirala povrede onih najslabijih, razvijajući svijest čitatelja o društvenim problemima. Nada se da bi tako zaštitila pravnu struku, ali i obogatila literalnu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Matej Petrić (1989., Brežice, Slovenija) diplomirao je filozofiju i teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 2016. godine upisao je poslijediplomski studij Klasične i patrističke filologije (grčki i latinski jezik i antička i ranokršćanska književnost) na Patrističkom institutu Lateranskog sveučilišta u Rimu. Magistrirao je 2018. godine i trenutno radi na doktorskoj disertaciji. Prevodi s latinskog, grčkog, talijanskog, engleskog i francuskog jezika. Napisao je jedan neobjavljeni roman i nekoliko neobjavljenih kratkih priča.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.
Lucija Švaljek (1995., Krapina) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru na temu ''Žanrovske transformacije gurmanskog lika''. U Zadarskoj smotri objavljena je njezina recenzija romana ''Pjevač u noći'' Olje Savičević Ivančević. 2019. godine ušla je u širi izbor natječaja ''Sedmica & Kritična masa'' s pričom ''Ne znam što da radim sa sobom''. Piše prozu i slam poeziju te je nastupala na ovogodišnjoj Pameli u Močvari s dvije pjesme: ''Biologija u osnovnoj školi'' i ''Zahvala''. Lucija živi u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Matija Perković (1986., Zagreb) piše dužu prozu i poeziju. Autor je dvaju neobjavljenih romana: ''Dani gnjeva'' i ''Darovi Lene Weiss'', a u nastajanju je i treći: ''Podzemna sestra''. Autor je i neobjavljene zbirke pjesama ''Obećanje ptice''. Sa zbirkom pjesama ''Zaređeni Bar Bar'' pobjedio je 2016. godine na natječaju Društva prijatelja knjige Milivoj Cvetnić iz Hrvatske Kostajnice. Iste godine objavio je i kratku antiratnu prozu ''Dvije smrti Romana Nikpalja'', zamišljenu kao svojevrsnu polemiku s Rilkeovom ''Pjesmom o ljubavi i smrti corneta Cristofa Rilkea''. Pjesme iz neobjavljene zbirke ''Obećanje ptice'' objavljene su u časopisima Republika, Književna Rijeka i Riječi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Buga Bosanac (1992., Zagreb) je apsolventica francuskoga jezika i knjiženosti te lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je glazbe za monodramu ''Inferno'' i plesnu predstavu ''Id'' (produkcija umjetničke udruge Budna čija je potpresjednica). Komponira glazbu za kratke animirane filmove u sklopu HRT-ove emisije ''Navrh jezika''. Autorica je glazbe za više dokumentarno-animiranih filmova Hrvatske televizije (''Čemu poezija Petra Gudelja?'', ''Anica Bošković'', ''Veličanstvo mora''). Dobitnica je književne stipendije Ministarstva kulture u 2020. godini. Dobitnica je nagrade Franjo Marković, unutar skupine autora, za znanstveno-istraživački rad ''Lexical Semantic Categorisation In Schizophrenia Patients'' i rad na projektu ''Izvršne funkcije kod odraslih govornika hrvatskoga jezika'', nastao na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnica je nagrade ''Tea Benčić Rimay'' za najbolju neobjavljenu zbirku pjesama u prozi 2016. godine. 2017. godine objavljena je njezina ''Knjiga nedovršenih priča'' (Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Katarina Kušec (1995., Bjelovar) magistrirala je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Kako je odrastala u ruralnoj sredini često je bila suočena s patrijarhatom na kojeg je postala alergična. Stoga je borba za ženska prava i žene postala njezina opsesija. Konkretnih književnih radova nema, uglavnom ono što razmišlja nastoji pretočiti na papir. Posebice kada su to ideje koje ona smatra revolucionarnima i za koje misli da će jednoga dana nekome i pomoći. No, nije istaknuta u aktivizmu, a ni u novinarstvu se ne bavi takvim temama. Kada je riječ o novinarstvu, tu se pokušava afirmirati u onom sportskom u kojemu i radi. Dio je sportske redakcije jednih dnevnih novina u Hrvatskoj.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Dinko Kreho (1986., Sarajevo) diplomirani je komparatist i profesor književnosti. Piše kratku prozu, eseje, poeziju i književnu kritiku, bavi se kazališnim radom te prevodi s francuskog jezika. Objavio je pjesničke knjige ''Ravno sa pokretne trake'' (2006.), ''Zapažanja o anđelima'' (2009.) i ''Simptomi'' (2019.), cjelovečernju radio dramu ''Bezdrov: zvižduk u noći'' (u koautorstvu s Darijem Bevandom, 2013.), kao i esejističku knjigu ''Bio sam mladi pisac'' (2019.). Živi u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Dunja Matić Benčić (1988., Split) objavila je roman ''Troslojne posteljine'' (Studio TiM, 2017.) i zbirku kratkih priča/fragmentarni roman ''Sinestezije'' (Vertia, 2019.). Diplomirala je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, gdje danas i radi. Od 2018. članica je neformalne književne skupine Ri Lit.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Mia Golubić (1990., Split) završila je Medicinski fakultet u Splitu. 2017. godine seli se u Zagreb gdje specijalizira hitnu medicinu, a ispušni ventil pronalazi u povremenom umjetničkom izražavanju, kao što su pisanje kratkih priča i pokušaji sviranja bas gitare. Ima dvije objavljene priče u Zborniku poezije i kratke proze mladih s prostora eks-Ju – ''Rukopisi 43'' (2018.) te u časopisu za književnost Kvaka (2019.).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Marija Katalinić (1988.) diplomirala je kroatistiku i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.
Award-winning author and translator, Bekim Sejranović, passed away on May 21st, 2020 at the age of 48.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ivan Tomašić (1991.) diplomirao je portugalski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stalni kritičar portala booksa.hr od 2015. Prikaze i recenzije objavljivao i na drugim hrvatskim i regionalnim portalima. Kao novinar surađuje na emisiji Prvog programa hrvatskog radija ''Kutija slova''. Uredio nekoliko romana.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.
Iva Hlavač (1986., Osijek) do sada je objavljivala kratke priče i pjesme u zbornicima. Objavila je dvije zbirke kratkih priča: ''I obični ljudi imaju snove'' (MH, Osijek, 2009.) i ''Svi smo dobro'' (Profil, Periskop, 2016.) za koju je dobila stimulacija Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva u 2016. godini. Trenutno živi i radi u Valpovu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Antonija Jolić (1992., Split) odrasla je u malom mjestu Gradac pokraj Drniša, a trenutno živi u Šibeniku. Sa šesnaest godina izdala je zbirku pjesama „Oči boje lješnjaka“, dok je ljubav prema kratkoj priči razvila kasnije. Trenutačno studira na Pravnom fakultetu u Splitu i radi, a slobodno vrijeme provodi slikajući.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Eliša Papić (1992., Beograd) završio je Medicinski fakultet u Rijeci. Za vrijeme studija sudjeluje u neuroznanstvenim istraživanjima na Zavodu za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Tijekom fakultetskih dana bio je član benda Elm Street Escape, i to kao tekstopisac, gitarist i producent elektronskog dijela njihove glazbe. U to vrijeme objavljuje i svoj prvi roman „Šest žica i Stetoskop“ (Naklada Bošković, 2017.) i postepeno započinje samostalno raditi svoju autorsku glazbu pod imenom Elisha (Inner World demo, 2016., Outer Noise, 2017., Chapters album, 2018., Chaos Buddy 2019., Let me tell you about 2020.). 2018. osvaja nagradu Pavle Popović za najbolju kratku priču u kategoriji za mlađe od 30 godina. Njegova priča “Da je bar sve to rock’n’roll” proglašena je najboljom kratkom pričom na 7. natječaju za kratku priču Muzeja Anđela 2018. godine. Njegove priče ušle su i u selekciju 16. WHFesta, 6. natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor, FantaSTikona, Prozak (širi i uži izbor) i Sedmice & Kritične mase te Priča iz komšiluka 3. 2019. sa svojom pričom “Pogreb za dvoje” pobjeđuje na Festivalu europske kratke priče (FEKP). Trenutno radi kao liječnik specijalizant neurologije u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, te stvara novu glazbu i piše kratke priče.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Josip Tomić (1994., Zagreb) završio je neke humanističke tečajeve na Sveučilištu u Zagrebu. Pokušava se zaposliti kao profesor, ali nitko ga neće. Zato bere jagode po gradskim periferijama. Ponekad piše, lektorira, asistira na seminarima iz prezbiterijanskog petrarkizma, ali uglavnom ne radi ništa.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.
Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.
Nina Lekić (1989., Varaždin) magistrirala je na Odsjeku za kroatologiju pri Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu iz područja teorije književnosti i književnosti za mlade. Doktorandica je na poslijediplomskom doktorskom studiju kroatologije. Spisateljskim se radom bavi od rane mladosti, no ozbiljnije se počela baviti tijekom studija. U sklopu književnih natječaja objavila je nekoliko kratkih priča te je pohvaljena za dramsko i prozno stvaralaštvo u sklopu Susreta hrvatskih zavičajnih književnika u organizaciji Hrvatskog sabora kulture. Proznim je rukopisom sudjelovala na XI. susretima mladih pjesnika i prozaika Društva hrvatskih književnika – Ogranak Rijeka (2014.). Dobitnica je plakete „Ivo Kozarčanin“ za prozno stvaralaštvo mladih autora u sklopu 34. Susreta hrvatskih zavičajnih književnika (2015.). Živi, djeluje i piše u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Jasmina Bosančić (1985., Sisak) objavljuje poeziju, prozu i drame od 2010. godine. Dosad je surađivala s časopisima Riječi, Autsajderski fragmenti, Prosvjeta, Republika; s portalima casopiskvaka.com.hr, drame.hr, metafora.hr; s emisijama Hrvatskog radija: Riječi i riječi, Male forme, Priča za laku noć. Njezina poezija je zastupljena u zbornicima „Antologija XXI.st.-hrvatskog urbanog pjesništva“ (Osijek, 2010.) i „Stihovnica Siska“ (MH, Sisak, 2018.). Pjesnički rukopis „Apofonije kulture“ pohvaljen je na natječaju za nagradu „Anđelko Novaković“ Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2017. godinu. Na Hrvatskom radiju izvođeni su joj dramski tekstovi „Put“ (Male forme, 2018.) i „Djed i baka u svemiru“ (Priča za laku noć, 2019.). U radio-emisiji „Riječi i riječi“ čitani su eseji „Moda“ (2018.), „Točka i književno djelo“ (2018.) i „Uočavanja“ (2019.) te odlomak humoreske „Djevojka koja je voljela žutu boju“ (2019.).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.
Filip Rutić (1997., Varaždin) nakon završetka gimnazije upisuje sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je u procesu završavanja preddiplomskog studija. Piše scenarije i prozu koja češće ispadne kraća nego duža. Njegova priča ''Šipu racku'' objavljena je u magazinu za književnost i umjetnost NEMA. Pohađao je Ferićevu radionicu kratke priče u sklopu koje je nastala kratka priča ''Godišnjica'' koju je moguće pročitati na Booksinom portalu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Sara Kopeczky Bajić (1992., Split) piše stvarnosnu i spekulativnu prozu. Priče su joj objavljene u časopisima, zbornicima i na portalima u zemlji i inozemstvu, između ostalog i na: Književnost uživo, Info zona, Kritična masa, Kultipraktik, Časopis Kvaka, Časopis Mogućnosti, ZiN Daily, PS-Portal, Libartes, The Split Mind (čija je bila i urednica). Više puta je ušla u izbor za nagradu Prozak. Osvojila je drugo mjesto na natječaju za kratku priču Zlatko Tomičić, prvo mjesto na natječaju Ulaznica i nagradu Trećeg Trga u kategoriji prve knjige proze.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.
Darko Šeparović (1987., Vela Luka) objavio je zbirku poezije ''Autopilot'' (Algoritam, Zagreb, 2015.) i roman ''Krvotok'' (Gradska knjižnica, Rijeka, 2018.). Tekstovi su mu prevedeni na engleski, njemački, slovenski i grčki. Priprema roman ''Pristanište'' koji će uskoro biti objavljen u nakladničkoj kući Fraktura.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Silba Ljutak (1999., Zagreb) završila je opću gimnaziju u Srednjoj školi Zlatar. Trenutno živi u Zagrebu, studira Psihologiju na Hrvatskim Studijima i bavi se freelance prevođenjem na engleski jezik te literarnim radom. Uglavnom piše kratke priče i poeziju. Do sada je objavila tri kratke priče (Večernji list, Kolo, NEMA), ulomak iz romana (Književnost.hr) te nekoliko pjesama na hrvatskom (Strane, Centar Kulture, Kvaka, Metafora).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.
Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.
Silba Ljutak (1999., Zagreb) završila je opću gimnaziju u Srednjoj školi Zlatar. Trenutno živi u Zagrebu, studira Psihologiju na Hrvatskim Studijima i bavi se freelance prevođenjem na engleski jezik te literarnim radom. Uglavnom piše kratke priče i poeziju. Do sada je objavila tri kratke priče (Večernji list, Kolo, NEMA), ulomak iz romana (Književnost.hr) te nekoliko pjesama na hrvatskom (Strane, Centar Kulture, Kvaka, Metafora).
Kritična masa raspisuje natječaj književne nagrade "Sedmica & Kritična Masa", za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015., koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme, primjerice iz "razdoblja korone", koji posjeduju književnu dimenziju.
Da ne bi bilo zabune, posebno napominjemo da u natječaj ulaze svi prozni radovi smješteni u bilo koje razdoblje i okolnosti, a ne samo u "razdoblje korone".
Dugogodišnji sponzor nagrade je cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb). Trenutne okolnosti puno toga dovode u pitanje, no dodjela će biti u "Sedmici".
Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.
Krajnji rok za slanje prijava je 15. 6. 2020.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 15. 6. 1985. nadalje.
Za još informacija klikni na naslov.
Édouard Louis (rođen 1992. kao Eddy Bellegueule) odrastao je u selu Hallencourt na sjeveru Francuske. Siromaštvo, nasilje i alkoholizam s kojima se susretao u djetinjstvu glavne su teme njegova književnog rada. Prvi je u široj obitelji maturirao, a 2011. primljen je na prestižnu École Normale Supérieure u Parizu. Godine 2013. službeno je promijenio ime u Édouard Louis. Njegov prvijenac ''Raskrstimo s Eddyjem'' (2014.) doživio je nesvakidašnju medijsku pozornost i brojne pohvale zbog književne iznimnosti, ali i izazvao kontroverze zbog načina prikazivanja radničke klase i vlastite obitelji. Slijede romani ''Povijest nasilja'' (2016.) i ''Tko je ubio mog oca'' (2018.). Kao angažirani pisac, koji u svojim javnim nastupima i manifestima oštro progovara o jačanju desnice i kritizira kapitalističke društvene odnose, smatra se jednim od najvažnijih glasova svoje generacije u Francuskoj gdje uživa status zvijezde, a njegovi su romani dosad prevedeni na tridesetak jezika te uprizoreni na kazališnim daskama.
Donosimo vam ulomke iz dva romana Édouarda Louisa: "Raskrstimo s Eddyjem" (s francuskoga prevela Ita Kovač) i ''Povijest nasilja'' (s francuskoga prevela Lea Kovács) koje je Naklada OceanMore objavila 2019. godine. Knjige - ne zaboravite - možete naručiti i preko interneta.
Ivan Sršen (b. 1979) holds a degree in History and Linguistics from the University of Zagreb. He worked in multiple publishing houses before co-founding his own publishing company, Sandorf, in 2008. He’s authored the novel Harmatten (2013), a collection of short stories Skela, bajke iz automata za kavu (2010) (Fairytales from the Coffee Machine), co-authored a nonfiction book, Povijest zagrebačkih knjižnica (2010) (The History of Zagreb’s Libraries) and edited the collection of short stories, Zagreb Noir (2015). He lives and works in Zagreb.
Zagreb, Croatia’s capital city, faced one of the biggest challenges in its 1000 year history on March 22nd, 2020. In the midst of a global pandemic, a 5.5 Richter earthquake struck the city of one million inhabitants. Ivan Sršen shares his personal experience of being at the center of dual disasters.
Lucia Berlin (1936. – 2004.) američka spisateljica kratkih priča, rođena je u Juneauu na Aljasci kao Lucia Brown. Odrasla je u nefunkcionalnoj obitelji (majka alkoholičarka), a zbog očeva zanimanja (rudarski inženjer) često su mijenjali boravište, tako da joj je cijelo djetinjstvo i adolescentsko doba bilo protkano selidbama, od raznih dijelova SAD-a do Čilea i Meksika. Godine 1955. počinje studirati na Sveučilištu u New Mexicu, no ubrzo se udala i rodila dvoje djece. Nakon rođenja drugog sina brak se raspao, ali je unatoč teškoj životnoj situaciji uspješno završila studij. Uslijedila su još dva propala braka, godine borbe s ovisnosti i bolešću. Godine 1968. dobila je mjesto profesorice na Sveučilištu u New Mexicu, no već 1971. seli se u Kaliforniju. Do 2000. predavala je kreativno pisanje na Sveučilištu u Coloradu, kada je umirovljena. Umrla je 2004. u Los Angelesu. Njezina proza uvijek je imala svoju odanu, ali malobrojnu publiku, no tek nakon njezine smrti doživjela je zasluženo priznanje kritike i publike. U Nakladi OceanMore objavljena je 2017. njezina zbirka priča ''Priručnik za spremačice''.
Donosimo vam priču ''Luna nueva'' iz zbirke priča ''Večer u raju'' koju je s engleskoga prevela Vjera Balen-Heidl (2019., OceanMore). Knjigu - ne zaboravite - možete naručiti i preko interneta.
Édouard Louis (rođen 1992. kao Eddy Bellegueule) odrastao je u selu Hallencourt na sjeveru Francuske. Siromaštvo, nasilje i alkoholizam s kojima se susretao u djetinjstvu glavne su teme njegova književnog rada. Prvi je u široj obitelji maturirao, a 2011. primljen je na prestižnu École Normale Supérieure u Parizu. Godine 2013. službeno je promijenio ime u Édouard Louis. Njegov prvijenac ''Raskrstimo s Eddyjem'' (2014.) doživio je nesvakidašnju medijsku pozornost i brojne pohvale zbog književne iznimnosti, ali i izazvao kontroverze zbog načina prikazivanja radničke klase i vlastite obitelji. Slijede romani ''Povijest nasilja'' (2016.) i ''Tko je ubio mog oca'' (2018.). Kao angažirani pisac, koji u svojim javnim nastupima i manifestima oštro progovara o jačanju desnice i kritizira kapitalističke društvene odnose, smatra se jednim od najvažnijih glasova svoje generacije u Francuskoj gdje uživa status zvijezde, a njegovi su romani dosad prevedeni na tridesetak jezika te uprizoreni na kazališnim daskama.
Roman "Tko je ubio mog oca" objavila je Naklada OceanMore, a s francuskoga ga je preveo Zlatko Wurzberg. Knjigu - ne zaboravite - možete naručiti i preko interneta.
Tomislav Medak (b. 1973) holds a degree in Philosophy and German Studies from the University of Zagreb. He is currently a doctoral student at Coventry University in the Centre for Postdigital Cultures. Medak is the author of two books: A Guidebook to Domination by Abstraction (2016) and Shitty Tech for a Shitty World (2015). He has co-authored several other books and edited volumes. Medak has organized and participated in multiple conferences and talks with themes ranging from political theory to the commons to cultural policy over the last twenty years. He is also very active in the experimental theatre group BADco. as an actor, playwright, and director.
In his post on the convergence of two rare disastrous events in Zagreb (last week’s strong earthquake and Coronavirus), Tomislav Medak paints a jarring picture of Zagreb residents huddling outside in the cold after being quite literally shaken awake and at the same time their world is crumbling around them trying to observe social distancing so as not to reap the wrath of the current invisible threat that is Coronavirus. He challenges readers to observe how disaster preparedness and government response to disasters reveals attitudes about the collective good and asks readers to use these events as a catalyst for rethinking society’s relationship to the market.
"Knjiga pjesama “Pred lavu” (Durieux, 2019.) pjesnikinje Petre Rosandić potvrđuje nam onu dobro poznatu stvar s književnošću, da ona na izvjestan način, samom osjetljivošću stvaraoca, njegovom senzibilnošću na male podražaje i naznake, može predosjetiti ili anticipirati neke nemire koji dolaze. (...) Petra Rosandić napisala je ujednačenu, ritmički uspješno izvedenu knjigu, koja pulsira zaumnošću i sveprisutnim strahom našeg vremena", piše Đorđe Krajišnik (Oslobođenje; BiH) o knjizi Petre Rosandić, splitske pjesnikinje koja živi u Madridu, inače dugogodišnje članice redakcije Kritične mase.
Vlatka Planina (1984., Zagreb) diplomirala anglistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše poeziju i prozu za mlade i odrasle. Objavila je četiri zbirke poezije na hrvatskom jeziku: "A nekad si mi kupovao lizalice" (2010.), "Nemoj se plašiti ovoga neba" (2014.), "Neizbrojnosti" (2017.) i "Sekvoja i druge pjesme" (2020.), elektroničku knjigu poezije na engleskom jeziku: "A Booklet of Poems for the Ace of Hearts" (2016.), bajkovito-fantastičnu trilogiju romana za mlade: "Jegulja, Kralj i bajka", "Povratak vještice" (2016.), te fantastične romane "Wend" (2017.) i "Okno" (2018.). Objavljivana je tekstove u književnim časopisima i portalima. Za roman "Wend" dobila je 2018. godine nagradu "Artefakt" za najbolji dječji roman. Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Nova zbirka "Sekvoja i druge pjesme" stilski se i sadržajno nadovezuje na prethodne zbirke. Podijeljena je u tri dijela: prvi i posljednji napisani su na hrvatskom, a središnji na engleskom jeziku, kojim autorica i više nego vješto ovladava, poigravajući se ne samo motivima, već i igrom stvaranja novih riječi.
Luka Ivković (1999., Šibenik) je student druge godine agoekologije na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U slobodno vrijeme uživa u prirodi, čitanju i pisanju.
In an interview with acclaimed Sarajevo-born author Igor Štiks, he discusses human agency in the face of consequential historical events, which is the central conflict in his new novel, W. Štiks also touches on the parallels between the events leading up to the breakup of Yugoslavia and current European nationalist politics as well as the common linguistic legacy shared by countries of the former Yugoslavia.
Aleksandar Gavranić je glumac i pjesnik iz Podgorice. Radi u Crnogorskom narodnom pozorištu. Objavio je knjigu poezije ''Usta'' (Nova knjiga, 2016) za koju je dobio nagradu na Ratkovićevim večerima poezije u Bijelom Polju. Poeziju je objavljivao u časopisima Ars, Skript, Agon, Beton, Zarez, Kritična masa. Njegova poezija se našla i u nekoliko regionalnih zbronika. Za izbor iz zbirke Šibanje nagrađen je na konkursu PAF 2019 (Podgorica).
Donosimo vam pjesmu ''Šibanje'' iz istoimene zbirke koja je nedavno izašla u izdanju Žute kornjače u Podgorici.
Omer Ć. Ibrahimagić (Tuzla, 1968.) je ostavio svoje pjesme, priče i putopise u bosanskohercegovačkim i inozemnim časopisima, listovima, portalima i blogovima. Publicirao je knjige: Boje Sunca (2000.), Ćilibar i perle (2007. i 2008. - II izdanja), Obične riječi (2012.), Vaša priča, naša knjiga (2012.), Poznavanje prirode i društva (2014.), Dobre godine (2018. - II izdanja), Pogled na moj svijet (2018.). Koautor je prve zbirke poezije ljekara - liječnika u Bosni i Hercegovini Šest bijelih mantila (2007.). Zastupljen je u nekoliko knjiga proze i poezije. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine, P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine i Društva pisaca Tuzlanskog kantona. Primio je nagrade: Mak Dizdar (za najbolju zbirku pjesama), Fondacije za izdavaštvo (za najbolju knjigu) te Simha Kabiljo i mnoge druge. Doktor je medicinskih znanosti, radi u Klinici za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra te predaje na Univerzitetu u Tuzli. Publicirao je veliki broj radova iz oblasti medicine u Bosni i Hercegovini i inozemstvu. Oženjen je, otac kćerke i sina. Živi u rodnom gradu.
Dario Bukač (1990., Zadar) diplomirao je filozofiju i etnologiju i kulturnu antropologiju 2016. godine u Zadru. Radi svašta, ali nikada u struci. Tek je sada počeo čitati prozu. Većinu slobodnog vremena ispunjava sa sviranjem bubnjeva i igranjem igara. I druženjem. Ne smijemo zaboraviti druženje.
Ana Brnardić rođena je 1980. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je studij komparativne književnosti i hrvatskog jezika i književnosti, a na Muzičkoj akademiji studij violine.
Pjesme su joj prevedene na petnaestak jezika i objavljene u domaćim i stranim pjesničkim antologijama, časopisima i na internetskim stranicama. Dobitnica je Goranove nagrade, Nagrade Slavić i Kvirinove nagrade za mlade pjesnike. Sudjeluje u europskoj pjesničkoj platformi Versopolis (www.versopolis.com), u okviru koje su joj, povodom sudjelovanja na međunarodnim pjesničkim festivalima, objavljene knjige prevedenog izbora iz poezije u Švedskoj, Sloveniji, Francuskoj i Makedoniji. Uvrštena je u antologiju Grand Tour: Reisen durch die junge Lyrik Europas (prir. J. Wagner i F. Italiano, Carl Hanser Verlag GmbH & Co, 2019). Prevodi s rumunjskog jezika (u tandemu s Adrianom Oproiuom) te je dosad prevela nekoliko romana i izbore iz suvremene rumunjske poezije.
Objavila je knjige pjesama: Pisaljka nekog mudraca (SKUD IGK, Zagreb, 1998), Valcer zmija (Matica hrvatska, Sisak, 2005; elektroničko izdanje Besplatne elektroničke knjige, 2018), Postanak ptica (HDP, Zagreb, 2009; elektroničko izdanje Besplatne elektroničke knjige, 2014) i Uzbrdo (VBZ, Zagreb, 2015). Izbor iz prve tri knjige preveden je na rumunjski i objavljen pod naslovom Hotel cu muzicieni (prev. Dumitru M. Ion, Bukurešt, Rumunjska, 2009). Zbirka Postanak ptica prevedena je na švedski jezik i objavljena pod naslovom Fåglarnas tillblivelse (prev. Đorđe Žarković, Rámus förlag, Malmö, Švedska, 2016).
Miro Gavran is a prolific Croatian playwright and novelist whose work is celebrated both at home and abroad. His plays and novels have been translated into 40 different languages, and his scripts have been used in over 300 plays worldwide. The eponymous festival Gavranfest, consisting of a week of exclusively Gavran’s plays, is held annually in Croatia, Slovakia, Poland and the Czech Republic.
Gavran was born in Gornja Trnava in 1961. He holds a degree in Theater from the Academy of Theater, Film and Television in Zagreb. In the early 1980s, he worked as a theater director for then prestigious Zagreb theater, Theater &TD. He has made his living exclusively as a writer and playwright since 1993. Gavran has penned more than forty plays as well as ten novels. He has won twenty awards in Croatia and abroad for his work, including the prestigious Central European Time Prize, which recognizes Central European authors for their entire opus. He is an associate member of the Croatian Academy of Sciences and Arts and is a member of the Russian Academy of Literature.
In his novel, Kafka’s friend, Gavran explores and speculates what one of history’s most famous friendships of equals and opposites must have been like: that of contemplative, reserved and brooding Franz Kafka and his more open friend, also a writer, Max Brod, who as the executor of Kafka’s estate, famously published Kafka’s work against his wishes.
Read an excerpt from Gavran’s novel, Kafka’s Friend, in the link below.
Translation by Nina H. Kay-Antoljak.
Explore TimeOut's gallery of fascinating and at times thought-provoking art in the great open air gallery of the streets of Zagreb.
Andrijana Kos Lajtman (Čakovec, 1978.) izvanredna je profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je nositeljica različitih kolegija iz hrvatske i svjetske književnosti. Znanstvenim je interesima najviše usmjerena suvremenoj književnosti, kako onoj za odrasle, tako i onoj za djecu i mlade. Objavila je pedesetak znanstvenih radova u domaćim i stranim publikacijama te dvije znanstvene knjige: Autobiografski diskurs djetinjstva (Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.) i Poetika oblika – suvremene konceptualne i hipertekstualne proze (Naklada Ljevak, Zagreb, 2016.). Autorica je pjesničkih zbirki Jutarnji laureat (rukopis je odabran za objavljivanje na natječaju Grada Čakovca 2008., u biblioteci Insula), Lunule (Disput i DHK, Zagreb, 2012., dobitnik nagrade „Dobriša Cesarić“), Teleidoskop (HDP, Zagreb, 2018., finale nagrade „Ivan Goran Kovačić“) i Stepenice za Stojanku K. (V.B.Z., Zagreb, 2019). Pjesme su joj prevođene na makedonski, slovenski i mađarski jezik. Članica je Hrvatskog društva pisaca (HDP) i Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti (HIDK). Urednica je i voditeljica književno-kulturne tribine KAČ na Učiteljskom fakultetu, Odsjeku u Čakovcu.
Espi Tomičić (1995.) student dramaturgije na ADU u Zagrebu i član feminističkog kolektiva fAKTIV.
Dom omladine Pančevo raspisuje 43. po redu natječaj za Zbornik poezije i kratke proze mladih sa prostora ex-Ju – „Rukopisi 43“. Pravo sudjelovanja imaju svi autori između 15 i 30 godina starosti koji pišu na ex-jugoslovenskim jezicima, kao i jezicima nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Natječaj će biti otvoren do 21. veljače 2020. godine.
Denis Ćosić (Karlsruhe, 1996.) prvostupnik je ekonomije hotelskog menadžmenta i trenutni student diplomskog studija upravljanja ljudskim potencijalima. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Požegi. Pjesme su mu objavljenje u različitim antologijama, zbornicima, časopisima i na portalima u Hrvatskoj i regiji. Pjesme su mu prevođene na engleski, makedonski i slovenski jezik. Prva zbirka pjesama Neonski bog mržnje izlazi mu 2019. godine pobjedom na natječaju Pjesničkih susreta u Drenovcima za najbolji neobjavljeni rukopis. Zbirka je nagrađena Poveljom uspješnosti na 25. danima Josipa i Ivana Kozarca. Iste godine, s rukopisom Crveno prije sutona, koji je završio i u najužem izboru natječaja Trećeg trga, osvaja „Gorana za mlade pjesnike“.
Marijana Radmilović (Vinkovci, 1971.) studij kroatistike završila je u Osijeku. Pjesme i priče objavljivala u Quorumu, Književnoj reviji, Plimi i Zarezu. Godine 1998. objavila je zbirku poezije Portreti nepoznatih žena, za koju je 1999. nagrađena književnom nagradom Josip i Ivan Kozarac. Na prvim Danima Dobriše Cesarića u Požegi 2003. dobila je pjesničku nagradu Dobriša Cesarić za najbolju neobjavljenu knjigu poezije Bolest je sve uljepšala. 2019. objavila je knjigu pjesama Putovanje oko tijela.
Marina Vujčić, born in 1966 in Trogir, is a writer, columnist and editor. Vujčić holds a degree in Croatian Language and Literature from the University of Zagreb. She’s published Bijeg uz Brijeg (2002), Tuđi život (2010) (Someone Else’s Life), A onda je Božo krenuo ispočetka (2014) (And then Božo Started from the Beginning), Umri ženski (2014), Mogla sam to biti ja (2015) (It Could Have Been Me), Susjed (2015) (Neighbor), Otpusno pismo (2016) (Letter of Discharge), Pitanje anatomije (2017) (The Anatomy Issue). Her novel, Neighbor, won the VBZ and Tisak Media award for Best Unpublished Novel in 2015. She lives and works in Zagreb.
Vujčić’s novel begins with an unusual request: a widower places an ad in the paper looking for someone to scratch his back and his ad is cautiously answered by a woman looking to make some extra money. This is the starting point Vujčić uses to explore the boundaries of human relations in a post-modern urban society where people are increasingly alienated from one another, and many peoples’ lives and relationships are defined by a series of contractual agreements.
Read an excerpt from Vujčić’s novel, The Anatomy Issue, in the link below.
Translation by Mirna Čubranić.
Partied too hard last night? Drop by Zagreb's Hangover Museum to feel more normal. People share their craziest hangover stories and visitors can even try on beer goggles to experience how the world looks like through drunken eyes.
Vanda Petanjek rođena je 1978. godine u Čakovcu. Diplomirala je hrvatski i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše na hrvatskom i engleskom jeziku, a pjesme su joj objavljene u časopisu Poezija i na književnim internetskim portalima (strane.ba, astronaut.ba, Kvaka, Ne-ma) te na Trećem programu Hrvatskog radija. Živi i radi u Zagrebu.
Mateja Jurčević rođena je 1995. u Vinkovcima. Studira komparativnu književnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dobitnica je nagrade Goran za mlade pjesnike za 2016. godinu. Nagrađeni rukopis, Paranoja, objavljen je 2017. pod naslovom Bijela vrata. Svoju drugu zbirku, Žene iz Altamire, objavljuje 2019. godine. Piše književne kritike. Poeziju je objavljivala na portalima, te u zbornicima i časopisima kao što su: Tema, Eckermann, Nova riječ, Književna riječ Strane, Poezija, Polja i drugi.
Bojan Žižović wurde 1975 in Pula geboren. Nach dem Besuch einer weiterführenden Schule für bildende Kunst, spezialisierte er in Venedig alte Graphiktechniken und studierte in Ljubljana Malerei, sowie Russisch und Südslawische Sprachen. Er veröffentlichte die Gedichtbände „Apsurd“ (1993) und „U slučaju da ne postoji“ („Für den Fall, dass es nicht existieren sollte“) (2007). Er arbeitet als Journalist und Redakteur in der Tageszeitung Glas Istre. Er hat viele Jahre lang mit dem Avantgarderockmusiker Franci Blašković und seiner Band Gori Ussi Winnetou zusammengearbeitet, die viele seiner Gedichte vertonte. 2019 veröffentlichte er den Roman „Stranka“ („Die Partei“).
Neven Ušumović wurde 1972 in Zagreb geboren und wuchs in Subotica (Vojvodina, Serbien) auf. Er studierte Philosophie, Vergleichende Literaturwissenschaft und Hungaristik in Zagreb. Von 1996 bis 2002 arbeitete er als Bibliothekar in Zagreb, ab 2002 in der Stadtbibliothek Umag. Er veröffentlichte die Erzählungsbände „7 mladih“ („7 junge [Menschen]“) (1997), „Makovo zrno“ („Mohnsamen“) (2009), „Rajske ptice“ („Paradiesvögel“) (2012), sowie den Roman „Ekskurzija“ („Exkursion“) (2001). „U stočnom vagonu“ („Im Viehwagon“), eine Auswahl seiner Erzählungen, wurde 2014 in Belgrad veröffentlicht. Seine Erzählungen erschienen auch in den US-amerikanischen Anthologien „Best European Fiction“ und „Zagreb Noir“.
Nada Topić wurde 1977 in Split geboren. Sie verӧffentlichte die Lyrikbӓnde „Svetac u trajektnoj luci“ („Ein Heiliger am Fӓhrendock“) (2005), „Meteorologija tijela“ („Meteorologie des Körpers“) (2015), „Bezbroj i druge jednine“ („Unzahl und andere Singulare“) (2017) und „Otac“ („Vater“) (2019); das Bilderbuch „Kako se rodila roda“ („Wie der Storch geboren wurde“) (2007); sowie den Kurzgeschichtenband „Male stvari“ („Kleine Sachen“) (2016). Sie ist außerdem die Autorin des Sachbuchs „Knjižara Morpurgo u Splitu (1860.-1947.) i razvoj kulture čitanja“ („Die Buchhandlung Morpurgo in Split 1860-1947: die Entwicklung einer Lesekultur“) (2017). Der Lyrikband „Meteorologija tijela“ kam 2015 auf die Shortlist der Literaturpreise Risto Ratković Preis und Tin Ujević Preis, die Kurzgeschichtensammlung Male stvari 2017 auf die Longlist des Kamov Preises der Kroatischen Schriftsteller Gesellschaft (HDP). Sie lebt und arbeitet in Solin.
Darko Šeparović wurde 1987 in Vela Luka auf der Insel Korčula geboren, wo er auch aufwuchs. Er absolvierte ein Architekturstudium in Zagreb. Er schreibt Lyrik, Prosa und Literaturkritik. Er ist zuerst als Lyriker in Erscheinung getreten. Das Lyrikmanuskript „Autopilot“ erhielt den Preis für unveröffentlichte Manuskripte Na vrh jezika (Auf der Zungenspitze) und wurde daraufhin 2015 als Buch veröffentlicht. 2018 Veröffentlichung des Romans „Krvotok“ („Blutkreislauf“) in dem der Lyriker immer noch durchscheint. Er besitzt einen Bootsführerschein, lebt aber trotzdem auf dem Festland, in Zagreb.
Damir Pilić wurde 1969 in Šibenik geboren. Er absolvierte ein Magisterstudium der Psychologie und ein Studium des Journalismus an der Philosophischen, bzw. der Fakultät der Politikwissenschaften in Zagreb. Er veröffentlichte die Romane „Đavo prvo pojede svoju majku“ („Der Teufel frisst zuerst die eigene Mutter“) (2001), „Splitting: kako sam tražio Srbe po gradu“ („Splitting: wie ich in der Stadt nach Serben suchte“) (2014), und „Kao da je sve normalno“ („Als wäre alles normal“) (2018); sowie die Sachbücher „Marx nije mrtav“ („Marx ist nicht tot“) (2016) und „Samoubojstvo: oproštajna pisma“ („Selbstmord: Abschiedsbriefe“) (1998). Von 1994 bis 2001 schrieb er für die satirische Wochenzeitung Feral Tribune, seit 2001 schreibt er für die Tageszeitung Slobodna Dalmacija. Er lebt in Split.
Nikola Petković wurde 1962 in Rijeka geboren, wo er heute Cultural Studies und Philosophie an der Philosophischen Fakultӓt lehrt. Er ist Autor von 18 Büchern, darunter die vier Romane: „Kako svezati cipele“ („Wie die Schuhe binden“), 2011; „Uspavanka za mrtve“ („Schlaflied für Tote“), 2007; „Priče iz davnine“ („Geschichten aus uralten Zeiten“), 1989; „Put u Gonars“ („Der Weg nach Gonars“), 2018; vier Lyrikbӓnde, sowie Essaybӓnde und Sachbücher. Von 2011 bis 2017 war er der Vorsitzende der Kroatischen Schriftstellergesellschaft (HDP). Er rezensiert Lyrik in der Tageszeitung Novi list. Auf Englisch erschienen sind bisher zwei Lyrikbӓnde und der Roman „Kako svezati cipele“ (Dalkey Archive Press, 2017). „Put u Gonars“ wurde vor kurzem mit dem T-portal Preis für den kroatischen Roman des Jahres 2018 ausgezeichnet.
Nebojša Lujanović wurde 1981 in Novi Travnik, Bosnien und Herzegowina, geboren. Er hat die verschiedensten Jobs gemacht: Bauarbeiter, Lagerist, Bibliothekar, Hochschullehrer. Er studierte Politikwissenschaft, Soziologie und Vergleichende Literaturwissenschaft. An der Philosophischen Fakultät in Zagreb doktorierte er auf dem Gebiet Literaturwissenschaft. Bisherige Veröffentlichungen: der Erzählungsband „S pogrebnom povorkom nizbrdo“ („Mit dem Trauerzug bergab“) (2008); die Romane „Godina svinje“ („Jahr des Schweins“) (2010), „Orgulje iz Waldsassena“ („Die Orgeln aus Waldsassen“) (2011), „Oblak boje kože“ („Hautfarbenwolke“) (2015) und „Južina“ („Südwind“) (2019). Außerdem, „Autopsija teksta“ („Autopsie des Textes“), ein Handbuch für Creative Writing; die literaturwissenschaftliche Studie „Prostor za otpadnike“ („Ein Raum für Abtrünnige“), sowie den Essayband „Fatalne simetrije“ („Fatale Symmetrien“). Er lebt in Split und läuft als Hobby Marathons.
Zoran Lazić, 1976 in Slavonski Brod geboren, ist Schriftsteller und Drehbuchautor. Er schreibt Romane: „Jednog dana ništa“ („Eines Tages nichts“), „Ljeto u gradu“ („Sommer in der Stadt“), „Gori domovina“ („Die Heimat brennt“); Erzählungen und Kurzgeschichten: „Miss Krampus“, „Kalendar“ („Kalender“); Drehbücher für Spielfilme („Narodni heroj Ljiljan Vidić“) und TV Serien („Zakon!“, „Bitange i princeze“); und Theaterstücke: „Spektakluk“ („Spektakltum“). Er ist auch ein ehemaliger Film- und Musikkritiker und war Redakteur des generationsbestimmenden Magazins für Popkultur Nomad. Er lebt in Zagreb.
Maša Kolanović wurde 1979 in Zagreb geboren. Sie lehrt Neuere kroatische Literatur an der Abteilung für Kroatistik der Philosophischen Fakultät in Zagreb. Seit 2017 leitet sie das Projekt „Ökonomische Grundlagen der kroatischen Literatur“. Sie veröffentlichte zahlreiche kürzere wissenschaftliche Arbeiten, sowie das Sachbuch „Udarnik! Buntovnik? Potrošač… Popularna kultur i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije“ („Held der Arbeit! Rebell? Verbraucher… Populäre Kultur und der kroatische Roman vom Sozialismus bis zur Transition“) (2011). Sie ist Herausgeberin der Sammelbände „Komparativni postsocijalizam: slavenska iskustva“ („Komparativer Postsozialismus: slawische Erfahrungen“) (2013) und „The Cultural Life of Capitalism in Yugoslavia: (post)Socialism and Ist Other“ (Palgrave Macmillian, New York, 2017). Sie veröffentlichte den Erzählungsband „Pijavice za usamljene“ („Wirbelwinde für Einsame“) (2001), den Roman „Sloboština Barbie“ (2008), die Prosa „Jamerika: trip“ (2013), sowie den Erzählungsband „Poštovani kukci i druge jezive priče“ („Sehr geehrte Insekten und andere unheimliche Geschichten“) (2019).
Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.
Željka Horvat Čeč wurde 1986 in Čakovec geboren. Sie hat ein Magisterstudium der Kroatischen Sprache und Literatur absolviert und lebt in Rijeka. Sie hat zwei Gedichtbände, einen Erzählungsband und den Roman „4 brave“ („4 Schlösser“) veröffentlicht. Ihre sprachlich minimalistischen Lyrikbände haben ihr Aufmerksamkeit und Auszeichnungen gesichert. Der Lyrikband „Moramo postati konkretni“ („Wir müssen konkret werden“) war Finalist des Kamov-Preises 2015. Ihre Gedichte wurden ins Englische, Französische, Deutsche und Schwedische übersetzt. Mit dem Roman „4 brave“ hat sie 2016 auch als Prosaautorin auf sich aufmerksam gemacht. Der pseudoautobiografische, von dokumentarischen Elementen durchzogene, Roman erzählt vom Aufwachsen in einem Dorf in Nordkroatien unweit der Grenze zu Ungarn in den Neunzigern.
Goran Ferčec wurde 1978 in Koprivnica geboren. Er ist Schriftsteller und Dramaturg. 2015 wurde im Zagreber Jugendtheater (ZKM) sein Text „Pismo Heineru M.“ („Brief an Heiner M.“) aufgeführt. Der Text „Radnice u gladovanju“ („Arbeiterinnen am Hungern“) wurde 2014 innerhalb des Projektes „Vor den Hunden“, in Koproduktion des fringe ensemble aus Bonn und der Schaubühne Lindenfels aus Leipzig, aufgeführt, sowie 2017 auch im ZKM. Er ist Autor der Textvorlage für die Performance „Ispravci ritma“ („Rhythmuskorrektionen“), einer Koproduktion der Performancegruppe BADco. und des Kroatischen Volkstheaters in Zagreb. Er ist Autor des Romans „Ovdje neće biti čuda“ („Hier wird es kein Wunder geben“) (2011), des Essaybands „Priručnik za jučer“ („Handbuch für gestern“) (2015), und der Sammlung von Theaterstücken „Prekovremeni rad“ („Überstunden“) (2018).
Slađana Bukovac, 1971 in Glina geboren, absolvierte ein Studium der Kunstgeschichte und Vergleichenden Literaturwissenschaft in Zagreb. Sie wurde ins Deutsche und Ungarische übersetzt. Bisher veröffentlichte sie die Romane „Die Reisenden“, (2003; erhielt die Preise Slavić und Kiklop für Debuts; Deutsch 2006 beim Kitab-Verlag, Klagenfurt); „Rod avetnjaka“ („Rasse der Gespenster“, 2008; mit dem Fran Galović Preis ausgezeichnet); „Stajska bolest“ („Stallkrankheit“, 2016), der es auf die Shortlist der zwei wichtigsten kroatischen Literaturpreise für Romane schaffte: den T-portal Preis und den Fric Preis; sowie 2005 den Gedichtband „Nijedan pauk nije savršen“ („Keine Spinne ist vollkommen“).
Viktorija Božina gehört zu jenen hoffnungsvollen jungen AutorInnen, die das Lit Link Festival immer wieder ins Programm aufnimmt und zu affirmieren versucht. Sie wurde 1990 in Zadar geboren, wo sie heute Kroatische Sprache und Literatur studiert. Sie hat in den USA gelebt und dort ein Informatikstudium absolviert. Sie veröffentlichte Kurzgeschichten in diversen Zeitschriften und hat 2018 mit dem Roman „Turbofolk“ debütiert. Autobiografisch inspiriert, erzählt er auch von Amerikaerfahrungen, spielt aber hauptsächlich im halburbanen-halbruralen Ambiente der dalmatischen Mondlandschaft (Benkovac und Umgebung) und im Umfeld der Turbofolksubkultur, die in der Generation der Autorin eine so wichtige Rolle spielt, aber bisher kaum literarische Spuren hinterlassen hat.
Julijana Adamović ist eine preisgekrönte Schriftstellerin. Ihr letzter, autobiographisch inspirierter Roman, „Divlje guske“ („Wildgänse“) (2018), wurde von Kritik und Publikum sehr positiv aufgenommen. Sie wurde 1969 im Norden Serbiens geboren, in der multinationalen pannonischen Region Vojvodina (noch genauer, in Bačka), die durch die Jahrhunderte Staaten und ihre ethnische Struktur „wechselte“. Obwohl intensive Migrationen Menschen verschiedener Zugehörigkeiten einander näherbrachten, zerrüttete der Krieg in den Neunzigern die Beziehungen wieder und führte zu erneuten Migrationswellen, was auch das literarische Interesse der Autorin bestimmte. Im Roman „Divlje guske“ reflektiert sie durch das Prisma einer intimen Geschichte über das Aufwachsen zweier siebenjähriger Zwillingsschwestern die gesellschaftlichen Verhältnisse im sozialistischen Jugoslawien, sowie die Spuren der Zeiten davor, mit einem unmittelbaren Einblick in den fluiden Charakter von Identität. Sie lebt in Vukovar.
Pročitajte izbor iz knjige pjesama ''Lovostaj'' Monike Herceg.
Monika Herceg je rođena 1990. u Sisku. Nagradu Goran za mlade pjesnike za najbolji debitantski neobjavljeni rukopis Početne koordinate dobila je 2017. godine. Knjiga je objavljena 2018. godine i nagrađena Kvirinovom nagradom za mlade pjesnike, nagradom Fran Galović za najbolje književno djelo na temu zavičaja i / ili identiteta, nagradom Slavić za najbolji prvijenac izdan 2018.godine i međunarodnom nagradom Mostovi struge. 2018. godine dobila je nagradu Na vrh jezika za najbolji neobjavljeni rukopis, a knjiga naslova Lovostaj. objavljena je 2019. Osvojila je drugu nagradu na međunarodnom natječaju za poeziju Castello di Duino 2016. i prvu nagradu na regionalnom natječaju humoristično-satiričnog žanra Bal u Elemiru 2017. te nagradu Lapis Histriae 2019. i prvu nagradu na natječaju Biber 2019.za najbolju priču.
Član je međunarodne mreže Versopolis te uredništva časopisa Poezija Hrvatskoj društva pisaca i urednica u istoimenoj biblioteci.
Pjesme su joj objavljene u različitim časopisima i prevedene na nekoliko jezika. Izbor pjesama izašao je na francuskom jeziku (Ciel sous tension, L'Ollave, 2019.).
Pročitajte izbor iz knjige pjesama ''Doba bršljana'' Davora Ivankovca.
Davor Ivankovac rođen je 1984. u Vinkovcima. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost i knjižničarstvo na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Piše poeziju, prozu i književnu kritiku. Za književnu kritiku nagrađen je Poveljom uspješnosti Julija Benešića 2014. godine. Dobitnik je nagrade Lapis Histriae 2017. za kratku priču ''Ponedjeljak''. Poezija mu je prevedena na nekoliko jezika i zastupljena u nekoliko domaćih i inozemnih panorama i antologija. Živi u Nuštru, radi u Vukovaru.
Objavio je tri zbirke poezije: Rezanje magle (2012; nagrada Josip i Ivan Kozarac za 2011. godinu), Freud na Facebooku (2013; nagrada Goran za mlade pjesnike za 2012. godinu i nagrada Kvirin za mlade pjesnike za 2013. godinu), Doba bršljana (2018).
Ivo Andrić (1892-1975) was born in the small Bosnian town of Travnik. He earned his PhD in South Slavic Studies and Literature from the Univeristy of Graz. Andrić was a prolific novelist and writer of short stories and poetry and he received the Nobel Prize for Literature in 1961. His most well-known work is Na drini ćuprija (1945) (On the River Drina).
Read a review of Andrić’s last work before his death, Omer Pasha Latus (1975), translated into English by Celia Hawkesworth. The story revolves around a real-life historical figure, the infamous commander and field marshal Omer Pasha Latus, who was sent to Sarajevo in 1850 on a specific mission. Andrić’s works often dealt with historical themes, especially life in Bosnia when it was part of the Ottoman Empire.
Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.
"Lit Link Festival – zu Gast in Wien" ist ein informaler "Zusatzabend" des Literaturfestivals Lit Link, dessen offizielles Programm im Frühsommer dieses Jahres in Kroatien stattfand. Teilgenommen haben AutorInnen, erlegerInnen und LektorInnen aus Österreich, Deutschland, der Schweiz und Kroatien.
Beim zweisprachigen Programm (mit projizierten Übersetzungen) machen mit: Barbara Rieger, Nada Topić, Jovana Reisinger, Željka Horvat Čeč, Marija Dejanović, Jessica Beer, Kristine Listau, Jonas Lüscher, Marko Pogačar, Stipe Ćurković, Robert Perišić und Jӧrg Sundermeier.
Karla Crnčević (1989., Dubrovnik) objavljvala je poeziju u različitim časopisima i portalima. Od 2012. intenzivno radi kao filmska radnica i radnica u kulturi. U okviru ovogodišnjeg Vox Feminae festivala u radnoj verziji pokazan je film ''Na brdu'' na kojem radi sa snimateljem Darijem Matićem. 2018. od strane HAVC-a financijski je podržana za razvoj prvog dugometražnog dokumentarnog filma koji se bavi pitanjem zajednica i konstruiranja istih na području Hrvatske pod radnim nazivom ''Linije bijega''. Jedna je od osnivačica Unseen festivala koji se od 2017. bavi revitalizacijom i stvaranjem novih kino prostora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Pročitajte izbor iz knjige pjesama ''Sang'' Alena Brleka.
Alen Brlek (Zagreb, 1988.) autor je zbirki pjesama ''Metakmorfoze'' (Algoritam, 2015.) objavljene na temelju osvojene Nagrade Na vrh jezika 2014. godine i ''Pratišina'' (Kontrast, 2017.). Član je Hrvatskog društva pisaca, europske platforme za pjesništvo Versopolis i dio glazbeno-poetskog projekta Zaron. Zbirka pjesama ''Sang'' izašla je ove godine u izdanju HPD-a.
Pročitajte ulomak iz neobjavljenog romana ''Divljakuše'' Mire Petrović, dobitnice ovogodišnje nagrade Sedmica i Kritična masa.
Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016. Dobitnica je nagrade Sedmica i Kritična masa 2019.
Pročitajte ulomak iz romana ''Polje'' Roberta Seethalera. Knjiga je to o životima, ljudima i njihovim različitim sudbinama isprepletenima kroz priču o jednom provincijskom gradiću, mjestu njihova života i njihova posljednjeg počinka. U ovom susretu s mrtvima, punom mekog humora i prijateljskog prepoznavanja, Robert Seethaler pokušava uhvatiti neuhvatljivo, ispričati neispričano te naizgled nevažnim i promašenim životima dati smisao otvarajući nam vrata nekog drukčijeg poretka stvari.
Robert Seethaler (1966., Beč) nagrađivani je austrijski scenarist, glumac i romanopisac. Završio je dramsku školu u Beču i dugi je niz godina radio na televiziji i u kazalištu. Njegovi romani Trafikant (2012.) i Čitav jedan život (2014.) postigli su velik uspjeh kod publike i kritike. Objavio je još i romane: Die Biene und der Kurt (2006.), Die weiteren Aussichten (2008.) i Jetzt wird’s ernst (2010.). Roman Polje nagrađen je Nagradom Rheingau 2018.
Roman "Polje" objavila je Naklada OceanMore, a s njemačkoga ga je prevela Željka Gorički.
Pročitajte dio iz knjige pjesama "Pred lavu" Petre Rosandić. Knjiga ovih dana izlazi u izdanju Durieuxa.
Petra Rosandić (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom Fakultetu u Splitu. Objavljivana je u regionalnoj periodici: Zarezu, Temi, Poeziji, Agonu, Split Mindu, Kolapsu, Ulaznici, Proletteru, Fantomu slobode, zborniku Rukopisi 36, Antologiji mladih suvremenih autora BHSC jezika FFZG-a 'Meko tkivo'. Rukopis na engleskom jeziku Why I died polufinalist je internacionalne nagrade Tomaž Šalamun 2015 američkog časopisa Verse.
Radila je kao izvršna urednica književnog sajta Kritična masa. Objavila je zbirku poezije Ako dugo držiš usta otvorena (Presing, Srbija, 2014.). Bavi se kolažem i dizajnom, živi u Madridu.
Barbara Rieger zapaženi je novi prozni glas na austrijskoj književnoj sceni, koji hvata „urbani sound jedne generacije“ (Oberösterreichische Nachrichten): lakonski, precizan, ritmičan, bez daha. Rođena je 1982. u Grazu. Živi i radi u Beču. Od 2013. zajedno s Alainom Barberoom piše trojezični foto blog „Café Entropy“ iz kojega je nastala i knjiga „Melange der Poesie“ (Melanž poezije), a u rujnu 2019. objavit će i drugu zajedničku knjigu „Kinder der Poesie“ (Djeca poezije). Roman „Bis ans Ende, Marie“ (Sve do kraja, Marie), objavljen potkraj 2018., tematizira asimetrično žensko prijateljstvo u kojemu se isprepliću igre moći i alkoholni i seksualni ekscesi. Kritika je roman opisala kao „napet i uzbudljiv tekst i studiju slučaja, koji istražuje granično područje između igara moći, projekcije i patologije“ (Deutschlandfunk) te kao „opasan flert s bezdanom“ (Die Presse).
Pročitajte ulomke iz romana u prijevodu Stipe Ćurkovića.
Laura Freudenthaler višestruko je nagrađivana austrijska književnica mlađe generacije. Rođena je 1984. u Salzburgu. Živi u Beču. Prvu zbirku pripovijedaka „Der Schädel von Madeleine“ (Madeleinina lubanja) objavljuje 2014. Tri godine poslije, 2017., slijedi roman „Die Kӧnigin schweigt“ (Kraljica šuti) za koji na Festival du premier Roman 2018. u Chambéryju dobiva Nagradu za najbolji debitantski roman na njemačkom jeziku. Njen drugi roman, „Geistergeschichte“ (Priča o duhovima), objavljen u veljači 2019., nagrađen je nedavno Europskom nagradom za književnost. Kritika intenzivnu atmosferu njenih romana uspoređuje s „psiho-topografijama Ingeborg Bachmann … i filmovima Nouvelle Vague“ (Neue Züricher Zeitung), a njenom pisanju atestira snažnu slikovitost koja „površine umije opisivati tako da ono što leži ispod njih počinje vrebati i ključati“ (Literatur und Kritik).
Pročitajte ulomak iz romana u prijevodu Stipe Ćurkovića.
Do 9. studenog 2019. otvoren je poziv piscima, pjesnicima i prevoditeljima za sudjelovanje u projektu međunarodne mreže književnih rezidencija „Ulysses' Shelter“ koju vodi izdavačka kuća Sandorf iz Zagreba. Požurite, još malo pa nestalo!
Ivan Domančić (1988.) živi u Starom Gradu na otoku Hvaru. Ovo je njegov prvi tekst objavljen na Kritičnoj masi.
How will the futuristic world of 2060 look? How far will technology have advanced, and how will those advancements affect how we live our everyday lives? These are the questions the Zagreb-based magazine Globus asked in a series of articles in 1960, when conceptualizing what advancements society would make 40 years in the future, the then far-off year of 2000. The articles used fantastical predictions about the future to highlight the technological advancements already made by the then socialist Yugoslavia. Take a trip with guide, Jonathan Bousfield, back to the future as envisioned by journalists in 1960s Yugoslavia.
Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.
Andrija Škare was born in 1981 in Zagreb. He holds a degree in Journalism from the University of Zagreb. He has published four books: a non-fiction literary experiment on cafes and café culture in Zagreb, S više mlijeka molim (2008) (With More Milk, Please), two collections of short stories, Život svijeta koji će doći (2014) (The Life of the World to Come) and Društvene igre (2017) (The Games We Play) and the book Slušaj me (2016) (Listen to Me), a kind of meditation on the overlapping points of music and literature. Škare previously worked as a journalist and host for Croatian Television (HRT). His short stories have been published in various literary magazines and he is a founder of the literary movement eventualism. He lives and works in Zagreb.
In his collection of short stories, The Games We Play, Škare skillfully creates authentic characters whose dilemmas hint at the particular set of conflicts inherent in modern day Croatian society. Whether it’s the loss-of-innocence story of a young soccer talent’s difficult choice or an engineer whose matter-of-fact life is becoming messier by the minute, Škare exposes some underpinnings unique to Croatian society from the individual up against the seemingly inescapable web of far-reaching power that politicians wield to subtle class and regional tensions and prejudices, all while remaining firmly anchored in the realism of the present day.
Read an excerpt from his collection of short stories, The Games We Play, in the link below.
Translation by Tomislav Kuzmanović.
Kristijan Vujčić was born in Zagreb in 1973. He holds a degree in Philosophy and Religious Studies from the University of Zagreb. Vujčić has published five novels: The Love Metamorphosis of Božidar Kukec (2015), Ponavljanje: zaigranost proljeća i života (2012) (Repeating), Udruženje za mravlje igre (2009) (Society for Ants’ Games), Gospodin Bezimeni (2007) (Mr. Noname), and Welcome to Croatia (2006). His work has been published in numerous literary and cultural magazines as well as newspapers. His short story won the Večernji list Short Story Award in 2017 and he won the Kipklop award in 2006 for best novel and in 2014 for best editor. Vujčić works as a freelance editor and writer.
Part philosophical exercise, part light-hearted pondering of a series of failed relationships, Vujčić’s book offers readers a unique and amusing take on the age-old quest of finding love.
Read an excerpt from Vujčić’s book, The Love Metamorphosis of Božidar Kukec, by clicking on the link below.
Translation by Damir Biličić.
Jovana Reisinger mlada je, svestrano talentirana njemačka prozaistkinja, filmašica i video-umjetnica, čije pisanje kritika uspoređuje s „nemilosrdnim“ Austrijancima Thomasom Bernhardom i Elfriede Jelinek. Rođena je 1989. u Münchenu gdje, nakon odrastanja u Austriji, danas ponovno živi i studira na Hochschule für Fernsehen und Film (Visoka škola za televiziju i film). Snimila je brojne kratkometražne filmove, ali i glazbene spotove za minhenske underground bendove. Za kratkometražni film „pretty boys don't die“ dobila je nagradu ZONTA festivalskog vodstva Dana kratkometražnog filma u Oberhausenu. 2016. objavljuje multimedijalnu konceptualnu knjigu „Donna Euro is poisoned by rich men in need“ za koju je snimila i 45 videa. Godine 2017. objavljuje roman „Still halten“ (Mirovati), koji je 2018. nagrađen Nagradom za igre riječi bavarskog radija Bayern 2. Kritika je roman opisala kao „brz, blještav i brutalan kao sam život“ (Die Tageszeitung).
Pročitajte ulomak iz romana u prijevodu Stipe Ćurkovića, što je i premijerni prijevod Jovane Reisinger na hrvatski.
Slađana Kavarić, born in 1991 in Podgorica, Montenegro, writes short stories and poetry. She has published two collections of poetry: Ljudi niotkuda (2016) (People from Nowhere) and Sjećanje (2010) (Memory).
Kavarić boldly takes on the intricacies of existence with a deep plunge into the psyche of her story’s protagonist in Leaving.
Read Kavarić’s short story, Leaving, below.
Translation by Will Firth.
Predstavljamo Jonasa Lüschera, dobitnika Schweizer Buchpreisa, autora koji za likove bira specifične dionike "duha vremena".
Jonas Lüscher „pripovijeda furiozno, sa smislom za komiku i s mračnim intenzitetom“ (Neue Züricher Zeitung) o stvarima koje, na prvu, ne obećavaju puno literarnog potencijala: financijska kriza, znanstveni pogon, ekonomske teorije. Godine 2013. objavljuje kratki roman „Proljeće barbara“, koji je ušao u širi izbor za Deutscher Buchpreis i uži izbor švicarskog ekvivalenta, Schweizer Buchpreis. I roman Kraft 2017. dospijeva na longlist za Deutscher Buchpreis, a dobiva Schweizer Buchpreis. Kritika je roman slavila kao duhovitu, jezično virtuoznu, analitički preciznu, briljantnu satiru intelektualnog neoliberalizma. Hrvatski prijevod Proljeća barbara 2015. objavljuju Edicije Božičević (u prijevodu Borisa Perića), a isti izdavač priprema i prijevod romana Kraft. Rođen je 1976. u Bernu. Živi u Münchenu.
Donosimo ulomke iz oba romana, iz nagrađenog Krafta premijerno (u prijevodu Nataše Medved), a Proljeće barbara, po pročitanom ulomku, potražite u knjižarama.
Predstavljamo Anke Stelling koja je dobila prestižnu nagradu Leipziškog književnog sajma za 2019. godinu za roman „Ovčice na suhom" - s dva odlomka iz romana u prijevodu Stipe Ćurkovića. Ovo su ujedno i prvi na hrvatski prevedeni tekstovi ove iznimno zanimljive autorice.
Anke Stelling nemilosrdno precizno analizira pažljivo kurirane životne laži tamo gdje se mainstream njemačke književnosti pretvara da se nema što vidjeti ni pripovijedati. Urbani berlinski milje, napredan, uspješan, ali ipak prožet sveprisutnim mehanizmima suptilnog klasnog i rodnog isključivanja. S romanom „Bodentiefe Fenster“ (Prozori do poda) 2015. bila je u širem izboru nagrade Deutscher Buchpreis, kao i na "hotlistu" nezavisnih njemačkih izdavača za istu godinu. Za posljednji roman „Schäfchen im Trockenen“ (Ovčice na suhom, 2018) dobila je nagradu Leipziškog književnog sajma za 2019. te je u žiži čitalačkog interesa u Njemačkoj. Žiri je nagrađeni roman opisao kao „okrutan, oštrih rubova, koji želi i mora povrijediti, koji protestira protiv upornog pokušaja da nas se umiri, silom otvara nešto u našem prividno sigurnom samoshvaćanju i tako, nadajmo se, oslobađa prostor za jasnije mišljenje“. Rođena je 1971. u Ulmu. Živi u Berlinu.
Anke Stelling bila je sudionica Lit link festivala /Književne karike 2019.
It’s not hard to feel the pull of the glistening Adriatic in these especially hot summer months. Istria exerts a special magnetic pull with its rolling, green Tuscanesque hills, stunning historical towns, not to mention excellent seafood and local cuisine washed down with Malvazija wine, numerous blue flag beaches with crystal clear water and of course proximity to Zagreb.
Jonathon Bousfield as usual takes a look at Istria with a touch more depth and sophistication than the average visitor, inviting readers to observe it through the immortal words of famous writers who have some kind of connection to the peninsula.
Read Bousfield’s literary guide to Istria in the link below.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa
Maja je u uži izbor ušla s ulomkom iz putopisa ''Japan: Put 88 hramova''. Voli li više književnost ili putovanja te o samoj poeziji i o onome što je drži, pročitajte u intervjuu ispod.
Lit Link, the annual summer literature festival whose unofficial motto is literature without borders, is upon us again. Every year, authors from a different country or language group are invited to read their work alongside Croatian authors. While the author reads in his/her native language, a translation is projected onto a large screen onstage making all readings cross culturally accessible.
This year’s festival welcomes authors from German-speaking countries (Germany, Austria, Switzerland) and kicks off this Wednesday, June 26th in Zagreb at the cult café/cultural club and hangout for literary folks, booksa. The festival then moves to Pula on June 27th, Rijeka on June 28th and ends with a large event in Zagreb on June 29th in Zagreb’s alternative mecca, the club Močvara.
Guest authors who will present their work at the festival include Anke Stelling, Jonas Lüscher, Lauren Freudenthaler and Jovana Reisinger. Guest participants also include editors and publishers Kristine Listau and Jörg Sundermeier and literary editor Jessica Beer.
Croatian authors include (with more to be announced soon):
Pula- Željka Horvat Čeč, Neven Ušumovic, Viktorija Božina
Rijeka- Goran Ferčec, Damir Pilić
Zagreb- Asja Bakić, Nebojša Lujanović, Darko Šeparović, Zoran Lazić
All events are free and open to all literature lovers!
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa
Dinko je u uži izbor ušao s pričom ''Zoja''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od dvojice muških natjecatelja.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa
Iva je u uži izbor ušla s ''Humoreskama o ženama koje se ne smiju''. Iva je bila u užem izboru i 2016. godine, a što se od tada promijenilo, pročitajte u intervjuu ispod.
Književna karika ili Lit link festival 2019 održavat će se od 27. 6. do 29. 6. 2019. u Puli, Rijeci i Zagrebu.
Uz hrvatske sudionike, gosti festivala bit će pisci, urednici i izdavači s njemačkog govornog područja (Njemačka, Austrija, Švicarska).
Dodatna večer festivala bit će održana 30.6. u Ljubljani, u suradnji s Cankarjevim domom.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa
Iva je u uži izbor ušla s pričom ''Moje pravo, nezaljubljeno lice''. O prednostima i manama pisanja u prvoj osobi, životu u Belišću te o lektiri i čitanju, možete pročitati više u intervjuu ispod.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa
Mira je ušla u uži izbor s dvije priče: ''Bye bye baby bye'' i ''Zana''. Sam ulazak u uži izbor za nju nije novost, a što se od 2017. naovamo promijenilo, možete pročitati u intervjuu ispod.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa
Toni je u uži izbor ušao s pričom ''Con calma''. Što Toni misli o (hrvatskoj) književnosti i vlastitoj generaciji, možete pročitati u intervjuu ispod.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa
Leonarda je u uži izbor ušla s pričom ''Ptice ne lete''. U to ime, obavili smo s njom standardni intervju. Intervjui s ostalim autorima iz užeg izbora slijede uskoro.
Tanja Mravak, born in Split in 1974, holds a Bachelor’s degree in Education and a Master’s degree in Defectology. She works as a teacher in a Center for Autism in Split, is a regular columnist for the daily Croatian newspaper, Jutarnji List, and has written two collections of short stories to great acclaim. Her debut collection of short stories, Moramo razgovarati (2010) (We Have to Talk) won the prestigious Jutarnji list award for best fictional book of the year. She has most recently published a new collection of short stories Naša Žena (2017) (Our Woman).
Mravak’s stories often reveal the less glamorous side of her native Dalmatian culture, not found in the abundant tourist brochures and blogs devoted to the beauty of the historical towns that dot the Adriatic Sea. She often likes to probe what is beneath the surface of everyday interactions, what is left unspoken. Her short story Meat revolves around an unusual romance which will have you questioning even the most ordinary interactions between men and women and especially the roles women tend to be cast into.
Read Mravak’s short story, Meat, below.
Translation by Antonija Primorac.
One of Croatia's brightest literary stars who sadly passed away last year left a trove of brilliant writing as her legacy. Read a review of Daša Drndić's novel, Belladonna (2012), in the link below.
Olja Savičević Ivančević, born in Split in 1974, holds a degree in Croatian Language and Literature from the University of Zadar. She has written multiple volumes of poetry, a collection of short stories Nasmijati psa (2006) (To Make a Dog Laugh) and two novels, Adios, Kauboj (2011) (Adios, Cowboy) and Pjevač u Noći (2016) (Singer in the Night). Her work has been praised by critics and the public alike: she's received multiple awards for her poetry and short stories and her novel Adios, Cowboy received the prestigious tportal award for best novel of the year in 2011. Adios, Cowboy was also adapted into a play which enjoyed an excellent reception.
In her novel, Singer in the Night, the war veteran protagonist's experiences and attitudes towards war are subtly and gracefully touched upon through his present day experiences that trigger flashbacks to significant moments in his time as a soldier. The reader gets a sense of what a master storyteller Olja Savičević Ivančevic is as she skillfully blends the protagonist’s present day feelings with his contemplations on his internal state in the past in a shockingly natural way.
Read an excerpt from Olja Savičević Ivančević’s novel, Singer in the Night, below.
Translation by Celia Hawkesworth.
Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).
Josip Čekolj (1999., Zabok) student je kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nagrađivan je na Goranovom proljeću u kategoriji osnovne škole te na Danima K. Š. Gjalskog u kategoriji srednje škole. Dosad je objavljivao pjesme i kratke priče u hrvatskim i srpskim časopisima i zbornicima poput „Rukopisa“, „PoZiCe“, zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih.
So you're visiting Zagreb and are curious about it's underground art scene? Check out this guide to Zagreb's street art and explore all the best graffiti artists' work for yourself on your next walk through the city.
Stefan Bošković was born in 1983 in Podgorica, Montenegro. He's published five collections of short stories: Na samrti (2014) (On One’s Deathbed), My Favorite Things (2014), Transparente životinje (2014) (Transparent Animals), Transkripcija (2015) (Transcription), and Romeo i Glok (2015) (Romeo and Glok). His debut novel, Šamaranje (2014) (Slap) won the award for best unpublished manuscript in Montenegro in 2013. He has published multiple theater scripts and screenplays for TV and feature-length films, documentaries and short films. Bošković is a co-founder of the Alternative Theater of an Active Company (ATAK) and the founder of The Boka Art and Film Festival and the multimedia festival, Besac festa.
The protagonist in Bošković’s novel, Slap, explores his insatiable need for sex, consumption of pornography, the tedium of his job and his ultimatley unfulfilling relationships. He skates the fine line between these challenges and realities of his life, probing questions of love, sex and closeness and searching for the point at which they coalesce, if they ever do. Bošković really challenges taboos with his text: at one point the protagonist, a drama professor, gives his students the homework assignment of imagining Othello as a porn movie. Will Firth’s new English translation gives an English-speaking audience the chance to experience one of Montenegro’s most interesting new voices.
Read an excerpt from Bošković’s novel, Slap, below.
Translation by Will Firth.
Ana Romić (1993., Hrvace) studirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru gdje je magistrirala s radom Filozofija egzistencijalizma u romanu „Sam čovjek“ Ive Kozarčanina. Velika je ljubiteljica književnosti, osobito poezije koju i sama piše, te psihologije i filozofije. Živi u Zagrebu.
Katarina Sarić rođena je 1976. godine na Cetinju. Autorica više pjesničkih i proznih knjiga. Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, diplomirala je filozofiju, a potom jezik i južnoslovenske književnosti. Na Fakultetu za političke nauke u Podgorici završava postdiplomske studije iz socijalne politike i socijalnog rada. Piše socijalno angažiranu poeziju, prozu i esejistiku namijenjenu za izvođačke performanse.
Nastupala je na mnogim regionalnim festivalima, a njezini su tekstovi zastupljeni na svim važnijim portalima u regiji te u časopisima, zbornicima i antologijima. Njezina poezija objavljena je i na engleskom jeziku.
Andrea Debak rođena je u Splitu 1984. godine. Po zvanju je stručna prvostupnica javne uprave i certificirani menadžer u medijima. Njezina poezija je objavljena na portalima: Knjigomat, bivši Poezin, Balkanski književni glasnik, Strane, DIOGEN (najbolja pjesma 2011.). Na natječaju „Joan Flora“ 2011. osvojila je drugu nagradu za pjesnike do trideset godina. Također, zastupljena je u pjesničkim zbirkama „Duhovna konekcija“ Udruženja za kulturu „Novo Sarajevo“, u zbirci za natječaja za najljepšu lirsku pjesmu Erato 2004. i zborniku Međunarodnoga festivala književnosti „Dani prijatelja knjige“ 2011. Ušla je u širi natječaja Na vrh jezika za 2018. Također piše poeziju i prozu za djecu.
Step into the award-winning author Olja Savičević Ivančević’s world as she peels away the many layers of her hometown Split and all of Dalmatia in the interview below.
Slavenka Drakulić is an accomplished author and columnist whose work is esteemed both in Croatia and abroad. Born in 1949 in Rijeka, she completed her studies in Comparative Literature and Sociology at the University of Zagreb. She has penned numerous novels, essays and short stories (numbering 18 books in total) and is a regular columnist for the high-circulation daily Croatian newspaper, Jutarnji List. The themes she covers in her work range from post-communist societies to war crimes to feminist issues. Her most recent works include: the collection of short stories, Nevidljive žene i druge priče (2018) (Invisible Women and Other Stories), the novel Mileva Einstein, teorija tuge (2017) (Mileva Einstein, Theory of Sadness), and the novel Dora i Minotaur: moj život s Picassom (2014) (Dora and the Minotaur: My Life with Picasso). Drakulić has won multiple awards in Croatia and abroad for her work. She is a contributing editor for The Nation (USA), her essays have appeared in publications such as the New York Times Magazine and she is a contributor to multiple international publications.
In her novel, Mileva Einstein, Theory of Sadness, Drakulić peers at the other side of genius. Taking a feminist perspective of one of the greatest minds of the 20th century, she looks at Albert Einstein throught the prism of his relationship with his first wife, the Serbian physicist, Mileva Marić, who gave up a potentially promising career in science to be his wife and mother to his children. This excerpt peeks into the undercurrent of a relationship, the part that isn't included in the public presentation of their lives, but is of the private sphere. Genius doesn't assume kindness, humanity, or equality.
Read an excerpt from Drakulić’s Mileva Einstein, Theory of Sadness in the link below.
Translation by Christina Pribićević Zorić.
Read Bekim Sejranović's thoughts on adventure, the flow of life and why Rijeka is why one of the most special places in the world to him.
Vedrana Rudan was born in Opatija in 1949. She holds a degree in Education from the University of Rijeka, specializing in the Serbo-Croatian and German languages. She has worked as a teacher, a tour guide a journalist and has been a novelist for the past sixteen years. She has written thirteen books: Uho, grlo, nož (2002) (Ear, Throat, Knife), Ljubav na posljedni pogled (2003) (Love at Last Sight), Ja, nevjernica (I, non-believer) (2005), Crnci u Firenzi (2006) (Black People in Florence), Kad je žena kurva, kad je muškarac peder (2007) (When a Woman is a Whore and a Man is a Fag), Strah od pletenja (2009) (Fear of Knitting), Daboga da te majka rodila (2010) (Mothers and Daughters), Kosturi okruga Medison (2012) (The Skeletons of Madison County), U zemlji Krvi i Idiota (2013) (In the Land of Blood and Idiots), Amaruši (2013), Zašto psujem (2015) (Why I Swear), Muškarac u grlu (2016) (The Man in the Throat), and Život bez krpelja (2018) (Life without Ticks).
In Will Firth’s new English translation of Rudan’s novel, Mothers and Daughters, the reader can peer into the complicated relationship the protagonist has with her mother amidst the unique backdrop of post-socialist Croatia. When the protagonist’s aging mother suffers a stroke and must be moved to a nursing home, which she loudly protested against her whole life, a push and pull between mother and daughter ensues. Firth has captured Rudan’s sharp language and wit for English-speaking audiences and the tragicomic descriptions in the first chapter will leave you wanting more.
Read the first chapter of Rudan’s Mothers and Daughters below.
Translation by Will Firth.
International Women’s Day offers the opportunity to reflect on amazing women that have made a lasting impression on the world. But recognizing the important ways women shape and impact our world shouldn’t be limited to one day out of the year. Check out some of Zagreb’s most memorable women in the link below.
Josip Mlakić was born in Bugojnu, Bosnia and Hercegovina in 1964. He completed his degree in engineering at the University of Sarajevo. Mlakić is a prolific and multiple award-winning author who has published ten novels, three collections of short stories and a collection of poetry: Puževa kučica (1997) (The Snail’s Little House), Kad Magle Stanu (2000) (When the Fog Lifts), Odraz u Vodi (2002) (The Reflection in the Water), Obiteljska Slika (2002) (A Family Photograph), Živi i Mrtvi (2002) (The Living and the Dead), Čuvari mostova (2004) (Guardians of Bridges), Oči androida (2004) (An Android’s Eyes), Ponoćno sivo (2004) (Midnight Gray), Psi i klaunovi (2004) (Dogs and Clowns), Tragom zmijske košuljice (2007) (Following the Trail of a Snake’s Skin), Ljudi koji su sadili drveće (2010) (The Man Who Planted Trees), Mrtve ribe plivaju na leđima (2011) (Dead Fish Float on their Backs), Planet Friedman (2012), Božji gnjev (2014) (God’s Rage), Svježe obojeno (2014) (Freshly Painted), Bezdan (2016) (Chasm).
His novel Živi i Mrtvi (2002) (The Living and the Dead) was turned into an award-winning film, which he wrote the screenplay for.
The feelings and impressions evoked by Mlakić’s short story, Like in That Film, will stay with you, just like the image of cranes in the sky. Read it in the link below.
Translation by Celia Hawkesworth.
Dubravka Ugrešić's novel Fox won last year’s prestigious t-portal award for the best Croatian novel. Read a witty and in-depth review of her award-winning novel from Asymptote by clicking the link below.
Hrvoje Ivančić was born in 1983 in Zabok. He completed his degree in history at the University of Zagreb. He’s authored a travelogue, a novel and a collection of short stories: Dunavski blues (2011) (The Danube blues), Samsara: Put na istok (2014)(Samsara: Passage to the East), Za’atar: Priče s bliskog istoka (2016) (Za’atar: Stories from the Middle East). He’s also written a number of articles about his travels to Africa and the Middle East and has appeared on travel television programs.
Asked about his travels to war-torn countries, like Syria, Ivančić responded in an interview, “It’s the fate of the human species that one world is continually crumbling as a new one emerges.” (Ivančić, Hrvoje. Interviewed by Ana Đokić, Moderna vremena, 14.06.2017)
Read Ivančić’s short story, The Red Wedding Dress, from his book Za’atar in the link below.
Translation by Janja Smrekar.
What’s the best way for an open-minded foreigner to get straight to the heart of another culture and get a feel for what makes people tick? Don’t just sample the local food and drink and see the major sights, perk up your ears and listen. There’s nothing that gives away the local flavor of a culture more than the common phrases people use, especially ones that have no direct translation.
Check out a quirky list of untranslatable Croatian phrases from Croatian cultural guide extraordinaire, Andrea Pisac, in the link below:
Mirko Kovač (1938 – 2013) was a renowned novelist, playwright and essayist. Kovač was born in Montenegro, educated at the Academy for Theater, Film and Television (Dramaturgy Department) in Belgrade and established his career in that city, but spent the last few decades of his life in political exile in Croatia. He was a prolific and award-winning writer whose career was marked by persecution and censorship both in Communist Yugoslavia and in Serbia under Milošević. His work enjoyed domestic and international acclaim and he received multiple prestigious awards including the NIN award, the Meša Selimović award, the Vladimir Nazor award and the Kipklop award for lifetime achievement in literature among others.
Some of his most important works are Gubilište (1962) (The Gallows), Moja sestra Elida (1965) (My Sister Elida), Životopis Malvine Trifković (1971) (The Life of Malvina Trifković), Ruganje s dušom (1976) (Mocking with a Passion), Vrata od utrobe (1978) (A Door to the Insides), Uvod u drugi život (1983) (An Introduction to Another Life), Kristalne Rešetke (1995), Grad u zrcalu (2007) (The City in the Mirror), and Vrijeme koje se udaljava (2013) (Time Which Fades). He also wrote a number of screenplays for films, many of which were critically acclaimed, as well as scripts for plays. His work has been translated into more than ten languages.
Read an excerpt from his award-winning book, The City in the Mirror, below.
Translation by Tomislav Kuzmanović.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Iva Pejković (1984., Zadar) diplomirala je na Odjelu za izobrazbu učitelja Sveučilišta u Zadru. 2007. godine objavila je roman ''Mačka u čizmama''. Vodi Klub čitatelja za mlade u Gradskoj knjižnici Zadar. Od 2010. godine zaposlena je kao novinarka portala eZadar te postaje glavna urednica. Kratke priče objavila je na više online portala te u Zarezu, Slijepom putniku i zbirkama Samo ti pričaj i Rukopisi33. Predsjednica je Udruge Zadarskih pisaca ZaPis s kojima organizira Kalibar bestival u Zadru te ostala kulturna događanja u Zadarskoj županiji s ciljem inovativnog pristupa književnosti i promocije domaće pisane i čitane riječi. Moderatorica je književnih događanja u Zadru te suradnica Kluba za mlade Klooz Zadar i Ljetne škole Sveučilišta u Zadru - Informacijske tehnologije i mediji. Također, marketinška je suradnica KvartArt festivala 2017. i 2018. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marina Kuveždić (1985., Vukovar) diplomirala je anglistiku i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratke priče je do sada objavljivala pod imenom Marina Veljača. 2012. i 2013. godine osvojila je nagradu za kratku priču u užem izboru na književnom natječaju Matice Hrvatske Ogranka Velika Gorica „Turopljska Poculica“ (priče je objavila Matica Hrvatska u Zborniku istoimenog natječaja 2015. godine). 2014. godine objavila je roman Iznutra. 2015. godine osvojila je nagradu na natječaju Kluba studenata Fakulteta elektrotehnike i računarstva za najbolju kratku priču, Ono što je htjela. Priča je objavljena na web stranicama Kluba. 2016. godine, na portalu Kritična masa, objavljena je njezina kratka priča Prazno mjesto, u sklopu Natječaja za književni nagradu za mlade pisce Sedmica i Kritična masa. Tijekom 2015. i 2016. godine njezine tri kratke priče, Teta Marija, Glazbeni odgoj i Znaš li tko sam, objavljene su u rubrici Kultura Večernjeg lista u sklopu Natječaja Ranko Marinković. S pričom Znaš li tko sam osvojila je treću nagradu na navedenom Natječaju 2017. godine. Početkom 2018. godine, u rubrici Kultura Večernjeg lista objavljena je još jedna njezina priča, Put koji je odabrala.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Liljana Logar (1988.) je nakon formalnog obrazovanja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu privremeno odbjegla u Lisabon gdje prevodi azulejo u svoje okvire nakon boravka u Glogovcu, Koprivnici, Zagrebu. Snima neformalne putopisne reportaže koje ne objavljuje nigdje. Još uvijek skuplja fragmente.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Luka Mayer (1999., Zagreb) studira šumarstvo u Zagrebu. Pohađao je satove kreativnog pisanja i radionice čitanja Zorana Ferića.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ana Stipković (1988., Karlovac) diplomirala je kroatistiku i talijanistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radila je u različitim područjima, od izdavaštva i prosvjete do dentalnog turizma i e-commercea. Trenutno radi kao učiteljica, a ovo je njezin prvi objavljeni rad.
Just got out of a serious relationship and don't know what to do with all those keepsakes and mementos of your former loved one? The very popular and probably most unique museum in Zagreb, the Museum of Broken Relationships, dedicated to preserving keepsakes alongside the diverse stories of relationships gone wrong, will gladly take them. Find out how the museum got started and take an in-depth look at some of its quirkiest pieces in the link below.
Korana Serdarević was born in 1982 in Zadar and holds a degree in Croatian Language and Literature and Comparative Literature from the University of Zagreb. She is a writer and a high school teacher and previously worked as a journalist for the widely read Croatian daily newspaper, Večernji List. Her award-winning short stories have been translated into multiple languages and can be found in her collection of short stories, Nema se što učiniti (2015) (Nothing Can be Done). Her debut novel, Eksperiment Irene Tot (2017) (Irena Tot’s Experiment), was short-listed for the prestigious t-portal prize.
In her novel, Irena Tot’s Experiment, Serdarević takes on questions of free will, freedom and change from the protagonist’s perspective, a woman in her early thirties who one day decides to veer off the well-trodden path she was on, leading towards a brilliant career, marriage, and children. She instead purposefully dives into the unknown. Since she doesn’t do what’s expected of her she consequently endures the strange looks and quiet judgment of others.
We’re all familiar with the steady expansion of women’s rights over the past fifty years, but Serdarević challenges the reader to probe the confines of what today's society still expects of "good girls" and "good women" with this important and engaging novel.
Read an excerpt from Serdarević's novel, Irena Tot's Experiment, in the link below.
Translation by Ellen Elias-Bursać.
12.2.2019 | 19.30 Uhr | Neuer Salon
Auf der Berlinale 2004 wurde der Film »Die Zeugen« des Regisseurs Vinko Brešan mit dem Friedenspreis ausgezeichnet. Er basiert auf einem Roman des kroatischen Autors und Journalisten Jurica Pavičić, der auch das Drehbuch verfasste. Der Roman spielt in den 1990er Jahren, zur Zeit des Kriegs in Kroatien, und setzt sich kritisch mit den Auswüchsen des Nationalismus auseinander. Im Mittelpunkt steht eine Handvoll traumatisierter Kriegsheimkehrer, die einen serbischen Unternehmer ermorden und dessen Tochter, die Zeugin des Verbrechens wurde, kidnappen. »Die Zeugen«, veröffentlicht 1998, war Pavičićs erster Roman, der nun zur Berlinale 2019 in einer deutschsprachigen Neuauflage bei schruf & stipetic (Berlin) erscheint.
Diese wichtigste Arbeit von Petar Hektorović wird zum ersten Mal auf einer Leinwand zu sehen sein. Es stellt sich die Frage, ob das vor 400 Jahren geschriebene Gedicht mit einer eher statischen Handlung, gut genug für den Film wäre. Der Filmemacher Milan Trenc, ein weltberühmter Illustrator, der in New York Time veröffentlichte, dem Hollywood Ideen verkaufte, erzählte, wie er auf die Idee kam ein Film nach einen solchen Vorlagen zuschreiben.
Die Autorin Ivana Sajko und ihre Übersetzerin Alida Bremer erhalten für "Liebesroman" (Voland & Quist) den 10. Internationalen Literaturpreis − Haus der Kulturen der Welt 2018 für übersetzte Gegenwartsliteraturen.
Die kroatische Architektur hat ihre Wurzeln in einer langen Geschichte: Die Kroaten bewohnten das Gebiet für vierzehn Jahrhunderte, aber es gibt wichtige Reste früherer Perioden, die im Land noch erhalten sind.
Mit dem Ziel, über die missliche Lage von Frauen aufzuklären, veröffentlichte Zofka Kveder bereits in Prag ihre erste Erzählsammlung Misterij žene (1900, Das Mysterium der Frau). In kurzen naturalistischen Skizzen schilderte die junge Autorin Lebensepisoden von Frauen verschiedenen Alters und unterschiedlicher sozialer Zugehörigkeit, die jedoch die Erfahrung von häuslicher Gewalt, ungerechter Arbeitsteilung und Ausbeutung, gesellschaftlicher Benachteiligung und Doppelmoral teilten.
Im Jahr 1906 übersiedelte sie nach Zagreb, wo sie als Redakteurin der Frauenzeitung, einer Beilage des deutschsprachigen, pro-jugoslawischen Agramer Tagblattes (1910-1917), sowie als Gründerin der Zeitschrift Ženski svijet (ab 1918 Jugoslavenska žena, 1917-1920) zu einer zentralen Figur der aufstrebenden jugoslawischen Frauenbewegung avancierte.
In ihrem ersten Roman Njeno življenje (1914, Ihr Leben) konzentrierte sich Kveder auf das Schicksal der Protagonistin Matilda Sterle.
Der Stil von Dasa Drndic war eine einzigartige Mischung aus Fakt und Fiktion. In ihren Arbeiten vermischte sie eine nüchterne Sprache und zurückhaltend poetische Miniaturen mit historischen Tatsachen.
So auch in dem Roman "Sonnenschein", der vom Holocaust erzählt und mit Fakten und Fotos genauso arbeitet wie mit einer fiktiven Liebesgeschichte zwischen einem SS-Offizier und einer Jüdin. Ihr Roman "Belladonna" erschien im Februar 2018.
Nur wenige Kilometer von der Stadt Korčula entfernt, am östlichen Ufer der gleichnamigen Insel, liegt das Dorf Lumbarda. Vor mehr als zweitausend Jahren war Lumbarda eine Gemeinde der griechischen Kolonie der Insel Vis.
Im Jahr 1877 entdeckten Archäologen in Lumbarda eine antike Steinschnitzerei, das als Lumbarda-Psephisma bekannt wurde.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Prevela je roman Rachel Kushner "Bacači plamena" (Profil, 2017.). Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu, Fantomu Slobode i na portalima Kritična masa i Nema. Priče su joj izvođene u na Trećem programu hrvatskog radija. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka priča" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja Festivala europske kratke priče u 2016. i 2017. godini. Dobitnica je nagrade Ulaznica za kratku priču te nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina. U 2019. izlazi joj Prozakom nagrađeni prvijenac.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Eliša Papić (1992., Beograd) završio je Medicinski fakultet u Rijeci. Tijekom fakultetskih dana bio je član benda Elm Street Escape. U to vrijeme objavljuje i svoj prvi roman „Šest žica i Stetoskop“ (Naklada Bošković, 2017.) i postepeno započinje samostalno raditi svoju autorsku glazbu pod imenom Elisha (Inner World demo, 2016., Outer Noise, 2017., Chapters album, 2018.). 2018. osvaja nagradu Pavle Popović za najbolju kratku priču u kategoriji za mlađe od 30 godina. Iste godine u finalu je WestHerzegovina festivala kao i unutar 17 najboljih priča natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor. 2018. osvaja prvo mjesto na natječaju za kratku priču Muzeja Anđela. Radi kao liječnik, specijalizant neurologije unutar Kliničkog bolničkog centra Rijeka, a uz to stvara novu glazbu i piše kratke priče.
Read a review of the English translation of Vedrana Rudan’s heavy-hitting novel which challenges all aspects of the status quo, Love at Last Sight (2017).
Find out how the 1980s, which saw the pinnacle of the domestic music scene, uncertain and rapidly changing political circumstances, and a more open and critical media, shaped the soul of modern-day Zagreb.
Sven Popović, born in Zagreb in 1989, holds a degree in Comparative Literature, English Language and Literature and American Studies from the University of Zagreb, Faculty of Philosophy. He has published a collection of short stories Nebo u kaljuži (2015) (The Sky in a Quagmire) and a novel Uvjerljivo drugi (2018) (Loser by a Landslide). His writing has been included in many literary magazines and anthologies and has been translated into English, German, Polish and Romanian. Aside from fiction he also writes music and literary criticism for various magazines. He is a co-founder of the literary group Tko čita? (Who Reads?), which organizes literary evenings with the goal of giving younger authors the opportunity to read and promote their work.
In Popović’s autobiographical novel, a nameless protagonist takes us through a narrative bursting with the familiar themes of youth like parties, drinking, endless hanging out, painful romances but all with the underlying current of his generation’s particular cross to bear: despite being well-educated, opportunities are hard to come by in a country where brain drain is in full force.
Read an excerpt from Loser by a Landslide in the link below.
Translation by Ivana Ostojčić.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Matea Šimić rođena je 1985. godine u Oroslavju, Hrvatska. Diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše poeziju, prozu i društvene komentare na hrvatskom i engleskom. Članica je Sarajevo Writers’ Workshop-a od 2012. godine. Radovi su joj objavljivani, između ostalog, u časopisu za istraživanje i umjetnost EuropeNow, časopisu za feminističku teoriju i umjetnost Bona, portalu za književnost i kulturu Strane te portalu za politiku i društvena pitanja Digitalna demokracija. Osnivačica je i urednica dvojezičnog magazina za književnost i umjetnost NEMA. Živi i radi u Barceloni.
Amir Alagić was born in 1977 in Banja Luka, Bosnia and Hercegovina, but has resided in Pula, Croatia since the war broke out in the former Yugoslavia in the early 1990s. He has written a collection of short stories, Pod istim nebom (2010) (Under the Same Sky), and two novels Osvetinje (2017) (The Revengers) and Štogodišnje Djetinstvo (2016) (A Hundred Year Childhood). He has also written and directed a short film Poigravanja ili pokvareni bojler (2012) (Fooling Around or the Broken Boiler).
In the passage below from his novel, A Hundred Year Childhood, Alagić paints a poignant description of a child's love for an animal and the eventual loss of innocence that ensues. He invites the reader to examine more closely how powerful events and moments of realization in our formative years can shape our emotional landscapes and have long-lasting consequences for years to come.
Read an excerpt from Alagić's novel, A Hundred Year Childhood, below
Translation by Vesna Marić
Anamarija Mutić rođena je 14. rujna 1998. u Požegi. Završila je prirodoslovno-matematičku Gimnaziju u Požegi, a sad studira hrvatski jezik i književnost i pedagogiju na Filozoofskom fakultetu u Splitu. Pobjednica je literarnih natječaja Goranovo proljeće (kategorija učenika osnovnih škola, 2013.), Moja Fejs priča (2013.), Volim Hrvatsku (2013.), Goranovo proljeće (kategorija učenika srednjih škola, 2016.), Po(e)zitiva (2016.). Sudjelovala je na državnoj smotri LiDraNo za literarne radove 2015., osvojila je drugo mjesto na međunarodnom konkursu Mihajlo Kovač za poeziju u kategoriji srednjih škola. Njeni su radovi objavljivani u zborniku Župančićeva Frulica (2013.), Zborniku Savremene Ljubavne Poezije pod pokroviteljstvom Kreativne radionice Balkan, časopisu filozofskog fakulteta u Splitu The Split mind, zborniku Višeglasje: Zbornik odabranih pjesama 6. Europskog Fejsbuk pjesničkog festivala, zborniku Džepni oblak (2015.), antologiji Poslednji cvetovi zla (2016.), zborniku Kaži mi tko si (2016.). 2016. godine također je sudjelovala u finalu International Music and Poetry Festa, a u listopadu 2016. široj publici se predstavila na skupnoj izložbi konceptualne umjetnosti Art Adria Annale kao najmlađi umjetnik. Uz poeziju piše i glazbu, a 2016. godine izdala je prvi singl naslovljen Naš svijet.
Pročitajte pjesme Lucija Butković, dobitnice nagrade Na vrh jezika (2017.).
Lucija Butković rođena je 1991. u Zagrebu. Diplomirala na odsjeku za filozofiju, apsolvent na studiju komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kritičke osvrte objavljivala na feminističkom portalu Muf, zatim i na portalima Ziher.hr i Booksa.hr. Piše poeziju i kratke priče. Osvojila nagradu Kultipraktika "Na vrh jezika" za poeziju 2017. godine, te joj je nedavno objavljena zbirka pjesama "Vučji sat" (Jesenski i Turk, 2018.), iz koje je i ovaj izbor.
U popratnom tekstu knjige je, između ostalog, rečeno: "Poezija Lucije Butković nastala je iz, nema sumnje, aktualiteta, koji autorica prepoznaje kao mračno doba rastuće konfuzije i migracija, bez suosjećanja i solidarnosti, doba iracionalizma. Sile zla kao sile represije, nadzora i kontrole s jedne strane vezane su za sustav, vrlo čest pojam u ovoj zbirci, a s druge strane se čuje galop barbarizacije, prijete nasilje i kaos, što sve skupa rađa kolektivnu tjeskobu. Kolektivnu, jer često autorica koristi prvo lice množine..."
Antonela Marušić who now writes under her pseudonym, Nora Verde, was born in 1974 in Dubrovnik. She completed her degree in Croatian Language and Literature at the University of Zadar. She has published several collections of poetry as well as the semi-autobioraphical novel Posudi mi smajl (2010) (Lend Me a Smile), the novel Do isteka zaliha (2013) (Until the Supplies Run Out), and a collection of short stories O ljubavi, batinama i revoluciji (2016) (On Love, Beatings and Revolution). Marušić previously worked as a journalist and editor in the cultural sector as well as music, television and independent media. She is a contributor and editor for the feminist website Vox Feminae.
Her novel, Until the Supplies Run Out, which centers around a relationship between two female partners that is coming to a slow, painful and perhaps inevitable end in a city and a society that doesn’t accept their love is a stark, honest and thoughtful work.
Read an excerpt from Verde’s novel, Until the Supplies Run Out, below.
Translation by Paula Jurišić.
U jedan splitski kvart dolutala je nepoznata životinja i... Za više, pročitajte dojmljivu priču Anteja Jelenića.
Antej Jelenić rođen je 1983. u Splitu gdje završava opću gimnaziju i fakultet elektrotehnike. Poeziju i kratke priče objavljivao po različitim časopisima poput Zareza, Vijenca, Knjigomata, Split Mind-a, časopisa Re te zbornicima "Reč u prostoru" i "Bez vrata bez kucanja". Prvo samo kao sudionik, a kasnije i kao suorganizator, od 2008. izlaže na dugogodišnjoj manifestaciji suvremene umjetnosti Adria Art Annale(1987.). U suradnji umjetničke udruge AAA i aktivističkih skupina poput MASA-e pokreće projekt "Mreža solidarnosti" kojim je u ugroženim tvornicama Dalmacijavina i Jadrankamena realizirana inovativna proširena umjetnička forma - prostor komunikacije različitih društvenih skupina i ostvarenje izravnog odnosa između umjetnosti i političkog djelovanja. S tim projektom/inicijativom 2013. sudjeluje na bienalu mladih u Anconi, Atenskom bienalu, Zagrebačkom salonu, konferenciji "Zajednička dobra i krizni kapitalizam" u Zadru te 2014. na panel diskusiji "Practices as an Intersection in a Fragile Environment" u sklopu bienala mladih u Milanu. Dokumentarni film "Mreža solidarnosti" 2014. osvaja prvu nagradu na Vukovarskom film festivalu.
Do sada je imao jednu samostalnu izložbu u Salonu Galić, 2013. u Splitu, a sudjelovao je još i na dvama manifestacijama NUS (Neafirmirana umjetnička scena) te na 39. Splitskom Salonu.
Ana Vučić rođena je 31. 10. 1992. u Karlovcu. Osnovnu i srednju školu završila je u Jastrebarskom, a trenutno je apsolventica kroatistike i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pjesme je dosad objavila samo u studentskom časopisu Jat. Bila je i urednica trećeg broja istoga časopisa. Piše oduvijek. Čita. Voli gledati sport i serije. Vrhuncem svoje pjesničke karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.
Zagreb is Croatia’s relaxed, charming and pedestrian-friendly capital. Check out Time Out’s definitive Zagreb guide for a diverse set of options of what to explore in the city from unusual museums to legendary flea markets and everything in between.
Damir Šodan was born in 1964 in Split. He earned his degree in English Language and History From the University of Zagreb. Šodan is a poet, a translator and a playwright. He’s written four collections of poetry: Glasovne promjene (1996) (Sound Changes), Srednji svijet (2001) (Middle World), Pisma divljem Skitu (2009) (Letters to a Wild Scythian) and Café Apollinaire (2013). Šodan has also authored several books of plays and many individual plays. He’s translated many notable American authors and poets into Croatian including Charles Bukowski and Raymond Carver. He works as a translator for the UN International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia in the Hauge, the Netherlands where he lives.
Read ten poems from Damir Šodan in the link below.
Translation by the author.
Valerija Cerovec je vizualna umjetnica i spisateljica rođena 1993. godine u Čakovcu. Završila je preddiplomski studij Modnog dizajna na Tekstilno - tehnološkom fakultetu i studij Komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.
Diocletian’s Palace is the main attraction in Split, the heart and soul of the city. Because of the palace, Split’s city center can be described as a living museum and it draws in the thousands of tourists that visit the city annually. But how much do we really know about the palace’s namesake who built it, the last ruler of a receding empire? Jonathan Bousfield contends that history only gives us a partial answer.
Viktorija Božina was born in 1990 in Zadar, Croatia, where she is currently working on her master’s degree in Croatian Language and Literature. She spent three years in the U.S. studying Information Technology. She has published short stories and she recently finished her first novel, Turbofolk.
Turbofolk is a very popular type of music from the Balkans that has its own subculture. It’s loud, in your face, there are often horns involved somehow and popular themes include cheating and relationship issues, money and living fast. Critics call it trashy and it’s a phenomenon, especially among younger generations: on any given weekend the majority of clubs catering to under 30 year olds, whether in cities or small towns, will not only be playing turbofolk, everyone in the club will be singing along to the lyrics.
Božina’s semi-autobiographical debut novel is part chronicle of her time in America but also a look into the semi-rural Dalmatian environment where she grew up and an exploration of her generation and their experience in time, place, and in the time of turbofolk.
Read an excerpt from Božina’s novel, Turbofolk, below
Translation by: Una Krizmanić Ožegović
Uz aktualnu HBO-ovu seriju po romanu Elene Ferrante "Genijalna prijateljica" (My Brilliant Friend, premijera 19. studenoga) donosimo ulomak iz trećeg dijela ovog fascinantnog romanesknog serijala koji je s razlogom postao globalni bestseler, a koji prati Elenu Greco i najvažniju prijateljicu u njenom životu, Lilu. Ako već niste, zaronite u prozu Elene Ferrante, u prijevodu s talijanskog Ane Badurine.
Tomica Bajsić (b. 1968) was born and raised in Zagreb where he also attended the Academy of Fine Arts, part of the University of Zagreb. Bajsić is a poet, a writer, an artist and a translator. He has published five collections of poetry, two travelogues and a children's picture book. His most recent collection of poetry is Nevidljivo more (2017) (Invisible Sea). He is the winner of the reputable poetry prize Goranovo proljeće for his 1998 poetry collection, Južni križ (Southern Cross). He runs the design and publishing organization Druga Priča (Another Story). He is also the president of the Croatian PEN center.
In his short story, The Hermit's Freedom, Bajsić's prose drips with his poetic sensibilities and his rich descriptions paint many vivid scenes for the reader. The protagonist comes into contact with a mysetrious, Polish artist who has made his home in a secluded tropical paradise far from his motherland.
Read Bajsić’s short story, The Hermit's Freedom, in the link below.
Translation by Boris Gregoric.
Kritična masa raspisuje natječaj književne nagrade "Sedmica & Kritična Masa", za mlade pisce (do 35 godina).
Ovo je četvrto izdanje nagrade, utemeljene 2015., koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi).
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 1. 12. 1983. nadalje.
Sponzor nagrade je cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).
Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković (2015.), Jelena Zlatar (2016.) i Marina Gudelj (2017.).
Krajnji rok za slanje prijava je 1. 12. 2018.
Za još informacija klikni na naslov.
Cities have served as sources of inspiration, frustration, and discovery for millennia. The subject of sonnets, stories, plays, the power centers of entire cultures, hotbeds of innovation, and the cause of wars, cities are mainstays of the present and the future with millions more people flocking to them every year.
Let the poet, Zagreb native Tomica Bajsić, take you on a lyrical tour of the city. Walk the streets conjured by his graceful words and take in the gentle beauty of the Zagreb of his childhood memories and present day observation.
Tanja Mravak (b. 1974) hails from Sinj. She garnered critical acclaim with her first book, a collection of short stories entitled Moramo Razgovarati (2010) (We Have to Talk), for which she won the prestigious Jutarnji List award. Her most recent book is another collection of short stories, Naša Žena (2017) (Our Woman). Mravak lives in Split and works at an autism treatment center.
Mravak is interested in the lives of ordinary people, particularly women. Her stories ring with authenticity of character and of environment. In Moramo Razgovarati (2010), she focuses on the traditional, patriarchal southern Croatian environment she knows well. Through the everyday interactions of her characters, she examines the roles we are given, the values of society, and what others expect from us which begs the question: how much of it all is truly us?
Commenting on her characters’ interactions in Moramo Razgovarati, Mravak states: “Encroaching nausea, hopelessness, complicatedness and its all wrapped up in unimportant, sometimes funny conversations. Those people never come into contact with themselves, let alone others. They live given roles, poorly acted.” (Mravak, Tanja. Interviewed by Barbara Matejčić, Moderna vremena, 02.06.2011).
Read her short story, While Roland Gaross Was On, below.
Translation by Tomislav Kuzmanović.
Nikola Leskovar rođen je 1983. godine. Studij hrvatskog jezika i književnosti završio je u Rijeci, radio kao novinar u Varaždinu. Uvršten je u antologiju novih hrvatskih prozaika „Bez vrata bez kucanja“ (2012). Nedavno je u izdanju Jesenskog i Turka objavio roman "Tijelo od soli". Moguće je da naslov ima i metaforičku poveznicu s Tuzlom, gdje živi dječak, junak romana, prije nego se u jeku rata preseli u kajkavsko selo. Riječ je o kratkom romanu u kojem se proza, mjestimice izrazito, okreće pjesničkom govoru. Pročitajte uvodno poglavlje romana "Tijelo od soli".
Rumena Bužarovska (b. 1981) is a Macedonian author and a literary translator who also teaches American Literature at the State University in Skopje. She has published three collections of short stories. Selected as one of the Ten New Voices of Europe by Literary Live Europe in 2016, she went on to win the 2017 regional Edo Busić prize and is currently the 2018 fellow of the International Writing Program at the University of Iowa.
In her collection of short stories entitled My Husband, Bužarovska peers into the intimate sphere of marriage, in fact many marriages, through the eyes of the wives who may have different social standings, different relationships, and different partners, but who all share the fact that their identities are still largely dependent on their husbands.
As Bužarovska remarked in an interview “…it’s true that I’m not interested in happy stories, but rather in the kinds of stories in which you can observe and criticize the ways in which our society is hypocritical and dysfunctional.” (Bužarovska, Rumena. Interviewed by Sandra Sabovljev, novilist.hr, 24.7.2016).
In this particular story, the female protagonist offers a no-holds-barred critique of her doctor husband, their courtship and their current troubled interaction.
Below is an excerpt from the short story Nectar in Bužarovska's collection of short stories, My Husband.
Translation by Paul Filev
Indijska književnica Arundhati Roy, rođena 1959., svoj prvi roman, "Bog malih stvari", objavila je 1997. Roman je ubrzo postao svjetski bestseler, miljenik i publike i kritike, što je potvrdila i nagrada Booker. "Ministarstvo potpune sreće" drugi je roman ove spisateljice koja ima i stila i srca, djelo koje se čekalo punih dvadeset godina. To ponešto govori i o njezinom pristupu književnosti jer nema sumnje da su je, nakon Bookera, izdavači požurivali da objavi "bilo što".
Pročitajte za ulomak iz ovog neobičnog, odličnog romana – koji je objavio "Profil" – u prijevodu Saše Stančina.
Just recently, in the months before her death, Drndić's work received high praise from the international literary community. The Guardian named her novel, Belladonna, one of the best new European novels translated into English and it was also shortlisted for a new literary award for translated literature, the EBRD prize.
Below is an excerpt from Drndić’s 2002 novel, Doppelganger. In this passage, the protagonist observes rhinos in a zoo, leading him to contemplate unexpected parallels with his own life as he sifts through his memories and unexamined feelings.
Translation by Celia Hawkesworth and Susan Curtis
Croatian author, Ivana Sajko, was named this year's winner of Germany's International Literature Award, for her novel Liebesroman (Love Novel). The award recognizes the best translation of an international novel into German.
Igor Štiks (b. 1977) is an award-winning author who has published three novels, a collection of poems, a play and multiple scholarly articles. He holds a bachelor’s degree in Comparative Literature and Philosophy from the University of Zagreb and a PhD in Political Science from the Institut d’Etudes Politiques de Paris. His novels have been translated into fifteen languages. Štiks was honored for his contribution to the field of literature with the prestigious French award, the Chevalier des arts et des lettres.
Štiks’s haunting prose will draw you into the mysterious life of Richard Richter and whisk you along for the journey to find out what sealed his fate. Štiks invites the reader to examine the wreckage the 20th century inflicted on those caught in its most heinous periods through the life of one man.
Read the compelling beginning of Štik’s much lauded and award winning novel, The Judgment of Richard Richter (originally published as Elijah’s Chair) in the link below.
Translation by Tomislav Kuzmanović
Ivana Brlić Mažuranić (1874 - 1938) is a household name in Croatia and is best known for her beloved children’s tales. She was a talented and pioneering author who gained respect and admiration from her contemporaries at a time when women weren’t afforded respect for much else besides their domestic abilities. She was nominated for the Nobel Prize four times and was the first woman admitted as a member into the prestigious Yugoslavian Academy of Sciences and Arts.
Read a review of Brlić Mažuranić’s lauded book of collected Slavic fairy tales, Croatian Tales of Long Ago, in the link below:
Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).
What could possibly tie together island musicals, political thrillers, 60s Yugoslavian culture, contemporary Croatian authors, graphic novels set amongst a backdrop of urban decay, Le Cobustier inspired architecture and a classic 20th century author’s firsthand account of 1920s Russia? Proving that he really does have his finger on the pulse of Croatian’s cultural scene, Jonathon Bousfield expounds on all of this and more in his 2018 Croatian Cultural Guide, check it out in the link below.
Marinko Koščec holds a PhD in Literature from the University of Zagreb. He's written seven novels, several of which have won prestigious regional awards. He is a professor of French Literature at the Faculty of Philosophy, University of Zagreb. He worked for several years as an editor for the Zagreb publishing house, SySprint. He has translated several French novels, taught workshops on translating and currently teaches novel writing at CeKaPe (the Center for Creative Writing).
The passage below from Koščec’s book, Searching for the Beginning of a Circle, is a domestic scene, an intimate contemplation on the modern way of life that will make you reexamine your relationship with health food and will probably make you laugh as well. In a more serious vein, it may just make you peer beneath the veneer of modern day trends and obsessions to see what lies beneath. As Koščec put it in an interview, explaining the title of his book: “We began from nothing and we’ll become nothing; life journeys are by necessity circular.” (Koščec, Marinko. Interviewed by Ivana Čulić, tportal.hr, 19.1.2017).
Read an excerpt from Koščec’s novel, Searching for the Beginning of a Circle below.
Translation by Vesna Maric
"Und du willst nach Senj, Thilo?“
Ja. Ich wollte trotz des touristischen Überangebot Kroatiens jene Stadt sehen, in die der von den Nazis verfolgte Kurt Held und seine Frau Lisa Tetzner 1940 kamen und Inspiration zum Verfassen der „Roten Zora“ erhielten.
Senj ist die Stadt der roten Zora und ihrer Bande. Die fünf Kinder im Buch haben ihr Vorbild in der Zeit, in der der Schriftsteller Kurt Held in der kroatischen Hafenstadt war, Sommer 1940.
Aus dem Gymnasium in Senj wurde er wegen "der Undiziplin und antireligioesen Ausschreitungen" hinausgeworfen...
Kamov starb am 8. August 1910, als Boheme im Alter von 24 Jahren in der katalonischen Hauptstadt in dem Krankenhaus Santa Cruz. Er wurde namenlos auf dem öffentlichen Friedhof Sud – Este begraben.
In seiner Heimat wurde seine Kunst weder ganz verstanden noch akzeptiert. Durch seinen frühen Tod blieb viel Freiraum für Widersprüchliches und Geheimnisvolles aus seinem Leben.
Beginning with the publication of his iconic debut novel, Ponočni Boogie (1987) (Midnight Boogie), Popović has published multiple novels, collections of short stories and essays in his three decades long career. He co-founded the esteemed literary magazine, Quorum, as well as the Festival of Alternative Literature (FAK).
In his book, Zagreb, Exit South (2005), Popović breathes new life into the clichéd mid-life crisis. Through the eyes of the protagonist, Baba, a washed-up reporter living in Zagreb and trapped in a dysfunctional coexistence with his wife rather than a marriage, he reflects on a changed system and what it means for the average person.
Read an excerpt from Popović's novel below.
Translation by Julienne Eden Bušić
Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.
Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.
Renowned Croatian author, Dubravka Ugrešić, has won this year's Tportal award for best novel of the year.
Krleža, a giant of 20th century European literature, is woefully undertranslated into English. Read Jonathon Bousfield’s compelling review of the master Krleza’s part travelogue, part prose account of the time he spent in Russia as a young man in the mid-1920s, Journey to Russia, which is accessible to English readers for the first time.
Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.
The award-winning, critically acclaimed Croatian novelist, Daša Drndić passed away this June in Rijeka at the age of 71. She boldly took on difficult subject matter in her novels from fascism to cancer. Her novel Sonnenschein (2007) won multiple awards in Croatia and the English translation (Trieste) was shortlisted for an international literary prize, as was her novel Belladonna (2012). Holding a Bachelor’s Degree in English Literature and Philology from the University of Belgrade, a Master’s Degree in Theater and Communications from Case Western University and a PhD from the University of Rijeka, her career was long and varied. She was a novelist, a playwright, an editor, a literary critic, a translator, she worked for twenty years as a writer, producer and editor for Radio Belgrade and wrote more than thirty radio plays and fifteen features. She taught Modern British Literature and Creative Writing at the University of Rijeka. Her writing has been published in numerous literary magazines and her books, thirteen in total, have been translated into multiple languages. Read a poignant tribute to her and her work in the Guardian.
Ivana Bodrožić earned great acclaim in Croatia with her debut novel, Hotel Zagorje (The Hotel Tito) (2010). Her moving, coming of age novel is also deeply personal since it is partially based on Bodrožić’s experience as a child refugee during the war in Croatia in the early 90s. Her book struck a chord internationally as well and has been translated into ten languages. Read an interview with Bodrožić below in which she discusses how the novel came about as well as her perspective on the widespread refugee crises occurring in the world today.
Just days before Croatia’s incredible performance in the 2018 World Cup, the sixth annual edition of the Croatian Litlink Festival brought together authors and publishers for a literary road trip that included readings in the cities of Pula, Rijeka, and Zagreb. Past guests have included Heidi Julavits, Sheila Heti, Tao Lin, and David Szalay. This year’s participants mostly came from the US and included Nell Zink, Catherine Lacey, Jesse Ball, Elijah Wald, Ashley Nelson Levy, Peter Blackstock, Janika Rüter, Buzz Poole, Olivia Snaije...
The annual Lit Link festival brings together notable foreign authors and Croatian authors for a three-day event packed with bilingual literary readings across several Croatian cities. This year’s American guests include the author Nell Zink, the author and musician Elijah Wald, and two authors who Granta Magazine named among the Best Young American Novelists in 2017, Jesse Ball and Catherine Lacey, as well as a number of American editors and publishers. The festival opens Thursday (28.6) in Pula, moves to Rijeka on Friday (29.6) and concludes with a big closing event in Močvara Club in Zagreb on Saturday (30.6).
Festival Program
Pula: 28.6, Thursday, 20:30; “Dnevni boravak” in DC Rojc
Rijeka: 29.6, Friday, 19:00; Book caffe Dnevni boravak
Zagreb, 30.6, Saturday, 18:00; Močvara Club
Sudionik ovogodišnjeg Lit link festivala - Jesse Ball je nagrađivani i od kritike iznimno cijenjeni autor esperimentalnog izraza. Dobitnik je nagrada Guggenheim Fellowship, Creative Capital, NEA, kao i nagrade Plimpton časopisa The Paris Review. Napisao je osamnaest knjiga, uključujući romane Census, A Cure For Suicide, How To Set a Fire and Why, Silence Once Begun and The Curfew. Djela su mu prevedena na više od deset jezika. Časopis Granta uvrstio ga je 2017. u dekadnu selekciju najboljih novih američkih romanopisaca.
Smatraju ga eksperimentalnim autorom, no jedan njegov kolega dodaje: “Od svih eksperimentatora, on je najčitkiji”.
Rođen je u New Yorku 1978. godine.
Pročitajte jedan njegov raniji rad u prijevodu Ivane Rogar.
Lit link festival - ili Književna karika – predstavlja američke i hrvatske pisce, urednike, i druge goste!
Gostuje sjajna postava autora - Nell Zink, Jesse Ball, Catherine Lacey, Elijah Wald, tu su i strani urednici, te brojni domaći autori.
U Zagrebu: 30. 06., subota, 18:00 h; Klub Močvara.
U Rijeci: 29. 06., petak, 19:00 h; Book caffe Dnevni boravak.
U Puli: 28. 06., četvrtak, 20:30 h; "Dnevni boravak" u DC Rojc.
Nekada se čini: sve se obrnulo. Klinci odrastaju brže, ali sporije postaju odrasli. Svijet je vruć krumpir, tridesete su nove osamnaeste, a velike priče o odgovornosti predane su sve samo ne odgovorno – i treba plesati što dulje –ili tako barem u jednom novozagrebačkom naselju izgleda Emiru, Iliji i Fricu, a najviše onome oko koga se sve vrti, Mladome Piscu, bezimenom junaku novog romana Svena Popovića.
Nakon Neba u kaljuži (Meandar, 2015.), Popović je ove godine objavio i 'Uvjerljivo drugi' roman (Fraktura) iz kojeg donosimo dio uvodnog poglavlja.
Jonathon Bousfield recounts the rise of Jugoton, the iconic Zagreb-based Yugoslavian record label that both brought Western music to Yugoslavia and later was at the forefront of the massive post-punk and new wave scenes in the region.
Going to a cemetery may not be the first idea that pops into your mind when visiting a new city. But the stunning Mirogoj cemetery in Zagreb, which was designed by the renowned Austrian architect, Herman Bolle, is definitely worth a bit of your time. Read more below to find out why.
Josip Vdović rođen je 1992. u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest. Dosad svoju poeziju nigdje nije objavljivao.
Gordan Nuhanović (1968, Vinkovci) was a longtime reporter for multiple, well-respected Croatian journals and newspapers. He has written four collections of short stories and three novels.
Cafés are so prevalent in Croatia that it is genuinely difficult to walk more than a few blocks in any city without seeing at least one. Ask any city resident what their favorite café is and they will have a ready answer. Serving up all kinds of coffee and alcohol, they are considered a hub of social life. So it follows that waiters serve an invaluable function in Croatian society and tend to witness a wide spectrum of humanity on a daily basis.
Nuhanović’s short story, which is equal parts quirky and clever, steps into the shoes of one such waiter whose boss has an unusual fixation on keeping a certain segment of the population out of his café at all costs: the punks.
Read Nuhanović’s The First and Last Punker below.
Translation by Julienne Eden Bušić.
Dunja Matić (1988.) iz Rijeke – prozaistkinja je i književna kritičarka. Prozu, poeziju i osvrte objavljuje na stranicama Gradske knjižnice Rijeka i Književnosti uživo, dio čijeg je uredništva od 2013 godine.
Prvi roman „Troslojne posteljine“ objavila je 2017. u izdanju Studia TiM, a u pripremi je zbirka kratkih priča „Kozmofilije“.
Magistra je kulturologije, i doktorandica sociologije na zadarskom Sveučilištu, osobito zainteresirana za kulturalnu teoriju i analize popularne kulture.
Pročitajte na više razina zanimljivu priču "Mala bijela haljina" Dunje Matić.
Dolac, the main city market, is a Zagreb institution. Selling all the fresh ingredients you need to whip up a fabulous dinner, from fruits and vegetables to fish, meat and homemade cheese and sausages, the sellers come from all over Croatia. Positioned right above the main square, the colorful market is a beacon of a simpler way of life and is just as bustling as it was a century ago.
Sanja Pilić, born in Split in 1954, is a celebrated author whose work mostly consists of literature for children and young adults. She has won numerous awards for her work including the Matko Lovrak award for the best children’s novel in 2007 for Što mi se to događa (What’s Happening to Me). She has published thirty-three books so far and one of her novels for teens was turned into a play. Her stories and books have been translated into many different languages.
In her short story, Ah Madhouse, Pilić breathes life into her characters using vivid imagery and rich descriptions as she gracefully explores the boundary between sanity and insanity.
Read Pilić’s story, which won the second place prize for best short story in the daily national newspaper’s (Večernji List) competition in 1981, below. Translation by Vera Andrassy.
Courtney Angela Brkić is an American author of Croatian descent. She has degrees in both archaeology and writing. Her writing is influenced by her family’s history as well as her work in post-war Bosnia-Herzegovina as a forensic archaeologist and at the United Nations International War Crimes Tribunal. Her work includes a collection of short stories, Stillness: and Other Stories (2003), a memoir, The Stone Fields (2004), and a novel, The First Rule of Swimming (2013).
In her short story about a family road trip across the U.S., Crossing the Rio Grande, Brkić deftly explores the contradictions inherent to the immigrant experience, as seen through the eyes of a Bosnian refugee. The protagonist’s vision of a romanticized American West, fuelled in part by a popular German cowboy book series he read as a child, conflicts with the realities he encounters on the problem-filled cross-country road trip he takes with his family in tow. The divide between his childhood fantasies of the freedom the Wild West promises and his experience as a foreigner in rural America further deepens with each additional mile traveled.
Read Brkić’s short story below in the original English.
If you’ve never experienced the magical world of the kindly and clever Professor Balthazar, then it’s about time you do. The popular children’s cartoon character, originally created by Zlatko Grgić of the famous Zagreb Film Animation studio, was a favorite of Yugoslavian children in the 1970s.The show was recently re-released and dubbed into English for children of all ages of enjoy.
Branko Čegec, born in Kraljev vrh in 1957, is a leading figure in the Croatian poetry and literary scenes. Čegec holds a degree in South Slavic Studies and Comparative Literature from the University of Zagreb. He has published numerous volumes of poetry, including several award winning ones, as well as collections of essays and fiction. His poetry has been included in many Croatian as well as international anthologies and has also been translated into multiple languages. He served as the chairman for Croatia’s esteemed poetry festival, Goranovo proljeće (Goran’s Spring), from 1999 to 2007. He was a highly respected editor of the renowned literary magazine Quorum for years and is the founder and current editor-in-chief at the publishing house, Meandar.
Čegec’s vivid imagery and playful style thrust the reader into his unique and complex world. Read his poetry in the link below.
Translation by Stipe Grgas.
Stjepan Bajić rođen je 1995. u Zagrebu gdje studira povijest na Filozofskom fakultetu. Priredio je zbornik „Hrvatska mlada lirika 2“, a pisao je i za portal Ziher.hr.
Ivica Prtenjača (b. 1969) was born and raised in the coastal city of Rijeka. He holds a degree in Croatian Language and Literature from the University of Rijeka. Prtenjača has published three novels: Tiho rušenje (2017) (Quiet Collapse), Brdo (2014) (The Hill), and Dobro je, lijepo je (2006) (It’s Good, It’s Nice). He has also written several collections of short stories, a play and numerous volumes of poetry. Prtenjača's work has received various awards and his prose and poetry have been translated into into twenty different languages.
In a recent interview, Prtenjača described how his journey as a writer began with the feverish consumption of all the volumes of poetry he could get his hands on as a young student in Rijeka. His first, equally passionate attempts at poetry were all discarded, but he says that the early passion and energy he had for writing and reading can still be found in his work today. Prtenjača further says, “My goal is to write, grow and seek what I’m not sure yet exists. And find it in the end.” (Prtenjača, Ivica. Interviewed by Siniša Pavić, novilist.hr, 9.7.2017).
Read a selection of his poems below.
Translation by Stipe Grgas.
Wondering where to start exploring Croatia’s small but vibrant capital city, Zagreb? Check out Time Out’s list of must sees in Zagreb from the most famous market in town to where to sample the best rakija (local brandy).
Donosimo novu priču prošlogodišnje finalistice natječaja Sedmica & Kritična masa, Marije Katalinić. Katalinić je rođena u Slavonskom Brodu 1988. i apsolventica je kroatistike i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
1980s Yuglosavian queer culture was a thing? Check out the history of gay culture in Yugoslavia and the bands that were at the forefront of it in the article below.
Olja Savičević Ivančević is a prolific author whose work has garnered her much critical praise as well as awards. Read two of her poems below, which explore the depth and complexities of motherhood from the vantage point of both the child and the mother.
Translation by Andrea Jurčević
Do you find phrases and sayings give personality and flair to a language? Have you ever pondered how the culture and history of a place shape the common phrases? Check out some common sayings in Croatian with their literal translations and actual meanings below.
Monika Herceg (1990., Sisak) studentica je na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Pjesme su joj objavljene u različitim časopisima i na portalima u Hrvatskoj i regiji te na Trećem programu Hrvatskog radija te u antologiji pjesnikinja "Ovo nije moj dom". Osvojila je drugu nagradu na međunarodnom natječaju za poeziju, Castello di Duino 2016. i prvu nagradu na regionalnom natječaju humoristično-satiričnog žanra "Stevan Sremac" 2017. Za rukopis ''Početne koordinate'' dobila je nagradu Goran za mlade pjesnike 2017. Član je uredništva časopisa Poezija.
Evelina Rudan, born in 1971, was raised on the Adriatic coast, in the city of Pula. She earned her degree in Croatian Studies and Southern Slavic Philology from the Faculty of Philosophy at the University of Zagreb. Rudan also holds a PhD in oral languages from her alma mater and now teaches there, in the Croatian Studies Department. She was the 2007 recipient of the Drago Gervais prize, awarded for her manuscript collection of poems: Breki and Ćuki. She has published many collections of poetry, including: Breki i Ćuki (2008) (Dogs and Owls), Pristojne ptice (2008) (Decent Birds), Uvjerljiv vrt (2003) (A Convincing Garden), Posljednja topla noć (2002, along with coauthors Slađan Lipovec and Denis Peričić) (The Last Warm Night) and Sve ča mi rabi ovega prolića (2000) (All I Need This Spring). All of her poetry collections are written in both standard Croatian and in the Chakavian dialect. Most recently she has published a monography, Vile s Učke. Žanr, kontekst, izvedba i nadnaravna bića predaja (2016) (Fairies from Učka. Genre, context, performance and supernatural Beings of Legends). She also wrote the picturebook, Little Prince’s Dream (2010), which was illustrated by Sven Nemet. Her poems have been translated into various Slavic and European languages.
Read her picturesque poem about wine country below.
Translation by Hana Dada Banak.
Donosimo Crno klupko, priču Izabele Tomakić (1995., Slavonski Brod), studentice engleskoga i mađarskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
Maja Ručević rođena je 1983. u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirala hrvatski i francuski jezik i književnost. Posljednjih godina živi i radi u Sarajevu kao novinar i prevoditelj, piše prozu i poeziju za koju je dobila i dvije nagrade. Roman 'Je suis Jednoruki', u izdanju Algoritma, ušao je u tri polufinala - nagrade T-portala za roman godine, nagrade 'Janko Polić Kamov' za najbolje književno djelo na hrvatskom jeziku, te nagrade 'Fric' za najbolju knjigu neprevedene fikcijske proze.
Donosimo vam ulomak iz novog rukopisa Ručević, koji će se pretvarati u roman ili zbirku kratkih priča.
Pročitajte crtice mladog Bruna Vučkovića, rođenog 1997. u Zagrebu. Vučković je osvojio prvu nagradu na Goranovom proljeću za srednjoškolce 2015. godine, a trenutno studira na Učiteljskom fakultetu u Petrinji.
In Natalija Grgorinić and Ognjen Rađen’s touching tribute to Simo Mraović, the good-natured, ‘good spirit of Croatian literature’ as the writer, Edo Popovic’ described him, they recount their friendship with him and present a selection of his abundant poems which they translated into English on their website, zvonainari.hr. Mraović (b. 1966, Kutina) published six volumes of poetry, a novel, Konstantin Bogobojazni (2002), a collection of essays, Varaj me nježno (2006) (Deceive Me Gently) and a collection of short stories, Bajke za plaže (2007) (Fairytales for the Beach), before his early death from cancer in 2008.
Mraović remarked in one interview: “Good poets, and even bad ones are simply the guardians and the engines of language. Language doesn’t develop through prose. One day the whole world will be explained through poetry and mathematics.” (Mraović, Simo. Interviewed by Edo Popović, moderna vremena, 3.6.2002).
Read a selection of Mraovic’s poems. Translations by Natalija Grgorinić and Ognjen Rađen.
Lara Mitraković (Split, 1992.) studira kroatistiku i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, poezija joj je objavljena u više časopisa, zbornika i portala, a 2016. pobijedila je na natječaju za književnu nagradu Grada Karlovca "Zdravko Pucak" rukopisom "Brojanje pogrešaka". Članica je književne grupe 90+.
According to Milena Benini, science and fantasy fiction has a long and unusual history in Croatia. Many women authors are among the most well-known and prominent in the genre.
Mira Petrović was born in 1989 in Split. She holds a degree in English language and literature and Italian literature and language from the University of Split. Her short stories have appeared in various online publications. She lives and works in Split as an English language teacher.
Petrović’s story is not the typical tale of forbidden love and lust. She explores passion and longing from two opposing perspectives. On one side stands youthful worldly openness and on the other the intense frustrations and disappointments that come with unfulfilled desires at a certain age, further compounded by the constraints of small town mores.
Read her short story, Anything Could Happen, below.
Translation by Nikica Mihaljević.
Vigor Vukotić (1991., Zagreb) diplomirao je antropologiju i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nagrađivan je na Goranovom proljeću u kategoriji srednje škole, a pjesme i kratke priče objavljivao je u Vijencu, Republici i UBIQ-u. Član je Književne grupe 90+.
Alen Brlek was born in Zagreb in 1988, but grew up in the coastal towns of Rovinj and Pula. His first volume of poetry, Metakmorfoze (2014,) won the Na vrh jezika award for the best poetry by an author younger than 35. He recently published another collection of poems Pratišina (2017). You can hear him reciting his poetry as part of a performance art project called Zaron that he collaborates on with Darko Šeparović, a poet, and Emil Andreis, a musician.
Brlek has described his approach to poetry as not an escape from reality but a confrontation with it. “Through poetry I’ve reached some depths which are innate to us, but we avoid them because of fear, shame or some such thing because the world is defined that way.” (Brlek, Alen. Interviewed by Tijana Živko, ziher.hr, 14.2.2015).
Read Brlek’s poem, Blue, below. Translation by Mirza Puric.
Pjesme Antonija Karlovića (1994., Zagreb) dosad su objavljene u nekoliko časopisa u Hrvatskoj i regiji. 2017. godine osvojio je prvo mjesto na međunarodnom Festivalu poezije mladih u Vrbasu.
The new prize, awarded by the European Bank for Reconstruction and Development, honors excellent English translations of books from countries where the bank operates- a vast stretch of land spanning from Central Europe to Central Asia. Dasa Drndic’s Belladonna, translated by Celia Hawkesworth, was shortlisted along with the Nobel Prize winner, Orhan Pamuk’s Red Woman. Tea Tulic’s novel, Hair Everywhere, which was translated by Coral Petkovich was longlisted for the prize. The 20,000 euro prize is split evenly between author and translator as the award intends to encourage more high quality English translations of authors from these regions. The winner will be announced in April, 2018.
Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
The delightful pastel colors of Zagreb’s Austo-Hungarian era buildings in the historical downtown are usually what grabs tourists’ attention. However, savvier visitors who want to experience the whole city should not neglect the most obvious remnant of Zagreb’s socialist past- its Brutalist architecture. Some cultural icons from Yugoslavia have also endured the test of time from beloved brands that can still be found in stores today to music from the vibrant rock scene of the 70s and 80s. The truly adventurous can even step back in time in the odd café or restaurant in Zagreb that hasn’t yet abandoned its socialist roots.
Jurica Pavičić is best known as an award-wining journalist, who writes a weekly column for the national, daily newspaper, Jutarnji List. He is also a film critic, a college professor and a novelist. He recently finished his seventh novel, Crvena Voda (2017) (Red Water).
In Saturday Showdown, Pavičić explores the themes of familial obligation and self-determination in a story that is uniquely Croatian, in a place where multi-generational households are still common and opportunity doesn’t come knocking twice.
Read Pavičić’s short story below. Translation by Will Firth.
Predstavljamo mladog crnogorskog autora rođenog u Prištini 1993., Srđana Sekulića, čija se poezija i proza našla u nekoliko regionalnih zbornika, književnih portala i časopisa. Živi i stvara u Novom Sadu.
Đurđa Otržan (1953), a native of Bjelovar, holds degrees in comparative literature and musicology from the University of Zagreb. She served as the editor of the classical music show for Croatian Radio’s Third Program for many years and also worked for several years as the editor of the European Union Radio’s night program with classical music (Euroclassic Notturno). She’s written several screenplays, Volunteer (1984), the award-winning Parthian Shot (1990), and Silicon Horizon (1991) as well as three books, Prizor s kopljem (1988) (Scene with a Spear) and Penthesilea (2002) and Šah među zvijezdama (2002) (Chess among Stars). Her writing has been featured in various art shows in the UK and Germany.
Discover Croatia’s rich archaeological secrets, from the well known ancient Roman city of Salona near Split or the Neanderthal museum in Krapina to the often overlooked Andautonia Archaeological Park, just outside of Zagreb, which boasts the excavated ruins of a Roman town or the oldest continuously inhabited town in Europe, Vinkovci.
Zoran Pilić was born in 1966 in Zagreb. He was chosen by the European-wide literary project, Literary Europe Live, as one of their Ten New Voices of Europe in 2016. He has written two novels and several collections of short stories, one of which was turned into a play (Doggiestyle (2007)). The Croatian Ministry of Culture named his novel, Đavli od papira (2012) (Paper Devils), one of the best novels of 2012. His collection of short stories, Nema slonova u Meksiku (2014) (There Are No Elephants in Mexico) was also recognized by the Ministry of Culture as one of the best books in 2014. Pilić won the European Short Story Festival prize in 2015 with his story Kad su Divovi hodali zemljom (When Giants Walked the Earth). He has also published the novel Krimskrams (2009) and a collection of poetry, Dendermonde (2013). His short stories have been translated into English, German, Macedonian and Spanish.
Read Pilić's short story, No Harm From Them, below. Translation by Tomislav Kuzmanović.
On Tuesday, December 19, 2017 the literary FriC Award Ceremony was held in the Foyer of the Croatian National Theatre in Zagreb. The award was granted to Damir Karakaš for his novel, Remembering Forest.
The Fric Award, which takes its name from Miroslav Krleža's nickname, was launched by the weekly magazine Express with the desire to position it as an award for literary works that in their widest sense reflect the modern world.
Works by Croatian polymath Vasko Lipovac are celebrated at Klovićevi Dvori Gallery (till 25th February 2018). A master of Mediterranean modernism, this exhibition surveys the career of the artist, a varied body of work curated by art historian Zvonko Maković.
Mirta Maslać (1993., Zagreb) na diplomskom je studiju kroatistike i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, surađivala je s Mufom i članica je Inicijative za feministički Filozofski. Ove godine Derieux objavljuje njen roman prvijenac 'Junak ili čudovište' iz kojeg donosimo ulomak.
Antej Jelenić (1983., Split) u rodnom gradu završava opću gimnaziju i fakultet elektrotehnike. Poeziju i kratke priče objavljivao je u Zarezu, Vijencu, Knjigomatu, Re-u te zbornicima Reč u prostoru i Bez vrata bez kucanja. Posljednjih sedam godina izlaže na dugogodišnjoj manifestaciji suvremene umjetnosti Adria Art Annale.
Sudjeluje u projektu Mreža solidarnosti s kojim gostuje na brojnim međunarodnim događanjima. Dokumentarnim filmom Mreža solidarnosti 2014. osvaja prvu nagradu na Vukovarskom filmskom festivalu.
Do sada je imao jednu samostalnu izložbu u Salonu Galić, 2013. u Splitu, a sudjelovao je još i na dvjema manifestacijama NUS (Neafirmirana umjetnička scena). Piše polemičke/kritičke eseje za h-alter i Zarez.
Pročitajte njegovu priču "Sombrero".
Born in Rijeka, Croatia, Dora Šustić (1991) obtained her BA in Political Studies, International Relations, at the Faculty of Social Sciences, University of Ljubljana, in Slovenia. In 2012, she moved to Prague, where she currently studies screenwriting for an MA degree at the Film and TV School of the Academy of Performing Arts (FAMU). Her poems, fiction and non-fiction have been published in several international journals (GUTS Magazine, Hourglass Literary Magazine, Bosphorus Review of Books...). She has written and directed several short films and is currently finishing her first feature film screenplay, Virgins of Pomegranates.
Read her short story, Two Madonnas in a Hair Salon, below. The story was written in English.
Goran Stamenić (1990., Kutina) objavljuje poeziju i kratku prozu u književnim časopisima, zbornicima i na internetu. Živi, piše i prevodi u Novom Sadu i Beogradu, a 2016. objavio je zbirku poezije Sveti Magnet.
Anita Pajević (b. 1989) is from Mostar. She holds a bachelor's degree in Croatian Language and Literature from the University of Mostar. She earned the first place Mak Dizdar award for the best unpublished poetry manuscript in 2015. Her collection of poems, Perlinov šum (2016) (Perlin’s Noise), won the second place award from the Foundation of Nijaz Slipičević.
Ivan Vidak (1981) hails from Sombor, a town in the historically multi-ethnic region of Vojvodina in Serbia. He earned a degree in Dramaturgy from the Academy of Dramatic Arts at the University of Zagreb. His collection of short stories Ugljik na suncu (2015) (Carbon in the Sun) was short-listed for the regional award, Edo Budiša. Vidak lives and works in Zagreb.
Read his short story, Nocturne, below. Translation by Sandra Juzbašić.
Maša Seničić (1990., Beograd) je scenaristkinja, pjesnikinja i esejistkinja. Završila je master studije Teorije dramskih umjetnosti i medija, a trenutno pohađa doktorske znanstvene studije na istom. Surađivala je na različitim domaćim i međunarodnim projektima, kao autor i suradnik na filmu, a zatim u kazalištu, na radiju i brojnim festivalima. Jedan je od izbornika programa Hrabri Balkan u okviru Festivala autorskog filma, kao i jedna od osnivača i koordinatorica edukativnih programa Filmkulture. 2015. objavljena joj je zbirka poezije “Okean” (Mladi Dis). Radi kao urednica i razvija nekoliko autorskih projekata koji uporište nalaze u teoriji kulture, studijama sjećanja i promišljanju različitih aspekata internet umjetnosti.
The spread of influence from Serbian Repetitor to Croatian Vlasta Popić helped solidify Moonlee’s reputation as a regional scenebuilder (local scenes in Zagreb and Belgrade continue to thrive, with the shoegazey Žen and dreampop Bitipatibi among the standouts).
Ščapec’s Zagreb-based Vlasta Popić emerged in 2011. They won fans in both Jarboli and Repetitor, with Jarboli’s Mladenović recording their first album. The group’s second record, Kvadrat (“Square”), is one the best examples of Moonlee’s output and probably one of the greatest rock records put out by anyone in 2015.
By: Tom Nash
Where does the self end and the self of our closest loved ones begin? Boris Greiner thoughtfully and philosophically explores the deep, inner workings of intimacy from the perspective of one half of a couple in this excerpt from his novel, Ona i On (2013) (She and He).
Boris Greiner, born in Zagreb in 1959, is a multi-faceted artist whose reach across the art, literature and film scenes in Croatia is extensive. He is the author of seven published books, the director of ten experimental films, and has performed in over twenty solo exhibitions and performances. He was a member of various well-known artist collectives for many years. His published literary works include: Interkonfidental (with Stanislav Habjan) (1999); the novel, Pješakov gambit (2003) (Pawn’s Gambit); the collection of short stories, Život na tavanu (2007) (Life in the Attic); the novel, Tajni agent Gan Flint (2012) (Secret Agent Gan Flint); and the novel Ona i On (2013) (She and He).
Read an excerpt from Greiner’s novel, She and He (2013), below. Translation by Sandra Jubašić.
Auszüge aus dem Roman "Walderinnern" (Sjećanje šume; 2016).
Aus dem Kroatischen von Hedi Blech-Vidulic.
„Sjećanje šume“ ist ein großer Roman kleinen Umfangs, so wie „Zimsko ljetovanje“ [„Sommerfrische im Winter“, Vladan Desnica] oder „Prokleta avlija“ [„Der verdammte Hof“, Ivo Andrić] oder „Der Fremde“, [Albert Camus] oder … Sie können selbst die Liste vervollständigen, jedenfalls wird sie nicht allzu lang werden. Teofil Pančić, Globus, Zagreb
Erlebens der Welt. Während des ganzen Romans tauchen Passagen auf, die den Leser zurückversetzen in diesen ursprünglichen Eindruck von Welt und Natur. In diesem Sinne ist Karakašs Buch außerordentlich erfolgreich im „Rekonstruieren“ kindlichen Erlebens. Đorđe Krajičnik, Oslobođenje, Sarajevo
Damir Karakaš, geboren 1967 in Plašcica (Region Lika, Kroatien), veröffentlichte mehrere Bücher, darunter Romane, Erzählungen und einen Reiseprosaband.
Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.
Ognjen Obradović (1992., Užice, Srbija) diplomirao je dramaturgiju na FDU u Beogradu, a trenutno je na poslijediplomskom studiju Teorije dramskih umjetnosti, medija i kulture na istom fakultetu. Izvedene su mu drame i radio drame: Nedelja: juče, danas, sutra (2013., BDP), Put u Lisabon (2015., Radio Beograd), Da mi je da spustim ovu suzu (2016., Radio Beograd).
Donosimo nekoliko pjesama iz zbirke poezije Oticanja (2016.), za koju je Obradović dobio nagradu Mladi Dis.
Katarina Luketić takes on the far-fetched but enduring stereotype still hanging over the Balkans that it is a land of ancient tribal hatreds and inevitable conflict, in her book, The Balkan: From Geography to Fantasy (2013). Her sharp critique of the stigmatized view of the Balkans that still persists in the West is eye-opening.
Luketić, born in Sarajevo in 1969, is an essayist and a journalist. She is the former editor of the well-known, independent cultural publication, Zarez. She co-founded the publishing house, Pelago, where she currently works as an editor. She is the recipient of the ‘Following the Traces of Totalitarian Heritage’ grant and is currently working on a new book entitled, Dealing with the Literary Past (Nationalism in Croatian Literature and Culture of the 1980s and 1990s). Read an excerpt from her first book, The Balkan: From Geography to Fantasy (2013), below. Translation by Una Krizmanić Ožegović.
The curation of a festival of literature naturally entails the “curation” of its participants. Lit Link excelled in this regard – the authors invited from the UK represented a very fine, accomplished tranche of contemporary British writing, and the publishers, for the most part, represented a scrappy, independent ethos and pride in advancing thought-provoking fiction and literary fiction in translation.
Dario Šarec (1981., Zagreb) suosnivač je udruge za promicanje književnosti Eventualizam koju su činili pisci okupljeni oko ideje buđenja hrvatske književne scene, a jedan od pokazatelja njihovih stremljenja je i 2006. godine objavljena zbirka kratkih priča, Nagni se kroz prozor. Objavio je romane Ljubav na lomači (2009.), Na putu za Neverland (2013.) i nedavno u izdanju Durieuxa, Totentanz. Piše za Playboy.
Dinko Zlatarić, auch Dominko Zlatarić (1558 -1613) war ein kroatischer Poet und Übersetzer der Renaissance. Zlataric studierte Philosophie und Medizin in der italienischen Gemeinde Padua, wo er im Jahr 1579 zum Rektor der Studenten der Universität gewählt wurde. Es ist nicht gesichert, ob er seine Studien dort abschloss. Nach Dubrovnik kehrte er im Jahr 1581 zurück. Zu Dichtern aus der Republik Ragusa und aus Italien pflegte er freundschaftliche Verhältnisse. Er schrieb in kroatischer und italienischer Sprache. Ein Thema seiner Werke war die Liebe. Aber auch der satirisch-humoristische Schreibstil hielt in seinen Werken Einzug. Als einer der besten Übersetzer der älteren kroatischen Literatur wird er ebenfalls gehandelt. In seinen Übersetzungen werden die Urheber sehr respektiert. Im Jahr 1580 veröffentlichte er die Pastorale Aminta T. Tassa; jedoch ist kein Exemplar davon bis heute erhalten geblieben. Das Ziel seiner Übersetzungsarbeiten war nach eigener Angabe „die Bereicherung der kroatischen Sprache“. In seiner Lyrik der Liebe schreibt er über die ideale Beziehung. Einige Lieder bearbeiten Inhalte aus der Mythologie der Antike, wiederum andere sind Übersetzungen aus klassischen Quellen.
Radmila Petrović (1996., Stupčevići, Srbija) pobjednica je dvaju natječaja za najbolju neobjavljenu zbirku poezije te su joj objavljene “Miris zemlje” (2014., Limske večeri poezije) i “Celulozni rokenrol” (2015., Desanka Maksimović). Studira i živi u Beogradu.
It’s hard to pigeon-hole Enver Krivac, the multidisciplinary artist whose unique artistic vision and expression have garnered him critical acclaim across several disciplines. Born in Rijeka in 1979, Krivac splits his time between writing fiction, composing and producing music for both theater productions as well as for the musical collective he belongs to, Japanski Premijeri (The Japanese Prime Ministers), and drawing comic strips. His collection of short stories, Ništa za pisati kući o (2013) (Nothing to Write Home About), won the national Prozak award, which honors talented young authors. His writing style has been described by critics as playful and imaginative. (Krmpotić, Marinko, “Ništa za pisati kući o: Vedrija i tamnija strana života”, novilist.hr, 28.8.2016). His short story, Čekaonica (The Waiting Room), is a surreal meditation on the experience of the doctor’s waiting room, a world one involuntarily enters and dedicates ample time to when participating in the public health system. The story is part poetry, part keen and often humorous observation, all seen through the eyes of a seasoned artist whose original perspective jolts the reader from the banality of everyday experiences into the realm of the extraordinary.
Read Krivac’s short story, The Waiting Room, below.
Translation by Martin Mayhew.
Josip Zlodre (1989., Mostar) dosad je objavljivao poeziju u zbornicima Rukopisi 31, Junaci urbane bede, Kapija istoka i zapada, i u Zarezu. Trenutno živi u Zagrebu.
Maja Ručević was born in Zagreb in 1983. She holds a degree in Croatian Language and Literature and French Language and Literature from the University of Zagreb. Her first novel, Je suis Jednoruki (2016), was long-listed for this year’s prestigious t-portal award for best novel of the year, making her the youngest author to make it to the finals. Her award-winning poetry and short stories have been featured in numerous online literary magazines as well as anthologies of Croatian short stories. She currently resides in Sarajevo where she works as a journalist and translator.
Read a selected passage from Ručević's novel, High-Rise Phantoms, below. Translation by Petra Pugar.
The medieval city in Croatia is having a geek-culture moment as the setting for King’s Landing in the HBO series “Game of Thrones”.
Hollywood seems to have discovered Dubrovnik. Parts of The Last Jedi, the eighth episode in the Star Wars saga, also take place in the fortress town. Filming wrapped this year on a new Robin Hood film starring Taron Eagerton, Jamie Foxx, and Jamie Dornan (and produced by Leonard DiCaprio). The 25th James Bond film is reported to begin shooting in the city in January 2018.
But not everyone appreciates all the attention.
Historian and author Kaye Dragicevich has been extensively researching the far north of New Zealand, the area where a large number of pioneering families came from Croatia in search of a better life over 100 years ago.
Her new book, titled "Pioneer Dalmatian Settlers of the Far North", took four years to complete and features 200 interesting stories of families who arrived in New Zealand’s gumfield area in the far north from Croatia. It also includes 900 historical photographs.
There's a surprising raft of indelible productions shot in and around Croatia's capital, like the world-dominating spy-caper 'James Bond: From Russia with Love' and Orson Welles' interpretation of Kafka's absurd, existentialist novel 'The Trial'...
Tomislava Albertović (1977., Vinkovci) diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Objavila je zbirku kratkih priča 'Terorizam na slavonski' (Matica hrvatska, 2008.), zastupljena je u književnim časopisima (Quorum, Vijenac, Zarez, Ekran priče), a također je i autorica brojnih igrokaza za osnovnoškolce.
Ivo Robić was one of the first acclaimed popular music artists in Croatia during the existence of the former Yugoslavia. He emerged in the late 1940s and later launched a very successful international career as well, closely cooperating with the famous composer and Polydor producer Bert Kaempfert, whom he convinced to produce the then upcoming act The Beatles after seeing them performing in the Top Ten Club in Hamburg. Robić is the author of the famous schlager that was later popularized by Frank Sinatra as Strangers in the Night.
Croatia is known for its specific Dalmatian folk music sound which mixed with various forms of popular music is represented at the festivals held on the Adriatic coast, such as the Split Festival and formerly the Opatija Festival. This style of music is similar to the Italian Canzone and the Sanremo Music Festival and some of its most notable act are Oliver Dragojević and Mišo Kovač.
As its counterparts, the British and the US new wave, from which the main influences came, the Yugoslav scene was also closely related to punk rock, ska, reggae, 2 Tone, power pop and mod revival.
Important artists were: Azra, Šarlo Akrobata, Idoli (famous for their song "Maljčiki" and its respective video in which they ridiculed the soviet soc-realism), Pankrti (first Yugoslav punk band), Prljavo kazalište (started as a punk unit; the title of their second album Crno-bijeli svijet which means "black and white world" holds a reference to the 2 Tone movement), Električni Orgazam (punk at the beginning, they moved towards post-punk and psychedelia later and were described as "The Punk Doors"), Slađana Milošević, Haustor (mostly reggae, ska and similar influences, but with a more poetic and intellectual approach compared to some danceable bands), Buldožer, Laboratorija Zvuka, Film (one of the first new wave groups), Lačni Franz and many others.
New wave was especially advocated by the magazines Polet from Zagreb and Džuboks from Belgrade.
Andrea David, eine deutsche Bloggerin und großer Film-Fan, bereiste alle Locations in Kroatien, an welchen „Game of Thrones“ gedreht wurde.
Diese Fotos verbreiten sich wie ein Lauffeuer im Netz. Grund hierfür ist nicht nur, dass die Fotografin berühmte Filmkulissen bereist, sondern diese auf eine ganz besondere Art und Weise festhält.
Vorliegende Studie zum deutschsprachigen Theater in Kroatien fasst Batušićs langjährige Forschungen zusammen, die auf Kroatisch erschienen sind und im Literaturverzeichnis im Anhang angeführt werden. Erstmals werden sie nun einer deutschsprachigen Öffentlichkeit bekanntgemacht. Beginnend bei den theatralen Veranstaltungen der Renaissance und fortsetzend mit den Theaterspielen der Jesuiten, die die Bevölkerung für ein regelmäßiges Theater sensibilisierten, zeigt Batušić, wie durch den politischen Verwaltungsraum der Habsburgermonarchie auch die besprochenen Gebiete Kroatiens Teile eines Theaternetzwerkes wurden, das den Boden für den Durchzug der deutschsprachigen Truppen bereitete. Die Interaktionen und Wechselwirkungen der deutschsprachigen Theaterunternehmer mit den jungen nationalen Theaterbestrebungen in kroatischer Sprache bildeten die Basis für das spätere kroatische Nationaltheater.
In der Studie von Nikola Batušić (1938–2010) sind alle Entwicklungsstränge des deutschsprachigen Theaters in Kroatien von den Anfängen bis zum Ende der Monarchie nachgezeichnet.
In addition to being a high school literature teacher, Zoran Ferić is also one of Croatia’s most accomplished and awarded authors. Ferić’s expansive 600 page novel, Maya Calendar (2011), has been described as his most mature work to date as well as “an exceptional novel which in every sense far transcends what is today considered to be the standard for Croatian prose.” (Pogačnik, Jagna. Jutarnji List, 30.12.2011).
In the amusing selected passage from the novel below, the protagonist spots a woman who he thinks he recognizes from his younger years passing by while he is drinking his morning coffee in a downtown café. Ferić turns this nostalgic scene into a Woody Allen-esque neurotic contemplation on his position in his own life in that moment and how all other characters in his life, whether major or minor, view him as a nuisance.
Excerpt from Maya Calendar by Zoran Ferić.
Translation by Tomislav Kuzmanović.
Andrea Pisac was born in Kutina in 1975. She holds a bachelor’s degree in Croatian Language and Literature and English Language and Literature from the University of Zagreb. She spent twelve years in the UK, where she earned her master’s degree from the University of London and completed her PhD in Anthropology at Goldsmiths College. Her latest novel, Hakirana Kiti (2013) (Hacked Kiti) was short-listed for the prestigious t-Portal award for the best book of prose in Croatia. She has also written several collections of short stories, Dok nas smrt ne rastavi ili te prije toga ne ubijem (2007) (Till Death Do Us Part If I Don’t Kill You Before Then) and Odsuće (2001), as well as numerous scientific papers. Her award-winning blog, Zagreb Honestly, has been delighting foreign visitors with quirky, insider tips on what to do in Zagreb as well as cultural insights for several years now.
Read an excerpt from Pisac’s novel, Hacked Kiti, below. Translation by the author.
As far as I know, LitLink festival is unique. Each year it takes a group of writers and publishers to three Croatian cities – Pula, Rijeka, and Zagreb – for a series of evening readings. Along the way there are coach journeys on winding roads, stunning vistas of deep green fields and icy mountains, excellent Croatian wine and food, sea swimming, plenty of book chat...
Karakaš’s vivid descriptions will jolt you into the world he grew up in- a remote, conservative community in Croatia’s mountainous region of Lika. He was always different and the simple, traditional values of his small village struggled to contain his vast imagination. When his first grade teacher called him a thoughtful boy, his mother considered it an insult or at the very least, a cause for concern. (Karakaš, Damir. Interviewed by Mirjana Dugandžija, Jutarnji List, 29.1.2017).
Read an excerpt from Karakaš’s semi-autobiographical novel, Remembering Forest below. Translation by Tomislav Kuzmanović.
Wo Gier ist, lauert Grausamkeit, und Sex reimt sich auf Tod: Zoran Ferićs Roman über das wilde Inseltreiben im Kroatien der siebziger Jahren fällt mindestens so morbid wie burlesk aus.
Von Jörg Plath / NZZ
Miroslav Krleža gilt als wichtigster Autor Kroatiens. Nach 50 Jahren ist sein umfangreiches Hauptwerk "Die Fahnen" ins Deutsche übersetzt worden: ein zeitgeschichtliches Epos über die Vor- und Nachgeschichte des Ersten Weltkriegs, abseits der gewohnten Narrative einer westorientierten Geschichtsschreibung.
Von Wolfgang Schneider / Deutschlandfunk
Die kroatische Autorin Ivana Sajko gehört zu den Erneuerinnen des südosteuropäischen Theaters. Seit einem Jahr lebt sie in Berlin. Eine Begegnung.
VON NADINE LANGE / Der Tagesspiegel
Die kroatische Schriftstellerin, Dramaturgin und Regisseurin Ivana Sajko ist in ihrem Land eine wichtige künstlerische Stimme und ihre Theaterstücke wurden auch in Deutschland aufgeführt. Nun hat sie mit "Liebesroman" ein Buch vorgelegt, über das der Leipziger Schriftsteller Clemens Meyer schreibt: "Als ich Ivana Sajko das erste Mal traf und ihre Texte hörte und las, wusste ich sofort, das ist was Besonderes. Da spürte ich die Kraft ihrer Sprache, die Schmerzen der Liebe und des Krieges, und ich war getroffen von diesem klaren und poetischen Sajko-Sound."
Modernisierer, Kollaborateure, Faschisten: Die Geschichte und die Wahrnehmung der Balkandeutschen ist vielfältig und bis heute mit Tabus belegt. In den letzten Jahren sind sie jedoch zum Thema der kroatischen Literatur geworden.
Von Martin Sander und Ksenija Cvetković-Sander / Deutschlandfunk kultur
Hinreißend erzählt Zoran Feric in seinem neuen Buch „In der Einsamkeit nahe dem Meer“ von einer verlorenen Sommerwelt in Kroatien.
Von Norbert Mappes-Niediek / Frankfurter Rundschau
Each night there is a bilingual Croatian-English event. Translations are projected behind the writers as they read. It becomes apparent that many contemporary Croatian writers are high ironists, forging dark comedy from aspects of life that most disturb them – war, corruption, the riotous hypocrisy of those who claim to govern us.
The tour runs from Zagreb to Pula to Rijeka...
Pobjednica ovogodišnje Nagrade Sedmica i Kritična masa za mlade autore je Marina Gudelj (1988.) iz Splita.
Marina Gudelj nagrađena je za priču "Lee".
U užem izboru Nagrade za 2017. bili su: Alen Brlek, Katja Grcić, Marko Gregur, Marina Gudelj, Mira Petrović, Iva Sopka i Ana Rajković.
Ovo je treća godina Nagrade koju sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
The Zagreb School of Animation was opened in 1956 and quickly gained international acclaim when the short film, Surogat, by Dušan Vukotić won an Oscar. (Wikipedia).
Read an article about Joško Marušić, an animator from the Zagreb school, in The Paris Review, and watch his short film, Riblje oko (Fisheye) from 1980 in the link below.
"A writer enters into the lives and personalities of his characters, their living situations as well as their emotional ones. That’s the immeasurable richness writing offers." (Periš, Želimir. Interviewed by Melita Vrsaljko, ziher.hr, 23.11.2013).
Read an excerpt from Periš's novel, Mima and Squaring the Debt, below. Translation by Paula Jurišić.
J.A. Hopkins on Tulić’s writing in her novel, Hair Everywhere: “As the fragments gleam with images and insights, Tulić guarantees her story the vitality of fiction rather than allowing the prose to dwindle into maudlin memoir. Indeed, cumulatively, these short, tender sentences deliver something of a benediction, a gentle laying on of hands, to remind us all we’re human.” https://tinyurl.com/J-A-Hopkins-EuroLitNetwork
Read Tulić's short story, Merman, below. Translation by Mirza Purić.
From the 2017 LITLINK FESTIVAL in CROATIA
The success of the three-day-LitLinking of Europeans, sharing our literatures and languages, proves beyond measure that the sun still shines and the stars still twinkle ‘Despite Brexit’.
Marko Gregur (1982) hails from Koprivnica. He has authored a book of poetry, Lirska grafomanija (2011), two collections of short stories Peglica u prosincu (2012), and Divan dan za Drinkopoly (2014) (A Fine Day for Drinkopoloy) and a novel, Kak je zgorel presvetli Trombetassicz (2017). His short stories and poetry have appeared in many Croatian and international literary magazines as well as the anthology of prose by young Croatian writers, Bez vrata, bez kucanja (2012) (No Doors, No Knocking). Gregur has received multiple awards for his writing, including the Ulaznica award as well as the Prozak award for the best prose by anyone in Croatia under the age of 35.
Read a review of the much acclaimed contemporary Croatian writer, Olja Savičević Ivančević’s book, Pjevač u noći (2016) (Singer in the Night).
Ana Brnardić (1980) is a Zagreb native. She holds a Master’s degree in Comparative Literature and the Croatian Language and Literature from the University of Zagreb, as well as a Master’s degree in Music (violin) from the Music Academy in Zagreb. She has published four collections of poems. Her debut collection of poems, Some Sage’s Pen (1998), garnered her critical acclaim and two prestigious awards: the Goran Award for Young Poets and the Slavic Award from the Croatian Writer’s Association for the best debut poetry collection. Her collection of poems, Waltzing Snakes (2005), received the Kvirin Award for Young Poets. Her other poetry collections are Genesis of Birds (2009) and Uphill (2015). Selected poems from Brnardić were translated into Romanian in the book Hotel cu muzenici in 2009. And Genesis of Birds was translated into Swedish in 2016. Aside from writing poetry and prose, Brnardić also works with with Adrian Oproiu to translate contemporary Romanian literature into Croatian. She also serves as the General Secretary for the Croatian Writers’ Society (h,d,p,).
Read a poem from one of Croatia's literary giants of the 20th century, the lauded poet, Vesna Parun (1922-2010).
Ivana Rogar was born in Zagreb in 1978. Her first collection of short stories, Tamno ogledalo (2014) (Dark Mirror) was awarded as one of the best Croatian books of fiction that year by the Croatian Ministry of Culture. Her next collection of short stories, Tumačenje snova (2016) (Interpretation of Dreams), received the prestigious Jankov Polić Kamov award for the best literary work published that year. Rogar earned her bachelor’s degree in Comparative Literature and English from the University of Zagreb. She is an editor for the publishing house Durieux as well as for the reputable literary magazines Quorum and Libra Libera. Rogar’s work has appeared in a number of Croatian and regional magazines including the Croatian Film Chronicles, 15 Days and Zarez among others. She has translated seven books from English to Croatian, including the Man Booker prize winner The Inheritance of Loss, by Kiran Desai. Several poems she translated from Serbian to English were published in The Café Review alongside one of her own poems.
KORANA SERDAREVIĆ wurde 1982 in Zadar geboren, wo sie auch die Grundschule und das Gymnasium besuchte. An der Philosophischen Fakultät in Zagreb machte sie ihren Diplomabschluss in Kroatistik und Vergleichenden Literaturwissenschaften. Sie war als Kulturjournalistin beim Tagesblatt Večernji list und der Wochenzeitschrift Forum tätig, des Weiteren Mitarbeiterin bei mehreren Wochenjournalen und Internetportalen. Seit 2013 unterrichtet sie am Gymnasium und übersetzt freiberuflich aus dem Englischen. Im Jahr 2013 erhielt sie zweimal den ersten Preis für ihre Kurzgeschichten: den Ranko-Marinković-Preis for die Kurzgeschichte Kravosas ("Vierstreifennatter") und den Zlatko- Tomičić-Preis für Ptice ("Vögel"). Mit dem Ranko-Mainković-Preis für Kurzgeschichten wurde sie ein zweites Mal 2016 ausgezeichnet. Ihre Texte wurden in allen relevanten Literaturzeitschriften veröffentlicht sowie im Dritten Programm des kroatischen Rundfunks.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
IRENA LUKŠIĆ wurde 1953 in Duga Resa geboren. Ihren Diplom-Abschluss erhielt sie an der Philosophischen Fakultät in Zagreb, wo sie auch promovierte. Sie verfasst Prosa, Bühnenstücke, Essays, Erzählungen, Fernseh- und Hörspiele, Drehbücher, Fachabhandlungen und wissenschaftliche Arbeiten und übersetzt aus dem Russischen. Ihre Prosa wurde ins Englische, Mazedonische, Deutsche, Slowenische und Türkische übersetzt und in zahlreiche Anthologien aufgenommen. Sie ist Redakteurin der Bibliotheken Književna smotra ("Literaturschau") und Na tragu klasika ("Auf den Spuren der Klassiker") und Redaktionsmitglied bei mehreren kroatischen und ausländischen Zeitschriften . Über dreihundert Arbeiten über russische und kroatische Literatur hat sie in Publikationen im In- und Ausland veröffentlicht sowie Werke zahlreicher russischer Autoren ins Kroatische übersetzt. Für ihre Tätigkeiten wurde sie mehrfach ausgezeichnet, unter anderem erhielt sie die Goldene Plakette des Kulturvereines Matica hrvatska und den J.J. Strossmayer-Preis für ihre Aufarbeitung des Tagebuchs von Dragojla Jarnević Dnevnik Dragojle Jarnević, 2001; den Kiklop-Preis für die beste Bibliothek Na tragu klasika in den Jahren 2007, 2008 und 2009; den KulturKontakte-Preis für ihre gesamte schriftstellerische, übersetzerische und redaktionelle Tätigkeit 2009; den Jahrespreis der kroatischen Vereinigung der Literaturübersetzer für die beste Übersetzung eines literarischen Werkes, 2009; den Iso-Velikanović-Preis für die beste Übersetzung 2011; den Kiklop-Preis: Redakteurln des Jahres 2011 und 2012 sowie den Kiklop -Preis für Gradovi, sela, dvorci ("Stadt, Land, Schloss") als bestes Essay-Werk 2013.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Na natječaju su mogli sudjelovati autori rođeni od 1982. nadalje. Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
It’s very easy to be positive about Europe here in Croatia, when the sky and sea are turquoise blue, the sun is hot and bouncing off the white stone walls, and when you are surrounded by superb writers, publishers and editors from the UK and Croatia, excelling through their luminous prose, wit and warmth. The author Robert Perišić and author-publisher Ivan Sršen have been running the Croatian LitLink Roadshow for five years, inviting equal numbers of writers from Croatia and A Guest Country (this year, poor Blighted Britain) to travel together round the country, to debate, walk, eat, drink and hold public readings in unusual venues.
Pročitajte neobičnu i duhovitu, sjajno napisanu priču "Čekaonica" Envera Krivca koju je autor čitao na riječkoj večeri Lit link festivala 2017.
Enver Krivac (1976.) multidisciplinarni je umjetnik rođen u Rijeci. Svestran u svom izričaju nadahnutom pop-kulturom i izvanknjiževnim izvorima, Krivac piše kratke priče, crta stripove i proizvodi glazbu koju kritika opisuje kao poetske, maštovite i razigrane. Njegova zbirka kratkih priča Ništa za pisati o kući (2013) osvojila je nagradu za mlade autore Prozak, a kritika je za nju izjavila da je “enciklopedija ideja, ali i mnogih mogućih pristupa pretvaranju tih ideja u književnost.” Poznat je po eksperimentiranju s jezikom, estetikom i humorom. Djeluje i kao skladatelj i producent u glazbenom kolektivu Japanski premijeri u kojem stvara glazbu za kazalište i dokumentarce.
Korana Serdarević was born in 1982 in Zadar. Several of her prize winning stories are included in her first published book, a collection of short stories, Nema se što učiniti (2015) (Nothing Can Be Done). She received her degree in Croatian Language and Literature and Comparative Literature from The University of Zagreb. She previously worked as a reporter for the culture section of the national daily newspaper, Večernji list, and for the weekly paper, Forum, as well as writing for online publications. Currently she is a high school teacher and also does freelance translating from English into Croatian. She lives in Zagreb with her family.
Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.
David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.
LIT LINK FESTIVAL 2017
Željka Horvat Čeč was born in 1986 in Čakovec. She has published two collections of poems, a collection of short stories and a short novel titled 4 Locks (2016). She holds a master's degree in Croatian Language and Literature and lives in Rijeka.
LIT LINK FESTIVAL 2017
Joanna Kavenna is a British novelist, essayist and travel writer who grew up in various parts of Britain. Her first book, The Ice Museum (2005), came about as a result of her travels through Scandinavia and Northern Europe and was well received by critics. Her next book, a novel, Inglorious (2007), won the Orange Broadband Award for New Writers. Her subsequent novels are The Birth of Love (2010), Come to the Edge (2012) and A Field Guide to Reality (2016). Her work has appeared in the New Yorker, the Guardian, the Times Literary Supplement, and the International Herald Tribune among other publications. She was named by Granta magazine as one of the Best Young British Novelists in 2013.
Kavenna will be reading a passage from her novel, Come to the Edge, and discussing her work as a participant in the 2017 Lit Link Festival which will take place in Pula (June 29th), Rijeka (June 30th), and Zagreb (July 1st).
LIT LINK FESTIVAL 2017
Samantha Harvey was born in 1975 in Kent, England. She has a master’s degree in Philosophy and an MA in Creative Writing. She won the Betty Trask prize for her first novel, The Wilderness (2009), which was also shortlisted for The Guardian First Book Award and the Orange Prize for fiction and longlisted for the Man Booker prize. Her subsequent novels, All is Song (2012) and Dear Thief (2014) also received an excellent critical reception. Dear Thief was longlisted for the 2015 Bailey’s Prize for Fiction and shortlisted for the 2015 James Tate Black Memorial Prize for Fiction. Her short stories have been published in Granta magazine and appeared on BBC Radio 4.
Harvey will be reading a passage from her most recent novel, Dear Thief, and answering questions as part of the 2017 Lit Link Festival which will take place in Pula (June 29th), Rijeka (June 30th), and Zagreb (July 1st).
LIT LINK FESTIVAL 2017
David Szalay’s prose has been described by the New York Times as “…frequently brilliant, remarkable for its grace and economy.” (New York Times, October 2016). The Canadian born British author’s latest novel, All That Man Is, was shortlisted for the 2016 Man Booker Prize. Szalay’s previous two novels, Spring (2011) and The Innocent (2009), were also met with critical acclaim and he was awarded the Betty Trask and Geoffrey Faber prizes for his debut novel, London and the Southeast (2008). Szalay attended Oxford University and has written radio dramas for the BBC. Granta magazine named him as one of the Best Young British Novelists in 2013.
Szalay will be reading a passage from his novel, All That Man Is, and discussing his work as a participant in this year's Lit Link Festival, which will be held in Pula (June 29th), Rijeka (June 30th) and Zagreb (July 1st).
LIT LINK FESTIVAL 2017
Igor Rajki (1965, Zagreb) is a prolific author with a unique style leaning towards unconventional expression, experimentation, linguistic interplay and a peculiar sense of humor. He has published five novels, six short story collections, youth fiction, radio plays and dramas and his works have been performed on stage as well. Two of his novels, Truth Detector (2012) and Carnal Parasite (2014) were shortlisted for the most prominent Croatian award for novels, the T-Portal Award.
Below is an excerpt from Rajki's novel, Carnal Parasite
Lit link festival u Pulu (29.6.), Rijeku (30.6.) i Zagreb (1.7.) dovodi sjajnu ekipu britanskih pisaca i urednika. U programima čitaju i naši probrani autori. Dođite u Močvaru, Rojc, Planetarij - poslušajte odlične autore u neformalnim ambijentima. Ulaz je besplatan.
Festival se odvija pod motom Despite Brexit / Unatoč Brexitu.
The 'Lit Link Festival' in Croatia (or 'Književna karika' - in Croatian) is a three-day literary tour whose participants are writers, editors and publishers. This year the motto of the Lit Link Festival is “Despite Brexit” and the guests are British writers, editors and publishers.
The festival consists of three evening readings in which both Croatian authors and British authors participate. The readings will take place in the coastal cities of Pula (29th June, Centar Rojc) and Rijeka (30th June, Astronomski centar), as well as the inland capital, Zagreb (1st July, Club Močvara/Mochvara).
The publication of comic-strip collection Mister Morgen confirms Igor Hofbauer’s status as the unrivalled master of Croatian grotesque.
While Hofbauer’s poster designs represent a playful exercise in trash horror, his narrative strips are a much darker affair, featuring tales of obsession, anguish, and impending apocalypse.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Dunja Matić (1988., Rijeka) je magistra kulturologije, urednica, recenzentica i književna kritičarka. Prozu, poeziju i osvrte objavljuje na stranicama Gradske knjižnice Rijeka i Književnosti uživo, dio čijeg je uredništva od 2013. godine. Roman „Troslojne posteljine“ izlazi u izdanju Studia TiM ove godine, a u pripremi je zbirka kratkih priča „Kozmofilije“.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sara Kopeczky (1992., Zagreb) diplomirala je anglistiku i talijanistiku, prozu i poeziju objavljivala je u časopisima, zbornicima i na portalima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Pobijedila je na natječaju knjižnice Daruvar za najljepše ljubavno pismo. Članica je Novog Književnog Vala, književne skupine nastale iz škole kreativnog pisanja pod vodstvom Irene Delonge Nešić. Urednica je Split Minda, časopisa za književnost i kulturu studenata Filozofskog fakulteta u Splitu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Maja Jurica (1990., Split) studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Josip Razum (1991., Zagreb) apsolvent je psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u "Fantomu slobode", osvojio nagradu na KSET-ovom natječaju za kratku priču, član je i suosnivač Književne grupe 90+.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marija Solarević (1987., Zagreb) diplomirala je pedagogiju i etnologiju s kulturnom antropologijom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, osvajila je MetaFora nagradu u organizaciji Knjižnice Vladimira Nazora, u Centru za kreativno pisanje pohađa radionice i stvara kolumnu o književnosti i pop-kulturi. Trenutno piše zbirku kratkih priča "Noćne ptice".
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Jana Kujundžić (1990.) diplomirala je sociologiju na Hrvatskim studijima u Zagrebu i masterirala rodne studije (Gender studies,) na Central European Universityju u Budimpešti. Osim kratkih priča piše i feminističke kritike događanja u Hrvatskoj i u svijetu kao i kritike filmova i serija za portale Libela i Voxfeminae.
Jelena Zlatar Gamberožić is the author of a collection of short stories, Odjavna karta (A Farewell Card) (2014), and a novel, Slijepa točka (Blind Spot) (2015), as well as numerous scientific articles. She received her PhD. in Sociology from the University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences in 2012. One of her short stories won the Kritična masa/Critical Mass Prize for Young Authors in 2016. She works at the Institute for Social Research in Zagreb.
The following short story, "The Desk", from Zlatar's collection of short stories, Odjavna Karta, originally appeared in the online literary magazine, Underpass.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Igor Ivko rođen je 1986. godine u Varaždinu. Završio je studij antropologije i etnologije u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Igor Milković (1988., Sisak) student je prava, voditelj i autor pub kvizova, filmskih recenzija i članaka koje objavljuje na internetskim portalima.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Petra Schneider (1994., Zagreb) studira geologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Priče su joj objavljivane u sklopu mnogobrojnih natječaja, uključujući Brod kulture 2014., Natječaja za kratku priču-satiru Slavko Kolar 2014., te Natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor gdje je iste godine osvojila drugu nagradu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Vid Barić (1988., Rijeka) magistrirao je na Odsjeku za Kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Finalist je natječaja "Vranac" Knjižare Karver (2016.) i Prozaka (2016./2017).
LIT LINK FESTIVAL 2017
"From time to time, a literary work would appear that would succeed in giving a voice to the voiceless ones. How Are You?, an excellent collection of short stories by a Croatian journalist and writer Barbara Matejčić, is one of these literary works.
The author has spent a period of her life with her characters, being with them, helping them and listening to their stories, and her method is hence intrinsically one typical of investigative journalism."
Saša Ilić, eurolitnetwork.com
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Mima Juračak, (Sisak, 1986.) diplomirala je filozofiju u Zagrebu. Objavljena je u zbornicima natječaja Lapis Histriae i Vranac, časopisima Zarez, Nepokoreni grad, 24 sata Express, Riječi, a dobitnica je nagrade „Vranac“ i „Ulaznica“ 2016.godine. Poeziju i prozu povremeno objavljuje na blogu „-Idu dani“.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR
Alen Brlek (1988., Zagreb) dobitnik je nagrade Na vrh jezika 2013. godine za zbirku poezije Metakmorfoze. Objavljivan je između ostalog i u e-časopisu Književnost uživo, Zarezu, Fantomu slobode, zborniku Tko čita?, internet portalu Strane. Sudionik je nekoliko regionalnih i međunarodnih književnih festivala, a priprema i drugu zbirku poezije 'Pratišina'.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Magdalena Helena Dziendziel rođena je 1990. u Poljskoj, gdje je diplomirala kroatistiku na Sveučilištu Bielsko-Biała.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR
Mira Petrović (1989., Split) diplomirala je engleski i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Splitu. Dobitnica je Vranca – 2015 za priču „Svašta se može dogoditi“, koja je prevedena na engleski jezik i objavljena u internet časopisu „Underpass“, te druge nagrade na natječaju „Ulaznica 2016“.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu, radi kao prevoditeljica, profesorica i koordinatorica Skribonauta. Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu i Fantomu Slobode. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka prica" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja festivala Europske kratke priče 2016.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR
Ana Rajković (1983.) diplomirala je povijest i hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Polaznica je poslijediplomskog doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Suradnica je portala Vox Feminae i H-Altera te članica redakcije Novi plamen. Finalistica je nekoliko književnih natječaja te dobitnica naše nagrade za kratku priču 'Volim te Arthure Rimbaude'.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR
Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča, od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Andrea Bauk (Rijeka, 1985.) završila je stručni studij vinarstva u Poreču. Objavljivala je između ostalog u Zarezu, časopisu ''Re'' i ''Argus'' te na PS portalu. Priča kojom je ušla u širi izbor našeg natječaja ulomak je iz romana 'Devijacije goveđih jezika'.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR
Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) piše poeziju i prozu, koju je objavljivao u mnogim domaćim časopisima i novinama, kao i u inozemnim časopisima.Dobitnik je nagrade Ulaznica i Prozak za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti iz Republike Hrvatske. Objavio je zbirku poezije Lirska grafomanija (Naklada Ceres, 2011.), zbirke priča Peglica u prosincu (DHK, 2012.) i Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, 2014.) te roman Kak je zgorel presvetli Trombetassicz (Hena com, 2017.) Uvršten je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Anita Vein Dević (1987., Karlovac) magistrirala je na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Piše poeziju, kratke priče, i nastavak romana „Ukradeno djetinjstvo“.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ivana Pintarić (1988., Varaždin) po zanimanju je edukacijski rehabilitator. Ulomkom iz romana „Gorimo (ali ne boli više)“ ušla je u finale izbora za našu nagradu 2015.godine, a primljena je i na Booksinu radionicu pisanja proze.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA
Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
U širi izbor ušla je i Marta Glowatzky Novosel (Čakovec, 1983.), profesorica flaute, prevoditelj i sudski tumač za njemački jezik.
Glowatzky je uz glazbenu akademiju u Münchenu završila i poslijediplomski interdisciplinarni studij konferencijskog prevođenja u sklopu Sveučilišta grada Zagreba. Objavljivala je u nekoliko zbornika i portala.
Deutschlandradio Kultur:
"Hierzulande gilt der jugoslawische Schriftsteller Ivo Andrić als Klassiker, dessen Werke uns die Geschichte und Konflikte des ehemaligen Jugoslawiens näher bringen. Doch auf dem Balkan ist der Literaturnobelpreisträger von 1961 eine umstrittene Figur."
Rijeka in Kroatien wurde im Frühjahr 2016 zur europäischen Kulturhauptstadt 2020 ernannt.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Zoran Hercigonja (1990.) rođen je u Varaždinu gdje je diplomirao na Fakultetu organizacije i informatike. Radi kao profesor i objavljuje na portalu Poezija Online. Bavi se i likovnom umjetnošću.
The Croatian Audiovisual Centre currently co-finances 59 film festivals and other audiovisual events. These serve various functions: they are particularly important for promoting Croatian audiovisual creation and serve as a platform for screening artistic content and non-commercial film forms, which makes them relevant on a local, regional, national and, in some cases, international level.
Wenn man moderne Malereien und Skulpturen mag und wissen möchte, was für Werke kroatische Künstler vom 19. bis zum 21. Jahrhundert erschaffen haben, sollte man auf einem Städtetrip nach Zagreb die Moderna Galerija besuchen.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Stephanie Stelko (1992., Rijeka) svježe je ime na sceni s obzirom da se pisanju vratila nakon što je prije dvije godine diplomirala medicinsku antropologiju i sociologiju u Amsterdamu. Teme koje obrađuje u antropološko-sociološkom i novinarskom radu tiču se marginaliziranih skupina, nejednakosti, feminizma, seksualnosti, tijela i zdravlja.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Martin Majcenović (1990.) diplomirao je kroatistiku i lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratka proza objavljivana mu je između ostalog i u Zarezu, Autsajderskim fragmentima, Booksi... Sudjelovao je u užim izborima na natječajima za kratku priču Broda kulture (2013. i 2016.) i FEKP-a (2014.) Član je Književne grupe 90+, a piše za portal Ziher.hr.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
S dvije kratke priče u širi izbor ušla je i Paula Ćaćić (1994., Vinkovci), studentica indologije i južnoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz nagrađivane kratke priče i poeziju, Ćaćić piše i novinske tekstove za web portal VOXfeminae.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
S prva tri ulomka romana u rukopisu Svena Popovića, započinjemo objavljivanje šireg izbora nagrade ''Sedmica&Kritična masa 2017''.
Popović (1989., Zagreb) je diplomirao komparativnu književnost i engleski jezik i književnost te amerikanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Književni prvijenac „Nebo u kaljuži“ (Meandarmedia) objavljuje 2015. Jedan je od osnivača „TKO ČITA?“, programa namjenjenog mladim autorima. Priče su mu uvrštene u „Best European Fiction 2017“ (Dalkey Archive Press). Živi i ne radi u Zagrebu.
"At noon on August 16th, when the sun was shining at its brightest, a man pushed a loaded shopping cart out of the cozy, air-conditioned atmosphere of a Liburnian supermarket. The man was no one special. Balding, between sixty to sixty-five years of age and wearing a Mickey Mouse t-shirt and flip-flops, he headed toward the parking lot, then suddenly stopped and pulled a piece of paper from his pocket (later found to be a receipt)... And then, under that hot Liburnian sun, he got sick."
"While I was leafing through a few Croatian Kakanian novels (which I'd last cracked in high school), I felt I was working not with literary texts but genes. It was like discovering something we have always known but failed to attend to, like discovering a birthmark exactly where it was on our parents, children, grandchildren. At the same time, the literary critic in me grumbled while reading the ongoing episodes of these provincial literary soap operas, which have been going on for a century."
Starting out in 1987, Croatian record label Slusaj Najglasnije! (or Listen Loudest!) documented many of Croatia’s greatest bands, including Majke, Hali Gali Halid, Satan Panonski, Bambi Molestors, and many others. Over time, Listen Loudest! evolved, and today releases music from artists the world around. The mastermind behind Listen Loudest, Zdenko Franjic, has been kept his label/life mission together for over thirty years without a break.
"It’s called Rijecki Novi Val. (Novi Val is Croatian for New Wave.) This is one of the best collections of anything I ever acquired. Punk and New Wave were huge in the Balkans. I said it once, and I’ll say it again: the ex-YU countries are responsible for the some of the best punk music made anywhere."
Ivan Vidak rođen je u Somboru 1981. godine. Diplomirao je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu. Njegova prva zbirka priča "Ugljik na suncu" bila je 2016. u finalu nagrade "Edo Budiša". Iz ove zrelo napisane debitantske knjige, koja svakako zaslužuje pozornost, donosimo posljednju priču pod naslovom "Ništa lijepo".
Ein Museum in Zagreb zeigt, was von der Liebe übrig blieb.
Als Martin Kusej 2013 bei den Wiener Festwochen die Trilogie „In Agonie“ von Miroslav Krleza präsentierte, war dies für viele die erste Begegnung mit diesem kroatischen Autor. Sein fünfteiliger Roman „Die Fahnen“, dessen erste deutsche Übersetzung nun im Wieser Verlag erschienen ist, behandelt ebenfalls den Ersten Weltkrieg samt Vorgeschichte und Auswirkungen. Ein gewaltiges, imponierendes Werk.
"'Die Fahnen', das Meisterwerk des kroatischen Jahrhundertautors Miroslav Krleža, galt lange als unübersetzbar. Nun ist diese Vater-Sohn-Geschichte auf Deutsch erschienen." (Karl-Markus Gauß, Süddeutsche Zeitung)
"Er ist der große Unbekannte der europäischen Literatur: Endlich erscheint Miroslav Krlezas Hauptwerk auf Deutsch." (Frankfurter Allgemeine Zeitung)
"Sein Rang als einer der wichtigsten europäischen Schriftsteller des 20.Jahrhunderts ist in Fachkreisen unbestritten, und doch kennt ihn in unseren Breitengraden kaum jemand: den kroatischen Schriftsteller Miroslav Krleza. Er wird gerne mit Karl Kraus, Bertolt Brecht oder Robert Musil verglichen, manche sprechen von ihm als "kroatischer Goethe". Jean-Paul Sartre soll gesagt haben, er hätte sich viele künstlerische und politische Umwege ersparen können, hätte er früher um das Werk von Miroslav Krleza gewusst. Er selbst verehrte Rainer Maria Rilke, verachtete hingegen etwa Hugo von Hofmannsthal, auch für Thomas Mann hatte er nichts übrig, obwohl er mit diesem die antifaschistische Haltung teilte. Nun ist sein fünfbändiges Monumentalwerk "Die Fahnen" erstmals in deutscher Übersetzung erschienen - eine kulturelle Großtat." (ARD.de)
It was the port city of Rijeka that led the way when it came to Croatia’s relationship with the electric guitar, and it is Rijeka that preserves most in terms of rock and roll heritage today. Label boss Goran Lisica Fox famously described Rijeka as a ‘musical Galapagos’, a self-contained city that always stood apart from the main landmass of popular culture. Indeed the city’s position in Croatia can be compared to that of Manchester in the UK: a place whose mixture of provincial isolation and self-reliance paradoxically puts it at the centre of national creativity.
Dalibor Šimpraga’s publishing credits include his novel, Anastasia (2007), a collection of short stories, Kavice Andreja Puplina (2002), and an anthology of new Croatian prose of the 1990s, 22 u hladu (2002). He is a cultural editor for the widely circulated weekly magazine, Globus. He co-founded the literary magazine, Fantom slobode. His debut novel, Anastasia (2007), received the well-respected t-portal prize for best novel of the year.
Born in Zagreb in 1969, he still resides there and graduated from the University of Zagreb with a degree in Croatian and Southern Slavic Literature and Linguistics.
Romani Elene Ferrante s razlogom su postali svjetske uspješnice i jedan od književnih fenomena ovog desetljeća, kako po odazivu publike u različitim zemljama, tako i po sudu kritike.
"Genijalna prijateljica" – prvi je dio romaneskne tetralogije o Eleni i Lili, pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture.
Ovdje donosimo uvodna poglavlja romana, a knjigu u cjelini - što preporučujemo - možete pročitati u izdanju "Profila".
Roman je s talijanskog prevela Ana Badurina.
Marija Dejanović rođena je 1992. godine u Prijedoru. Živi u Sisku i Zagrebu. Objavljivala je pjesme u raznim časopisima i zbornicima. 2015. je godine bila među pohvaljenima na natječaju za nagradu „Goran“. Novije pjesme objavljuje na svom blogu. Studira komparativnu književnost i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Dubravka Ugrešić’s work takes center stage in the most recent issue of World Literature Today. She is the winner of the 2016 Neustadt Prize.
Roman Simić is a poet, an author and an editor. He has written a book of poetry and three collections of short stories. He is the Artistic Director for the "Festival of the European Short Story", an annual festival held in Croatia since 2002. He is also an editor for the Croatian literary magazine, Relations, which is published in foreign languages. His book, U što se zaljubljujemo (What Are We Falling in Love With) received the prestigious Jutarnji list prize (2005) for the best book of prose. His award winning short stories have been translated into many languages.
Roman Simić was born in Zadar and holds a degree in Comparative Literature and Spanish Language and Literature from the University of Zagreb. He resides in Zagreb and works as an editor.
Lidija Deduš (Banjaluka, 1977.) objavljivala je u Temi, Knjigomatu, Afirmatoru, Stranama, Agonu, a sudjelovala je i kao koautor zbirke pjesama mlađe generacije varaždinskih autora 'Aritmia'. Finalistica je izbora za najbolju kratku priču na natječaju Vranac 2016.g.
Once upon a time there was a country, and that country made films. The films produced in the former Yugoslavia remain fascinating for anyone interested in the country or in films. This list is by no means definitive, for Yugoslav cinema is too rich and varied for that. It is rather, a primer for those unfamiliar with the region, the best bits from each era and each generation.
Perica Dujmović (1980., Rijeka) nakon završene klasične gimnazije u Pazinu upisuje studij povijesti umjetnosti te latinskog jezika i rimske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je između ostalog i u Quorumu, Poeziji, Vijencu, Zarezu, Knjigomatu. 2008. godine dobitnik je književne nagrade Zdravko Pucak za neobjavljenu zbirku pjesama autora do 30 godina te mu je 2009. izišla prva zbirka poezije 'Na dnu šalice moje kave nema mjesta pesimizmu'. 2010. godine finalist je izbora za pjesničku nagradu Na vrh jezika. Pjesme koje ćete pročitati dio su druge, još neobjavljene pjesničke zbirke 'Gotovo Mediteran'.
Denis Vlašiček (1993., Bjelovar) student je završne godine psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i jedan od polaznika Ferićeve radionice kreativnog pisanja (generacija 2016.) koji je dosad objavio dvije kratke priče u časopisu Fantom slobode i na portalu Booksa.
Genijalna prijateljica – prvi dio tetralogije o Eleni i Lili, pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture – misterioznoj Eleni Ferrante donio je svjetsku slavu i unisono oduševljenje kritike.
S talijanskog prevela Ana Badurina.
Anita Pajević (Mostar, 1989.) diplomirala je hrvatski jezik i književnost, dobitnica je prve nagrade “Mak Dizdar” za najbolji neobjavljeni pjesnički rukopis 2015. godine, a za zbirku Perlinov šum (Slovo Gorčina, Stolac, 2016.) osvojila je drugu nagradu Fondacije Nijaz Slipičević.
Poet, journalist and a winner of the most prestigious poetry award 'Goranov vijenac', Gordana Benić was born in Split in 1950. She studied Croatian literature and philosophy in Zadar, completing her postgraduate studies in literature in Zagreb. For years she worked in Slobodna Dalmacija, the local paper, concentrating on historical monuments. In 2000 she received the Vicko Andrić conservation award for her articles on national historical monuments. Her poetry can be regarded as part of a significant movement in Croatian literature, that of the prose poem, which continues to resist fashionable trends and the commercial demands of a national literary marketplace made up as it goes along. Benić is indisputably one of the most important figures in that movement.
"Fotograf Stanislav Krupar i ja priključili smo se sirijskim izbjeglicama koje se pokušavaju prebaciti iz Egipta u Italiju, preko mora. Povjerili smo svoje sudbine u ruke krijumčara ljudima koji ne znaju da smo novinari." To je ono što je uradio Wolfgang Bauer. Njegovu izvanrednu dokumentarnu knjigu "Über das Meer: Mit Syrern auf der Flucht nach Europa" (2014) objavio je Suhrkamp, a hrvatski prijevod Nenada Popovića objavio je Sandorf. Lako je moguće da nakon uvodnih poglavlja - koja možete pročitati ovdje - potražite tu knjigu. Pa da znate kako to ide.
A ne ide brzo. Traje.
The first art intervention on Peristil took place on January 11 of 1968. That morning the citizens woke up to a shock of seeing one of the main squares painted red. It did not take long to found out who were the perpetrators. A group of students (Pavao Dulčić, Tomo Čaleta, Vladimir Dodig – Trokut, Slaven Sumić, Nenad Đapić, Radovan Kogej, Srđan Blažević i Denis Dokić) spilled red paint on the square as a presentation of their dissatisfaction with the political and artistic scene of the time. The action is still mystified and serves as an inspiration for many other actions.
/by Mario Vuksa/
Krka-Wasserfall, Zrmanja-Fluss, der Gipfel Tulove Grede: Die Drehorte von "Winnetou" sind spektakulär... Der kroatische Schriftsteller Edo Popovic hat in seinem Buch „Anleitung zum Gehen“ ausführlich über seine Wanderungen in diesem Gebiet berichtet – und dem Velebit eine Liebeserklärung gemacht. Aber im südlichen Teil, dort, wo die Winnetou-Filme einst gedreht wurden, müssen Bergtouristen aufpassen.
Von Hella Kaiser / Der Tagesspiegel
Many try to create new and authentic souvenirs that would remind the tourists of an unforgettable holiday in our lovely country. One thing remains unclear: if Croatia is so fantastic, why do we need to praise it so much? And exaggerate? Instead, the authors decided to inaugurate a completely new concept and give a humble and objective presentation.
The finalists were the novels “The Brass Times” by Slobodan Šnajder, “Alone by the Sea” by Zoran Ferić, “No Signal Area” by Robert Perišić, “Skin-coloured Cloud” by Nebojša Lujanović, and “Your Son Huckleberry Finn” by Bekim Sejranović.
Ivan Sršen’s novel Harmattan deftly tracks the plight of Uhunoma, a young Nigerian woman caught in the logic-defying limbo of the German penal system for doing nothing more than trying to live a better life. But as Uhunoma learns as she comes to terms with the circumstances that have delivered her and other women to this facility, the abyss of European Union bureaucracy has little interest in the individuals whom are subjected to its whims, the same as the unforgiving Saharan
winter wind, which the novel is named after, cares not about what it relentlessly covers and smothers with dust year after year. While Uhunoma’s only crime was entering Europe without the proper papers, her incarceration brings her into close contact with myriad criminals from all over Africa and Eastern Europe—drug dealers, murderers, and women forced to make tough decisions just to survive. Harmattan tells a story that is becoming all too universal as borders the world over become more porous and less defined, both literally and figuratively. The implications of this on the human spirit transcend all boundaries.
AUTHOR BIO: Born in 1979. In 2007 he started the Zagreb-based
independent publisher Sandorf and he is also an editor, translator, writer, and literary agent. Prior to Harmattan, published in 2014 by Durieux, Sršen had published a book of short stories (2010) and a popular study on the history of Zagreb’s libraries (2010; co-authored by Daniel Glavan).
He has translated from English Croatian editions of Get in the Van by Henry Rollins and The Real Frank Zappa Book by Frank Zappa. Along with two other translators, he translated selected works of Robert Graves to Croatian, and edited Zagreb Noir for Akashic Books, while still writing novels and short stories.
A little know fact is that Croatia, together with Spain, have the most cultural and historical heritage under the protection of UNESCO, and Croatia has the highest number of UNESCO intangible goods of any European country.
As could be expected given the upheaval in this part of the world throughout much of the 20th and 21st century, social issues and questions of identity figure strongly with many Croatian writers. Older and more conservative/right-wing writers are sometimes preoccupied with national identity, whereas younger authors tend to have a more diversified approach, looking at subcultural themes, gender/sexuality, social problems, economic migration, etc. There is a lot of sensitive, experimental and generally eye-opening literature to be discovered.
Ilija Đurović (Podgorica, 1990.) od 2010. objavljuje u crnogorskim i regionalnim časopisima za književnost. Priče su mu objavljene u antologijama „Vranac – najbolja kratka priča 2010“ (Podgorica, 2010.), „A Sea of Words“ (Barcelona, 2011., 2012.), „Dosta je bilo priče“ (Crna Gora, Hrvatska, 2011.), Best European Fiction 2016 (Dalkey Archive Press, SAD, 2015.). Objavio je zbirku priča „Oni to tako divno rade u velikim ljubavnim romanima“ (Žuta kornjača, 2014).
Kritična masa raspisuje natječaj književne nagrade "Sedmica & Kritična Masa" za 2017. godinu, za mlade pisce (do 35 godina).
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi).
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 1982. nadalje.
Prva nagrada iznosi 4.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
Sponzor nagrade je cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).
Ovo je treće izdanje nagrade, a prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković (2015.) i Jelena Zlatar (2016.).
Krajnji rok za slanje prijava je 31. 1. 2017.
Za još informacija klikni na naslov.
Drago Gervais war ein kroatischer istrischen Dichter und Dramatiker, und einer der bedeutendsten Dichter schreibt in dem tschakawischen Dialekt der kroatischen Sprache.
Drago Gervais wurde 1904 in Opatija geboren. Sein Vater Artur, ein Nachkomme von einem Französisch Soldaten in Napoleons Armee, war Musiklehrer in Severin na Kupi im Gorski Kotar Region Kroatiens, damals Teil des österreichisch-ungarischen Monarchie geboren. Seine Mutter Klementina war von Opatija. Im Jahre 1918 während der italienischen Annexion von Istrien, zog er mit seiner Familie nach Bakar. Im Jahr 1922 absolvierte er das Gymnasium in Sušak und besuchte Zagreb Law School. Während seines Studiums begann er mit dem Triestiner Magazin Naš Glas, in der seine ersten beiden Gedichte, Iz Improvizacija und Mi, veröffentlicht wurden zusammenarbeiten. Bald nach seinem Abschluss zog er nach Crikvenica, wo er arbeitete in einem örtlichen Rechtsanwaltskanzlei. Im nächsten Jahr veröffentlichte er seine erste Gedichtsammlung čakavski stihovi. Später arbeitete er in Bjelovar und Belgrad während des Zweiten Weltkriegs.
In Belgrad schließlich arbeitete er für die jugoslawischen staatlichen Nachrichtenagentur, Tanjug, und dem Ministerium für Auswärtige Angelegenheiten, aber bald wieder in Rijeka, wo er als Direktor des Rijeka Croatian National Theater. Er arbeitete dort bis ein Autounfall in der Nähe von Sežana plötzlich nahm sein Leben im Jahr 1957, im Alter von 53.
Der bekannteredialektdichter Istriens ist der aus einem kleinen Ort an der Raša stammende Schriftsteller Mijo Mirković (1898-1963). Er schrieb über das schwere Leben der Fischer und Matrosen und Veröffentlichte unter dem Pseudonym Mate Balota Čakavische Gedichte.
Mijo Mirković (1898 - 1963) war ein Akademiker und Professor an der Fakultät für Wirtschaftswissenschaften in Zagreb. Er veröffentlichte eine große Anzahl von Bücher, wissenschaftliche Studien und Artikel über Wirtschaft und kroatischen Kulturgeschichte. Er war tief in Journalismus und Literatur beteiligt und ist Autor verschiedener wissenschaftlicher Monographien über Matthias Flacius Illyricus.Unter seinen literarischen Werke sind: Dragi Kamen (1938), Gedichte in tschakawischen Dialekts; der Roman Tijesna zemlja (1946), und Chroniken Zusammenhang mit istrischen Themen. Seine Gedichte sind mti den istrischen Menschen und ihrem Land verbunden.
Rumena Bužarovska (Skopje, Macedonia, 1981) is one of 10 New Voices from Europe 2016, selected by Literary Europe Live, and one of the most popular translated authors in Croatia. Bužarovska is the author of three short story collections – Čkrtki (Scribbles, Ili-ili, 2007), Osmica (Wisdom Tooth, Blesok, 2010) and Mojot maž (My Husband, Blesok, 2014; Ili-ili, 2015). She is a literary translator from English into Macedonian and her translations include Lewis Carroll (Through the Looking Glass), J.M. Coetzee (The Life and Times of Michael K), Truman Capote (In Cold Blood) and Richard Gwyn (The Colour of a Dog Running Away). She is Assistant Professor of American Literature at the State University of Skopje in the Republic of Macedonia.
Paola Soriga rođena je 1979. godine u Uti, u regiji Cagliari. Studirala je književnost u Paviji, Barceloni i Rimu, gdje danas živi i radi. Nakon debija s romanom Dove finisce Roma (Einaudi Stile Libero, 2012.) koji je imao brojne prijevode, sudjelovala je u pisanju antologije Sei per la Sardegna (Einaudi 2014, koautori: Francesco Abate, Alessandro De Roma, Marcello Fois, Salvatore Mannuzzu i Michela Murgia) čijom se prodajom pomagalo stradalnicima od poplave na Sardiniji. Njezin posljednji roman La stagione che verrà izašao je 2015. godine (Einaudi Stile Libero).
Paola Soriga čitala je na programima Lit link festivala 2016 u Puli (9. 12.), Rijeci (10. 12.) i Zagrebu (11. 12. 2016.).
Ako ste propustili, pročitajte. I sretna cabudanni – nova godina na sardinskom.
Francesca Borri rođena je 1980. godine i završila studij međunarodnih odnosa. Nakon prvog radnog iskustva na Balkanu, radila je na Bliskom Istoku, posebice u Izraelu i u Palestini, kao stručnjakinja za ljudska prava. U veljači 2012. odlučila je ispričati priču o ratu u Siriji kao freelance reporterka, krećući se daleko od sigurnih područja. Njezini su članci prevedeni na jedanaest jezika. U Italiji piše za novine Il Fatto Quotidiano. Autorica je triju dokumentarno-reportažnih knjiga. Njezinu knjigu "Syrian Dust" objavio je njujorški izdavač Seven Stories Press.
Francesca Borri čitala je na programima Lit link festivala u Puli (9. 12. 2016., klub P14), Rijeci (10. 12., Astronomski centar) i Zagrebu (11. 12., klub Močvara).
Ako ste je propustili čuti, pročitajte - prvi put u hrvatskom prijevodu - kako je bilo tamo gdje, srećom, niste bili.
Pula 9. 12. – Rijeka 10. 12. – Zagreb 11. 12.
link: Italija – Hrvatska
Književna karika ili Lit link festival u svom četvrtom izdanju od 9. do 11. prosinca na turneji Pula-Rijeka-Zagreb ugošćuje hrvatske i talijanske pisce, urednike, književne agente i prevoditelje.
Književna fešta, ulaz besplatan!
In the last couple of years, various collections of electronic music from former Yugoslavia popped up, ranging from numerous downloadable CDR mixtapes to official compilation albums. Yet there are several more waiting in line to be pressed and, as you will see, these are most definitely worth waiting for.
Adrián N. Bravi rođen je u Buenos Airesu 1963., trenutno živi u Recanatiju, Italija. Na talijanskom počinje objavljivati 2004. godine: debitirao je romanom Restituiscimi il cappotto (Fernandel, 2004.), nakon kojeg je za Nottetempo izdao romane La pelusa (2007.), Sud 1982 (2008.), Il riporto (2011.), te L’albero e la vacca (suizdanje Nottetempo/Feltrinelli 2013.) s kojim osvaja Premio Bergamo. Knjige su mu prevedene na francuski, engleski i španjolski.
Predstavljamo ga, prvi put na hrvatskom, ulomkom iz romana "Zalizak".
Adrian Bravi čitao je na programima Lit link festivala 2016 u Puli, Rijeci i Zagrebu.
Ako ste ga propustili čuti, pročitajte ovu suptilno odvaljenu prozu.
Flavio Soriga rođen je u Uti 1975. godine. Živi u Rimu. U izdanju Bompianija objavio je romane "Neropioggia" (nagrada Grazia Deledda), "Sardinia Blues" - koji je preveden na hrvatski i s kojim je osvojio nagradu Mondiello - te "L'amore a Londra e in altri luoghi" (nagrada Piero Chiara), "Il cuore dei briganti" i "Metropolis" iz kojeg donosimo ulomak. Umjetnički je direktor književnog festivala “Sulla terra leggeri” koji se odražava na Sardiniji.
Flavio Soriga čitao je na programima Lit link festivala 2016 u Puli, Rijeci i Zagrebu. Uz hrvatske autore, sudjelovali su i talijanski gosti: pisci, urednici, književni agenti i prevoditelji.
Ako ste propustili, pročitajte!
Ivan Zrinušić (Osijek, 1981.) višestruki je finalist različitih natječaja za poeziju i prozu, uključujući i dva prethodna finala Nagrade Sedmice & Kritične mase. Za nezavisnu izdavačku kuću Slušaj najglasnije! / Bratstvo duša objavio je 'Netko nešto ništa' (2010.), 'Bilirubin' (2011.), 'Vidiš kako je lijepo' (2012.), 'Tri mrava' (2013.), 'Najbolje je da se ne javljaš' (2014.), a iz rukopisa u pripremi donosimo devet crtica.
The monthly publication was launched with the aim of establishing closer mutual trust and offering information to people who were forced to leave their homes in search of protection and security, it was said at the launch.
Most of the newspapers' authors are asylum-seekers.
Selected poems from "First Step into Darkness" and "Wild Animals Crossing"
Translated from Croatian by Majda and Damir Šodan
Ivana Bodrožić was born in Vukovar in 1982. In 2005, she published her first poetry collection entitled Prvi korak u tamu (The First Step into Darkness) as part of the Goran Award for young poets.
Her first novel Hotel Zagorje (Hotel Tito) was published in 2010. The novel has been published at numerous respectful publishing houses and received a prestigious Prix Ulysee for the best debut novel in France, as well as numerous important awards in Croatia and the Balkan area such as the Kočićevo Pero Award, Josip and Ivan Kozarac Award, and Kiklop Award for the best work of fiction in 2010.
She has since published her second poetry collection Prijelaz za divlje životinje (A Road for Wild Animals) and a short story collection 100% pamuk (100% Cotton), which has also received a regional award.
Her works have been translated to German, French, Czech, Danish, Slovenian, Spanish, Macedonian.
Ivan Grobenski rođen je 1993. u Koprivnici, a studira komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Croatian writer Ivan Kozarac entered the literary scene in 1902. During his short 8 years of active work (from 1902 to 1910) he produced sixty poems, 40 short stories and novellas, "Đuka Begović" novel and his autobiography.
Ivan Kozarac was not a typical writer nor was he a part of dominant modernist Croatian poetic movement. He affirmed and legitimized himself as a poet of vitalism and decadency, a poet of passion, joy, euphoria but also a poet of exhaustion, dying and agony.
"Đuka Begović" novel was the height of his creative work.
Der kroatische Schriftsteller Ivan Kozarac erschien in der Literatur im Jahr 1902 mit dem Gedicht in der Zeitung. In den acht Jahren seiner literarischen Tätigkeit (1902-1910) schrieb er etwa 60 Gedichte, 40 Kurzgeschichten und Novellen, den Roman und eine Autobiografie.
Der Roman "Đuka Begović" ist seine literarische Spitzenleistung.
Leseprobe zu: Zoran Feric: Das Alter kam am 23. Mai gegen 11 Uhr / Roman / Aus dem Kroatischen von Klaus Detlef Olof / Folio Verlag, Wien / 480 Seiten
Die ehemalige Klasse eines Zagreber Gymnasiums trifft nach Jahren zusammen, um ihre Abiturfahrt zu wiederholen. Die "Tramuntana", ein Motorschiff, führt die mittlerweile Mittsechziger ein zweites Mal der dalmatinischen Küste entlang.
In zahlreichen Rückblenden erzählt die Hauptfigur, der ebenfalls an Bord befindliche Gynäkologe Tihomir Romar, seine Lebensgeschichte. Im Zentrum steht dabei die fatale Liebesbeziehung zu seiner einstigen Mitschülerin Senka, die beinahe zerstörerische Dimensionen annimmt und für drei Menschen zur Hölle auf Erden wird.
Zoran Feric zeichnet ein ironisches Sittenbild der goldenen Jugend im Tito-Jugoslawien, Abkömmlinge einer neuen privilegierten Klasse, deren Pubertät mehr von den Auswirkungen der sexuellen denn der sozialen Revolution geprägt ist. Die zweite Abiturfahrt spült alte Beziehungsgeflechte wieder hoch, vergessen geglaubte pubertäre Verhaltensmuster paaren sich mit aufkeimender Senilität.
Ana Marija Grbić rođena je 1987. godine u Beogradu gdje je diplomirala komparativnu književnost, a trenutno je na doktorskom studiju iz književnosti. Jedna je od idejnih tvoraca organizacije ARGH! koja već šest godina svakog mjeseca u Beogradu okuplja pjesnike iz Srbije na večerima poezije. 2012. objavljena joj je prva zbirka 'Da, ali nemoj se plašiti, a 2014. godine 'Venerini i ostali bregovi', koja ulazi u najuži izbor za nagradu Biljana Jovanović. Poezija joj je prevođena na poljski, engleski, slovenski i ruski i objavljivana je u mnogim časopisima i zbornicima u Srbiji i regiji.
Ignjat Đurđević (1657- 1737), auch Ignazio Giorgi, war eine barocke Dichter und Übersetzer, auch Benediktinermönch und Astronom. Đurđević wurde in der Republik Ragusa geboren.
Als Mitglied einer reichen und angesehenen Familie lebte er leichtsinnig und oft in Ausschweifungen. Seine Liebe Abenteuer kostete ihn die Position des Herzogs auf Šipan. Wegen seiner unerfüllten Liebe zu einer diklica von Dubrovnik und ein Wüst Gedicht, das er ihr schrieb, Đurđević hatte sogar, um die Stadt für eine Weile zu verlassen.
Er war ein dreisprachige Dichter (er schrieb in lateinischer, italienischer und kroatischer Sprache.) mit tiefen Gefühlen, hemmungslos von katholischen Moral. Seine feurigen Ljuvene pjesni sind einige der besten lyrischen Gedichten von Dubrovnik, mit Einflüssen aus Bunić Vers. Suze Marunkove, Đurđević Gedicht über Marunko von der Insel Mljet, die wegen einer schönen djevičina Pavica Seufzen ist, wurden offensichtlich von Dervis inspiriert durch seinen Namensvetter Stijepan Đurđević geschrieben. Dennoch Ignjat oft gelingt es wegen seiner freieren Stil treffen Stijepan.
Nach mehr als zwanzig Jahren der Vorbereitung, gedruckt Đurđević Uzdasi Mandaljene pokornice in Venedig im Jahre 1728, zusammen mit dem Kreislauf der Pjesni razlike. Magdalena ist sein schönstes Werk, während Gedichte haben außergewöhnlich abwechslungsreichen Themen und Formen. Experten in der kroatischen Literatur wie Mihovil Kombol und Ivo Frangeš aufgefallen, dass die Themen und Formen der Đurđević die Gedichte ähnlich zu den Gedichten von Fran Krsto Frankopan sind.
Im Jahre 1729 wurden seine Saltijer Slovinski in Venedig gedruckt. Sie enthalten Übersetzungen oder Paraphrasen der Psalmen des Königs David. Ihre feine Sprache und Stil unterscheiden sie von vielen ähnlichen Übersetzungen von den Dichtern von Dubrovnik gemacht.
Franjo Krsto Frankopan (1643-1671) war ein Politiker, Schriftsteller und Lyriker aus dem kroatisch-italienischen Adelsgeschlecht Frankopan.
Frankopan war Markgraf von Istrien sowie Graf von Tersat, einer Burg im damaligen Kroatien im Staatsverband mit Ungarn (heute zu Cazin, Bosnien und Herzegowina). Er wurde wegen seiner Beteiligung an der Magnatenverschwörung (in Kroatien: Zrinski-Frankopan-Verschwörung) durch Enthaupten hingerichtet.
Frankopan stand mit dem Palatin Franz Graf Wesselényi, Ferenc Graf Nádasdy und seinem Schwager Petar Zrinski an der Spitze der Zrinski-Frankopan-Verschwörung gegen Kaiser Leopold I. in Kroatien und Ungarn. 1671 wurde er deshalb wegen Hochverrats zum Tode verurteilt und zusammen mit Zrinski in Wiener Neustadt enthauptet. Seine Güter wurden eingezogen und seiner Familie der Adel aberkannt. Hauptsitz der Adelsdynastie war zuletzt das Schloss Ozalj nahe dem gleichnamigen Ort.
“Butchers” (Mesari), a collection of poems by Drago Glamuzina, won the Vladimir Nazor Book of the Year Award and the Kvirin Prize for the Best Book of Poetry in Croatia, and was translated into German, Macedonian and Slovene.
Glamuzina was born in Vrgorac in 1967. His publications include Mesari (Butchers, poetry, 2001), Tri (Three, a novel, 2008), Je li to sve (Is That All, poetry, 2009), Everest (poetry, 2016)...
“Love and jealousy through a clash of one body against another become the origins of speaking about life and the world in general. Glamuzina’s act of switching the idyllic love couple with a dramatic love triangle ignites the lyrical narration that spreads in different directions. (…) His “butchers” often cut at the most sensitive spots.” (K. Bagić)
Donosimo priču Poljakinje Magdalene Helene Dziendziel, diplomirane kroatistice koja u Hrvatskoj nastavlja živjeti, kako kaže, zbog svega i usprkos svemu.
Lesung und Gespräch mit den kroatischen Dichterinnen Sonja Manojlović Zagreb | Ivana Šojat Osijek und dem Dichter Delimir Rešicki Osijek
Moderation: Alida Bremer Autorin und Übersetzerin, Split/Münster
13.12.2016 19:00
Haus für Poesie, Berlin
Theater im Burgbachkeller, Zug
5.12.2016 20:00 Uhr
In der Reihe „Residenzen“ : Doppellesung und Gespräch (Englisch/Deutsch)
Moderation: Ilma Rakusa, Schriftstellerin, Zürich
The National Theater in Zagreb, Croatia’s capital, is one of those things which always finds its way to every visitor’s busy schedule.
Samuel (formerly known as Srdjan) Sacher is a composer, songwriter and poet. He was born 1955 in Zagreb, Croatia. Samuel studied archeology and ethnology at the University of Zagreb, but dropped out before graduation to pursue a professional music career. From 1980, he has been an active songwriter, singer and bass player in four Croatian bands - Haustor, Dee Dee Mellow, Brojani, and Vjestice. From the begining of his career, Samuel Sacher has been involved in TV and theatre production as a composer, songwriter or performer.
Als vornehmlich durch die romanischen Länder und hier insbesondere Italien vermittelt kam das Barock nach Kroatien, das freilich um 1600 noch über keine einheitliche Literatursprache verfügte, so dass sich hier in unterschiedlichen regionalen Zentren eine bedeutende Barockliteratur entwickelte, deren Sprache an den jeweiligen regionalen Dialekten/Sprachen orientiert war. Die größte Entwicklung hatte die Literatur in Dubrovnik und Dalmatien bereits seit dem 15. Jahrhundert, während der Renaissance bzw. des Humanismus genommen. Auch im Barock gibt es hier Entwicklungen, die zwar wie alles in dieser Gegend unter starkem italienischem Einfluss stehen, doch ähnlich wie es bereits während des Humanismus geschehen war, in der Literatur eine durchaus eigene Formensprache zeitigen. (vor allem im Bereich der Lyrik in Metrik und Strophik). Hier sind in der Lyrik zu nennen Ivan Bunić Vučić (1591-1658) (Gedichtsammlung Plandovanja; Müßiggänge 1620, geschrieben, erstmals 1849 veröffentlicht, Liebeslieder, 70 Gedichte) und Ignjat Đurđević (1675-1737) mit seinem Poem Uzdasi Mandalijene pokornice (Die Seufzer der Büßerin Mandalijena 1728, Venedig, 8 Gesänge der Büßerin in einem lyrischen Monolog).
Jagoda Marinić is a prize-winning author, novelist, playwright, essayist, journalist and the head of the International Welcome Center in Heidelberg. She was born to Croatian parents and grew up bilingually. "Spiegel" called her 2007 debut novel "Die Namenlose" one of the most important new releases of that year. In 2013 she released "Restaurant Dalmatia" to critical acclaim. "Made in Germany. Was ist deutsch in Deutschland" was released in May 2016 in German.
Tihana Gambiraža rođena je 1985. u Zadru gdje je završila studij kulture i turizma. Objavljivala je poeziju, prozu i filmsku kritiku u Riječima, Zarezu, RE, Knjigomatu. Članica je zadarskog društva pisaca ZaPis. Živi i radi u Zagrebu.
Only a small fraction of fiction published in English is translated, and only about a quarter of that translated fiction was originally written by women. This is an unfortunate state of affairs. In the second installment of our series from around the world, highlighting works by women we’d love to see reaching an English audience, we offer a literary tour of the western Balkans—specifically, the rich literary territory encompassing Croatia, Bosnia-Herzegovina, Serbia, Macedonia, and Montenegro.
The SF scene in Croatia is rapidly growing, with new names appearing regularly. Some authors have begun to see their work translated into English. New anthologies and awards mark the health of the field, giving hope that sf will continue to evolve in the region, and that young authors, who are already making their mark here, will finally be recognized worldwide.
One of the great Croatian lyric poets in the 20th century, Tin Ujević (1891 – 1955) has hardly been translated at all into English. His Collected Works number 16 volumes, and he is greatly loved as a lyric poet in Croatia as well as all the other countries of former Yugoslavia. Tin is a writer of voluminous intellect, whose use of language, gentle musicality, purity of literary form and mournful, melancholic sensibility are reminiscent in many ways of Verlaine. He lived simply, and was a frequenter of bars and cafés.
Ujević was born in Vrgorac (Dalmatia). He lived at various times in Zagreb, Belgrade, Sarajevo, Split and Paris.
Andrea Pisac, a fiction writer and cultural anthropologist, takes her friend Linda for a walk through the magical Tuškanac forest and that's where this literary tour begins: not only did they learn about the greatest Croatian writers, but they also gave thanks to the amazing sculptors who immortalized them.
Bartul Vuksan-Ćusa (Zadar, 1997.) student je politologije u Zagrebu. Pjesme su mu dosad objavljenje u časopisu Kvaka i na portalu Metafora.
Borna Vujčić (1993., Zagreb) na diplomskom je studiju Dramskog pisma i filmskog pisma, a već za vrijeme preddiplomskog studija dramaturgije izvode mu se cjelovečernji tekstovi «Pa može se i tako reći» (Kazališna revija Akademije dramske umjetnosti, 2013.) i «Pečat» (Kazalište Ulysses, 2015.). Osim na kazališnim daskama, tekst «Pa može se i tako reći» izveden je i u Dramskom programu Hrvatskog radija, u emisiji Male forme. Objavio je roman «Nužno zlo» u izdanju Hena coma 2015. godine. Nominiran je za nagradu portala Teatar.hr za najbolji novi dramski tekst 2015. godine.
Ivan Gundulić (1589-1638) ist der bedeutendste kroatische Schriftsteller des Barock. In Gundulić erreicht die dalmatinische Poesie ihren Höhepunkt. Seine Schöpfungen, lyrischen, dramatischen und epischen Inhalts, zeichnen sich durch eine Vollendung der Form und einen Wohllaut der Sprache aus, die weder vor noch nach ihm je wieder erreicht worden sind.
Gundulić war unter den Slawen der erste dramatische Dichter. In seiner Pastorale Dubravka feiert Gundulić die Gesellschaftsordnung in Dubrovnik.
Ivan Jozić (1981., Zenica) za svoje je pripovijetke nagrađen na više domaćih i regionalnih natječaja te uvršten u nekoliko antologija i publikacija. Autor je zbirke priča "Muška svinja i dvadeset očajno ljubavnih" i član uredničkog kolegija "Festival europske kratke priče" (FEKP). Živi i radi u Zagrebu.
Vladimir Tabašević (1986., Mostar) studirao je filozofiju u Beogradu, a objavio je zbirke poezije Koagulum (2010.), Tragus (2011.), Kundak (2012.), Hrvatski kundak (2014.) Roman ''Tiho teče Misisipi'' našao se u užem izboru za Ninovu nagradu. Osnivač je i jedan od urednika internet časopisa Prezupč te je dobitnik regionalne nagrade za priču Rat, u okviru Biber festivala, i nagrade Mirko Kovač za najbolju knjigu mladog autora. Donosimo nove priče koje će se naći u jednoj od budućih izdanja.
Donosimo novu priču prve dobitnice nagrade 'Sedmica & Kritična masa', Ane Rajković (1983., Slavonski Brod). Rajković je diplomirala povijest i hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a trenutno pohađa poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Der Grundwortschatz des Standardkroatischen besteht ebenso wie derjenige der kroatischen Dialekte überwiegend aus Erbwörtern gemeinslawischer Herkunft. Auf dialektaler Ebene gibt es deutliche Unterschiede im Erbwortschatz zwischen den štokavischen, čakavischen und kajkavischen Varietäten, jedoch überwiegen insgesamt die Gemeinsamkeiten. Der Grundwortschatz des Standardkroatischen ist weitgehend štokavischer Herkunft.
Der Lehnwortschatz der kroatischen Dialekte unterscheidet sich regional stark: im Küstenraum gibt es viele Entlehnungen aus dem Dalmatischen und Italienischen, im nördlichen Landesinneren aus dem Ungarischen und Deutschen, in allen ehemals osmanischen Gebieten aus dem Türkischen.
Der Aufbauwortschatz des Standardkroatischen ist das Ergebnis eines kontinuierlichen Bestrebens, neue (Fach-)Begriffe fremdsprachiger, vor allem lateinischer Herkunft mit den Mitteln des Slawischen wiederzugeben. Dieses begann im Mittelalter im Kroatisch-Kirchenslawischen, setzte sich in der frühen Neuzeit in den regionalen Schriftsprachen und ihren Lexikographien fort und fand eine offizielle Kodifizierung in den maßgeblich am tschechischen Vorbild orientierten Werken des standardkroatischen Lexikographie des 19. Jahrhunderts. Ein großer Teil der im Laufe der Jahrhunderte geprägten Neologismen ist zwar wieder verschwunden oder von Anfang an nie über die Werke seiner Urheber hinausgelangt, ein anderer Teil ist jedoch zu einem festen Bestandteil der kroatischen Standardsprache geworden.
Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.
Darija Žilić is a poet, literary critic, translator, moderator, and one of the editors of literary journal Tema, born in Zagreb in 1972. She graduated in comparative literature and history from the University of Zagreb. Her published works includes Breasts and Strawberries (poetry, 2005), To Write in Milk (Essays on Contemporary Poetry, 2008), Muse outside Ghetto: Essays on Contemporary Literature (Julije Benešić award for the best book by critics in Croatia in 2012), Nomads and hybrids: Essays on Contemporary Literature and Film (2010), Parallel Gardens: Interviews with Theorists, Writers and Activists (2010), Tropics: Critics about Contemporary Poetry (2011), Dance, Modesty, Dance (Kiklop award for the best poetry book in 2010 in Croatia), Omara (prose, 2012) and Tropics 2: critics about poetry, prose and society (2014.)
Ivana Rogar (Zagreb, 1978.) diplomirala je komparativnu književnost i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je potom upisala poslijediplomski studij književnosti. Suradnica je Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i urednica u nakladničkoj kući Durieux te književnim časopisima Libra Libera i Quorum. S engleskog je prevela nekoliko romana i publicističkih djela, između ostalog ''Nasljeđe gubitka'' Kiran Desai. Prvu zbirku, ''Tamno ogledalo'', iz koje donosimo priču, objavila je 2014. u nakladi Durieuxa. Drugu zbirku, ''Tumačenje snova'', objavila je 2016. u istoj nakladničkoj kući.
Irena Matijašević, born in Zagreb in 1965, graduated with a degree in English and comparative literature from Zagreb's Faculty of Humanities and Social Sciences. She served as a member of Croatian Semiotic Society’s board of directors and currently she works as an editor at Croatian Radio where she edits programs on poetry and literature, as well as on human sciences. Her work as a translator is marked by translations of theory, anthropological (Clifford Geertz, Interpretative Anthropology, 2010) and psychoanalytic (Anthony Elliott, Psychoanalytic Theory, 2012). Her publications include essays, published in literary magazines and newspapers, as well as three books of poetry: Naizgled (Seemingly, AGM, 2007), Južne životinje (Southern Animals, AGM, 2010) and Danska H20 (Dennmark H20, AGM, 2012). Her poems were translated into German, English, Slovakian, Swedish and Polish. In 2015 she published the novel Black Letter (Algoritam, Zagreb) and presently she is writing a novel Diary of the sea to be published by Hena.com in 2017.
Zavirili smo u nedavno objavljenu zbirku priča 'Nisam' (Algoritam), već dobro nam znane autorice Natalije Miletić (Sisak, 1977.)
Karlo Hmeljak (Kopar, 1983.) slovenski je jedriličar i pjesnik, jedan od urednika časopisa IDIOT i autor zbirki ''Dve leti pod ničlo'' (2007.), ''Krčrk'' (2012.) i ''Ljubavne'' (2012.), iz koje donosimo ciklus pjesama u prijevodu Romea Mihaljevića.
Ivan Antić (1981. Jagodina) objavio je knjige kratkih priča ''Tonus'' (2009.) i ''Membrane, membrane'' (Kulturni centar Novi Sad, 2016.) iz koje donosimo priču ''Longitudinalno''. Prevođen je na engleski, njemački, poljski, slovenski, rumunjski i albanski jezik, i zastupljen u više antologija. Prevodi književnost i humanistiku sa slovenskog. Uređivao je časopis Znak na Filološkom fakultetu u Beogradu, a danas je glavni urednik izdavačke djelatnosti Srpskog kulturnog centra Danilo Kiš u Ljubljani, gdje živi.
Katarina Fiamengo (1984., Kladovo) dobitnica je više regionalnih nagrada za poeziju i prozu. Urednica je rubrike za poeziju elektronskog časopisa ''Afirmator''. Objavila je: ''Profili'' (2007.), ''Veče pre'' (2009.), ''Simbiozi'' (na makedonskom, u prijevodu Elene Prendžove, 2015.)
Ksenija Kušec (Zagreb, 1965.) diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a dosad je objavila: Priče iz Sunčeva sustava (2010.), Reci mi sve (2013.), Janko i stroj za vrijeme (2013.), Sobe (2014.) i Prozirna Lili (2015.)
Donosimo esej Ante Nenadića (1995., Split), studenta antropologije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nenadić je sudjelovao na mnogobrojnim javnim čitanjima kao dio književnog kolektiva '90+' te na tribini za mlade pjesnike 'Poezija u kavezu'.
Marko Pisarević (1982., Hrvatska Tišina) do sada je poeziju objavljivao u raznim zbornicima i časopisima, a književnoj se publici predstavio zbirkom ''Ostatak dana''. Iz rukopisa ''Pobuna pingvina'' donosimo nekoliko pjesama.
Sonja Manojlović was born on March 15, 1948 in Zagreb. She graduated in philosophy and comparative literature from the Faculty of Philosophy, University of Zagreb. Her poems have been included in anthologies and translated into more than fifteen languages.
Slobodan Ivanović (1988., Nikšić) objavio je dvije knjige pjesama: Adresa sna (2010.) i Osobine (2014). Jedan je od organizatora mjesečnih čitanja poezije ARGH u Beogradu, gdje živi i prevodi s francuskog i engleskog jezika.
Vid Barić (1988., Rijeka) diplomirao je na Odsjeku za Kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Finalist je natječaja "Vranac" Knjižare Karver (2016.) Piše kratke priče.
Slađana Kavarić (1991., Podgorica) diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti u Podgorici, piše poeziju i kratke priče, a objavila je zbirke poezije "Sjećanje" (2010.) i "Ljudi niotkuda" (Žuta kornjača, 2016).
Ilija Aščić (1980.) diplomirani je novinar i fotograf. Kratke priče objavljivao je u Večernjem listu, Zarezu, Vijencu, 24 Expressu, časopisima Književnost uživo, ARS itd. Finalist je natječaja Prozak za 2015/16. Neobjavljeni roman „Gubitak“ od 800 kartica čeka izdavača. Živi u Zagrebu.
Nagradu ''Sedmica & Kritična masa" za prozu mladih autora do 35 godina osvojila je Jelena Zlatar s pričom "Brujanje u drveću". U užem izboru bili su: Ružica Aščić, Iva Hlavač, Marija Katalinić, Jelena Osvaldić, Iva Sopka, Jelena Zlatar i Ivan Zrinušić.
Jelena Zlatar (1982., Zagreb) dosad je objavila zbirku priča ''Odjavna karta'' (CeKaPe, 2014.) i roman ''Slijepa točka'' (CeKaPe, 2015.).
Sponzor Nagrade je cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo dobitnicu nagrade Sedmica&Kritična masa 2016.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Neven Vulić was born in Zagreb in 1983. He graduated in French Language and Literature and in General Linguistics at the University of Zagreb.
He regularly writes literary reviews for magazines. His story was included in the „Bez vrata, bez kucanja“ anthology, a selection of short prose written by the youngest generation of Croatian authors. Vulić has worked for the Subversive Festival (Director of the Book Fair, editor-in-chief of all publications, panel organizer and moderator), he currently works as an editor in Naklada OceanMore publishing house. Bibliography: 'Nagni se kroz prozor' (Lean Out of the Window, a collection of stories), Celeber, Zagreb, 2006, 'Povijest bolesti' (History of My Disease, novel), Sysprint, Zagreb, 2010.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Jelena Osvaldić (1981., Zagreb) studirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Poeziju i kratke priče objavljivala je na književnim portalima Knjigomat, Prozaonline i Radio Gornji Grad, kao i na web stranici Centra za kreativno pisanje Zagreb (CEKAPE) u sklopu deset najboljih kratkih priča. Dobitnica književne nagrade Ivan vitez Trnski 2014. za najbolji neobjavljeni rukopis autora do 35 godina koju dodjeljuje DHK.
The independent publisher Dedalus Books is making its own small case for remaining in the EU, with its “Reading Europe” promotion, a selection of novels from EU countries intended to “let the reader know the literature, history and culture of each country better”. They are all from UK independent publishers, all translated into English, and of course, two of them are Croatian.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marin Lisjak (Zagreb, 1994.) studira komparativnu književnost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu te dramaturgiju na zagrebačkoj ADU. Nekolicina pjesama objavljena je u zborniku „Hrvatska mlada lirika 2“.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Jelena Zlatar (1982., Zagreb) doktorirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dopredsjednica je Centra za kreativno pisanje u Zagrebu (CeKaPe). Objavila je zbirku priča „Odjavna karta“ (CeKaPe, 2014.) i roman „Slijepa točka“ (CeKaPe, 2015.). U pripremi je njezina druga zbirka kratkih priča “Ticala”.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Igor Ivko rođen je u Varaždinu 1986. godine. Studirao je filozofiju, etnologiju i antropologiju.
Eight poetry books by Croatian poets and poetesses have been translated into French and published by the French publishing house L'Ollave within the edition "Domaine croate/ Poésie". The editor-in-chief Jean de Breyne launched this special edition in 2012 in order to introduce the readers with this very prolific and heterogeneous poetic production of whose existence the French public was previously almost completely unaware.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na Pravnom fakultetu u Osijeku. Prvu zbirku kratkih priča objavila 2009. „I obični ljudi imaju snove“, druga zbirka kratkih priča „Svi smo dobro“ uskoro izlazi u izdanju Profila.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Marija Katalinić (Slavonski Brod, 1988.) apsolventica je kroatistike i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Martin Majcenović (1990.) apsolvent je kroatistike i lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše kratku prozu i članke za portal Ziher.hr. Nekoliko priča objavljeno mi je u domaćim časopisima i na portalima (Zarez, Booksa). Finalist je natječaja za kratku priču Broda knjižare 2013. i FEKP-a 2014.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Antonio Timko rođen je u Zagrebu 1988. godine. Apsolvent je polonistike i fonetike.
Branko Čegec was born in Kraljev vrh in 1957. He is a poet, a critic, an essayist and a fiction writer who graduated from the Zagreb Faculty of Philosophy in Croatian Studies and Comparative Literature. He has been editor-in-chief of many newspapers and cultural magazines. His poetry has been included in various reviews and anthologies in Croatia and abroad and translated into English, German, French, Italian, Slovenian, Ukranian, Macedonian, Polish, Ruthenian, Hungarian and Lithuanian. His books include: Eros-Europe-Arafat (1980), West-East Sex (1983), The Makeover of the Avantgarde (1983), A Melancholy Chronicle (1988), The Screens of Emptiness (1992 and 2001), The Freedom Phantom (1994).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sanja Brnobić (1986., Pula) diplomirala je kulturologiju na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Trenutno priprema znanstveni rad na temu istarskih fresaka i srednjovjekovlja u Istri.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Vedran Volarić (1988.) objavio je više od trideset priča u digitalnim i tiskanim medijima na hrvatskom i engleskom jeziku. Odabran je među 16 hrvatskih autora za prvo izdanje američkog bloga UnderPass. .
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marina Čović (1981., Sarajevo) završila je Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Piše poeziju i kratke priče, a dobitnica je nagrade Ulaznica u kategoriji proze za 2014. godinu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ante Milos rođen je u Vinkovcima 1993. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zadru studira filozofiju i latinski jezik.
In the wise words of Kylie Jenner, 2016 is the year of "realizing things." If you want to speed up the revelation process, books are a good way to go. In the selection below, we've found a nice surprise: a ''dazzling, funny and deadly serious novel with which a glorious new European voice has arrived'' (The Guardian) - Adios, Cowboy, by Olja Savičević Ivančević.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Hana Hafner (1992., Zagreb) studira kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, piše kratke priče od kojih je jedna objavljena na Booksi, nakon što je sudjelovala u radionici kratke priče pod vodstvom Zorana Ferića.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Višnja Stupalo rođena je 1990. godine u Splitu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirala anglistiku i povijest.
EU Prize for Literature winner (2013), Faruk Šehić, was born in 1970 in Bihac. Until the war broke out in 1992, Šehić studied Veterinary Medicine in Zagreb. However, the then 22-year-old voluntarily joined the army of Bosnia and Herzegovina, in which he led a unit of 130 men as a lieutenant. Literary critics regard him as one of the most gifted young writers in the former Yugoslavia, as a shining light of the so-called 'knocked-over generation'. His books have been translated into English, German, Bulgarian, French and Macedonian. His debut novel „Knjiga o Uni“ (Quiet Flows The Una) was awarded the Meša Selimović prize for the best novel published in Serbia, Bosnia and Herzegovina, Montenegro and Croatia in 2011, and the European Union Prize for Literature 2013. He works for the magazine BH Dani as a columnist and journalist.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
U širi izbor natječaja ušla je i priča Filipa Brdara (Varaždin, 1993.), studenta Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ljiljana Logar (Koprivnica, 1988.) diplomirala je kroatistiku i fonetiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pobjednica je prošlogodišnjeg natječaja za kratku putopisnu priču Knjižnice Vladimira Nazora u Zagrebu i članica udruge za promicanje suvremene umjetnosti Dim mašina.
Vogue’s recognition of its Startas sneakers is only the latest sign that the humbled economic giant in Vukovar is on the way back up.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marina Veljača (1985., Vukovar) diplomirala je anglistiku i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 2014. godine objavila je roman 'Iznutra', a 2015. su joj dvije kratke priče objavljene u Večernjem listu u sklopu Natječaja Ranko Marinković.
The new Star Wars movie will be part-filmed in the Croatian resort of Dubrovnik in March, bringing the city additional prestige among film fans and marketing potential.
U Zagrebu, Puli i Rijeci od 26. do 29. kolovoza 2015. održava se treći po redu međunarodni festival Lit link / Književna karika na kojem se predstavljaju hrvatski i strani pisci te strani izdavači.
Ove je godine u fokusu Francuska, a festival se odvija u okviru manifestacije RENDEZ-VOUS, Festival Francuske u Hrvatskoj
Sudjeluju:
Dominique Fabre, David Fauquemberg, Zoran Ferić , Armand Gauz, Iva Hlavač, Željka Horvat Čeč , Albena Dimitrova, Branko Maleš , Dominique Bordes, Slađana Bukovac, Emmanuelle Collas, Davor Ivankovac , Marion Duvert , Damir Karakaš , Dražen Katunarić, Evelyne Lagrange , Amir Alagić, Krešimir Bagić, Asja Bakić, Jerko Bakotin, Kristian Novak , Nikica Petković , Sibila Petlevski , Marko Pogačar , Nenad Popović , Samuel Rouesnel, Vedrana Rudan, Benoît Virot, Ivan Zrinušić.
Književna karika predstavlja francuske i hrvatske pisce, urednike, izdavače i druge goste – pridružite nam se i vi!
PROGRAM Lit link 2015.
ZAGREB / 26.08.2015. (pretprogram u suradnji s Močvarom)
Klub MOČVARA, Trnjanski nasip bb / 18:00 – 19:30
Predstavljanje urednika: Dominique Bordes (Monsieur Toussaint Louverture), Emmanuelle Collas (Galaade), Marion Duvert (Seuil), Evelyne Lagrange (Gaïa Éditions), Benoit Virot (Le Nouvel Atilla)
Čitaju: Asja Bakić, Iva Hlavač, Davor Ivankovac, Ivan Zrinušić
PULA / 27.8.2015.
PRAKSA, Prolaz kod zdenca 1 / 20:00 – 23:30
Čitaju: David Fauquemberg, Nenad Popović, Albena Dimitrova, Amir Alagić, Slađana Bukovac, Dominique Fabre, Nikica Petković, Jerko Bakotin, Armand Gauz, Željka Horvat Čeč
Glazbena pratnja: Samuel Rouesnel - Samuelito
RIJEKA / 28.8.2015.
ASTRONOMSKI CENTAR RIJEKA, Sveti križ 33 / 20:00 – 23:30
20,00 - Predstavljanje za fr. urednike: O Janku Poliću Kamovu
21,00 - Čitaju: Dominique Fabre, Damir Karakaš, Albena Dimitrova, Kristian Novak, Marko Pogačar, Armand Gauz, Vedrana Rudan, Željka Horvat Čeč, David Fauquemberg
Glazbena pratnja: Samuel Rouesnel - Samuelito
ZAGREB / 29.08.2015.
U DVORIŠTU, Jurja Žerjavića 7 /
19,00 – 23:00
Razgovor: Dominique Bordes (Monsieur Toussaint Louverture), Emmanuelle Collas (Galaade), Marion Duvert (Seuil), Evelyne Lagrange (Gaïa Éditions), Benoit Virot (Le Nouvel Atilla)
Čitaju: Branko Maleš, David Fauquemberg, Dražen Katunarić, Armand Gauz, Krešimir Bagić, Albena Dimitrova, Sibila Petlevski, Dominique Fabre, Zoran Ferić
Glazbena pratnja: Samuel Rouesnel - Samuelito
ORGANIZATOR: HRVATSKO DRUŠTVO PISACA, www.hrvatskodrustvopisaca.hr
FESTIVAL SU PODRŽALI:
MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE
GRAD ZAGREB
GRAD RIJEKA
ASTRONOMSKI CENTAR RIJEKA // RIJEKA SPORT // ZADRUGA PRAKSA
DOGAĐANJE JE ORGANIZIRANO U OKVIRU MANIFESTACIJE RENDEZ-VOUS, FESTIVAL FRANCUSKE U HRVATSKOJ
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ivan Katičić (Split, 1990.) studira poslovnu ekonomiju u Zagrebu. Objavljivan je u nekoliko časopisa i portala, a pohađao je i radionice kreativnog pisanja.
Howard Smith's classic interviews reveal how little America has changed: a blowhard public figure running for political office without having any political experience; media culture obsessed with celebrities; talking about race relations without being able to improve race relations. Sound familiar?
LIT LINK FESTIVAL 2017
A story translated by Tomislav Kuzmanović
Želimir Periš was born in 1975 in Zadar, Croatia. He is a member of ZaPis, an association of Zadar based writers, where he organizes literary events and runs creative writing workshops called Otpis. Also, he is one of the organizers of Kalibar Festival of Literature in Zadar. His stories, plays and poems have been published in several literary magazines and included in prose anthologies. He has received multiple awards for his short stories and poetry. His stories have been translated into Italian, Ukrainian and English. His book of short stories, Mučenice, was translated and published in Slovenia, and adapted into a theatre play. In 2015, his novel Mima i kvadratura duga was nominated for the literary prize of „T-portal“- best novel of the year. Books of prose:
Mučenice (Martyrs), Zagreb, 2013., Mima i kvadratura duga (Mima and squaring the debt), Zagreb, 2014., Mima i vaše kćeri (Mima and your daughters), Zagreb, 2015.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Dora Šustić (1991., Rijeka) diplomirala je političke znanosti u Ljubljani, i scenaristiku na jednogodišnjem studiju u Pragu. Režirala je dva filma koja je sama i napisala: Ženy/Ladies (2015) i Before Breakfast (2015). Piše poeziju, filmske recenzije i kratke priče od kojih su dvije objavljene u kanadskom časopisu GUTS Magazine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Mira Petrović (Split, 1989.) diplomirala je engleski i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Splitu. Dobitnica je nagrade Vranac – 2015 za najbolju kratku priču. Književna kritika 'Niccolò Ammaniti: Pokupit ću te i odvesti' objavljena je u Večernjem listu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Mima Juračak (Sisak, 1986.) diplomirala je filozofiju u Zagrebu. Uz blog koji piše, do sada je objavljivala u zborniku natječaja Vranac (2013., 2014.), Lapis Histriae (2014. i 2015.) i u časopisima Zarez i Nepokoreni grad. Ove godine pobijedila je na natječaju za kratku priču Infozone Split.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Doris Pandžić (1983., Rijeka) objavila je zbirku poezije 'Iskrivljena ogledala' 2011. godine. Godine 2013. dobila je nagradu za prozni rukopis „X√X“ na natječaju Matice hrvatske u Osijeku, koji je objavljen 2014. godine. U pripremi je njena nova knjiga 'Simor'.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Saša Stanić (Karlovac, 1984.), književne i filmske kritike i eseje objavljivao je u nekoliko domaćih časopisa te na Trećem programu hrvatskoga radija, kao i u zbornicima s međunarodnih skupova. Trenutno je pri dovršetku doktorskog studija pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a radi na Filozofskom fakultetu u Rijeci. 2012. godine u koautorstvu s Borisom Ružićem objavio je knjigu 'Fragmenti slike svijeta: Kritička analiza suvremene filmske i medijske produkcije'.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Davor Ivankovac (Vinkovci, 1984.) studirao je na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Piše poeziju, prozu i književne kritike, a dobitnik je i nekoliko književnih nagrada. Poezija mu je prevedena na nekoliko jezika i zastupljena u nekoliko domaćih i regionalnih antologija. Objavio je zbirke poezije Rezanje magle (2012.) i Freud na Facebooku (2013.).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ivan Zrinušić (Osijek, 1981.), objavljivao na internetskim stranicama te u periodici, zbornicima i fanzinima. Za nezavisnu izdavačku kuću Slušaj najglasnije! / Bratstvo duša objavio je: Netko nešto ništa (2010.), Bilirubin (2011.), Vidiš kako je lijepo (2012.), Tri mrava (2013.), Najbolje je da se ne javljaš (2014.).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ružica Aščić (Travnik, 1987.) studij novinarstva i povijesti završila je na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Dobitnica je nagrade Prozak za najbolji neobjavljeni prozni rukopis u 2014. godini, nagrade Ulaznica i Arteist za kratku priču, te nagrade Marin Držić za drame 'Košnice' i 'U meni raste'.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Vlatka Planina (Zagreb, 1984.) diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost. Objavila je zbirke poezije: "A nekad si mi kupovao lizalice" (2010.) i "Ovo nebo je tvoje" (2014.). Sprema i roman za djecu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Nina Lekić (Varaždin, 1989.) diplomirala je komunikologiju i kroatologiju na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Bavi se plesom, piše kratke priče i pjesme u prozi, a u pripremi su roman i drama. Za priču 'Pobjeda' dobitnica je nagrade Ivo Kozarčanin za prozno stvaralaštvo.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ana Pisac (1987., Split) magistra je primarnog obrazovanja. Priče, pjesme i igrokaze za djecu objavljuje u dječjim časopisima, a trenutno radi na pisanju prvog romana.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Kratke priče Ive Sopke (1987., Vrbas) ulazile su u izbor za književnu nagradu Ranko Marinković za najbolju kratku priču Večernjeg lista 2011. godine te Zarezovog i Algoritmovog natječaja Prozak za neobjavljene prozne rukopise 2015. godine. Radi kao knjižničarka.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) objavljivao je poeziju i prozu u Večernjem listu, Vijencu, Republici, Zarezu, Poeziji. Dobitnik je nagrade Prozak koju dodjeljuju Zarez i Algoritam. Objavio je zbirku poezije 'Lirska grafomanija' te zbirke kratkih priča 'Peglica u prosincu' i 'Divan dan za Drinkopoly' (Algoritam).
Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa - u sastavu: Ilijana Marin, Branko Maleš, Damir Karakaš - bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Jelena Zlatar (1982., Zagreb) doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i otad se uspješno bavi sociologijom prostora: autorica je brojnih znanstvenih članaka i izvršna urednica znanstvenog časopisa „Sociologija i prostor“. Također je i dopredsjednica Centra za kreativno pisanje u Zagrebu (CeKaPe). Ko-urednica je dvaju znanstvenih zbornika, autorica znanstvene knjige „Urbane transformacije suvremenog Zagreba. Sociološka analiza“ (Plejada i Institut za društvena istraživanja, 2013.), zbirke priča „Odjavna karta“ (CeKaPe, 2014.) i romana „Slijepa točka“ (CeKaPe, 2015.).
Janko Polić Kamov, a Croatian writer and a poet, died at a very young age, but left behind a major work of Croatian modernist literature: the novel ‘Isušena kaljuža’ (‘The Dried Up Mire’). Literary critics often agree that his work was way ahead of the worldwide movements which were to follow in the years after his death, like surrealism and modernism, with writers such as Joyce, Kafka and Camus later leading the way, and they often label Kamov’s work as ‘revolutionary’. However, Kamov’s novel and much of his work has never been translated into English and an Englishman living in Croatia, Martin Mayhew, is now working on translating Kamov’s important novel.
Bojan Vasić (1985., Banatsko Novo Selo) apsolvent je srpskog jezika i književnosti i dobitnik nagrade Mladi Dis za 2009. godinu. Uređuje studentski književni časopis Znak.
Donosimo tri mikro priče iz zbirke 'Ružno o ljubavi, lijepo o mrtvima', nedavno objavljenoj u izdanju CeKaPe-a, autora Denisa Špičića (1986., Zagreb), studenta komunikacijskog menadžmenta, člana glazbenog sastava 'Detective Jones' te voditelja CeKaPe-ove radionice 'Tekst u glazbi'.
Ciklus 'Flamenko utopija' iz istoimene je zbirke pjesama Nadije Rebronje. Ova pjesnikinja, prevoditeljica i esejistkinja rođena 1982. u Novom Pazaru, doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Dobitnica je nagrade Aladin Lukač za najbolju knjigu autora do 27 godina, kao i Priznanja za poeziju gradonačelnika Penonome u Panami. Prevođena je na desetak jezika, a dosad je objavila zbirke poezije 'Ples morima' (2008.), 'Flamenko utopija' (2014.), i 'Alfa, Alef, Elif', izbor iz poezije na španjolskom jeziku (2011.)
Roberto Vodanović Čopor rođen je 1970. godine u Splitu, objavljivao je poeziju u časopisima Tema, Zadarska Smotra, te nezavisnim fanzinima u Hrvatskoj i Engleskoj. Na glazbenoj sceni zastupljen je kroz kantautorski eksperimentalni projekt Čopor.
Marin Držić, auf Italienisch Marino Darsa (1508.-1567.), war ein kroatischer Schriftsteller aus Dubrovnik. Er war ein bedeutender Komödienschreiber der Kroatischen Literatur der Renaissance.
Das bekannteste Drama von ihm, trägt den Namen Dundo Maroje. Hier geht es um einen alten Mann, der seinen Sohn mit 5000 Dukaten nach Florenz schickt. Sein Sohn Maro geht aber nach Rom und trifft dort eine junge Dame (eine Kurtisane) und verprasst das Geld mit ihr.
Die Komödie Dundo Maroje (Onkel Maroje) wurde zum ersten Mal während der Fastnachtszeit des Jahres 1551 aufgeführt. Wie man dem Prolog entnehmen kann, ist dieses Werk die Fortsetzung der verlorengegangenen Komödie Pomet. Aus den Worten des Nekromanten geht deutlich hervor, daß auch im Pomet an einigen Vorkommnissen in Dubrovnik Kritik geübt wurde, der höchstwahrscheinlich der größte Teil des Publikums Beifall zollte: „Und ihr habt es mir gedankt“ - spricht der Nekromant – „und Lohn hab ich dafür erhalten, daß ich einigen bösen Zungen, die Gutes mit Bösem vergelten, ein Schloß vor den Mund geleget.“
Verfasst ist das Stück in der Dubrovniker Volkssprache, aber es gibt auch italienische Passagen.
Andrija Škare (Zagreb, 1981.) diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Radi kao scenarist, novinar, voditelj na Hrvatskoj televiziji te kao kolumnist za magazin Gloria i booksa.hr. Jedan je od osnivača književnog pokreta Eventualizam. Objavio je knjigu beletrističko-publicističkih zapisa o zagrebačkim kavanama i kafićima, 'S više mlijeka, molim' (Celeber, Zagreb, 2008.) te zbirku priča 'Život svijeta koji će doći' (CeKaPe, Zagreb, 2014.)
Petra Rosandić (Split, 1985, poet/editor) graduated with a Master's degree in Croatian and English language and literature from The faculty of humanities and social sciences at University of Split, Croatia. Her works are published in all relevant Croatian, Bosnian and Serbian literary magazines/collections. Book of poetry, 'Ako dugo držiš usta otvorena' was published in Serbia in 2014, while her manuscript in English, 'Why I died' was selected as one of 25 semi-finalists for the international award Tomaž Šalamun 2015 by the American magazine Verse. Several of her poems have been translated to Italian and Albanian. She is currently based in Dublin, Ireland, studying interior design.
Anja Marković (1988., Beograd) objavila je zbirku pjesama 'Napolju su ljudi' za koju je 2013. dobila Brankovu nagradu. Diplomirala na Katedri za srpsku književnost i jezik s općom književnošću na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Donosimo ciklus pjesama Kowloon (O gladima).
Ivan Goran Kovačić (1913 - 1943) war ein kroatischer Schriftsteller. Kovačić verfasste Gedichte, Erzählungen und Essays. Am bekanntesten wurde sein Poem Jama (Das Massengrab), eine leidenschaftliche Anklage gegen die Schrecken des Krieges, und das in viele Sprachen übersetzt wurde. Auch Pablo Picasso wurde durch das Werk inspiriert. An seinem Geburtshaus in Lukovdol befindet sich eine Gedenktafel und daneben ein Denkmal. Hier findet alljährlich am Geburtstag des Schriftstellers die Veranstaltung Goranovo proljeće statt.
Illustration: Pablo Picasso, La Fosse Commune (The pit), Etching, 1947. From Ivan Goran Kovatchitch Book.
Ivan Goran Kovačić (1913 –1943) was a prominent Croatian poet and writer of the 20th century. Death is a central theme in much of Kovačić’s poetry, however this is not a reflection on his life outlook. His melancholy subjects came from outside events—such as his own and his brother’s affliction with tuberculosis—rather than from an internal disposition toward the morose. Jure Kaštelan, one of Kovačić's contemporaries, expressed that Kovačić was inclined both toward romanticism and realism in his poetry, and that Kovačić had an intense perception of life. His best known work is "Jama" (The Pit). His work is an example of anti-war poetry with messages against torture, mass murders and war crimes.
Muanis Sinanović (1989., Novo Mesto) objavio je Štafetu okoli mestne smreke (2011.), za koju je nagrađen od Društva slovenskih pisaca i Pesmi (2014.) Piše kritike književnih, filozofskih i teorijskih djela, te eseje i društvene komentare za Radio Študent te je dio uredničke ekipe književnog časopisa IDIOT. Studira opću lingvistiku i filozofiju u Ljubljani.
Ivo Andrić (1892 –1975) was a novelist, short story writer, and the winner of the Nobel Prize in Literature (1961).
The collection of notes entitled "Znakovi pored puta"/ "Signs by the roadside", published after Andrić’s death, can be best described as the writer's intellectual diaries. As may be imagined of a man who recoiled so consistently from any exposure of his private life and thoughts, Andrić was equally consistent in his dislike of the diary as a genre, seeing it as a misguided search for permanence.
Dalibor Cvitan (1934 - 1993) war ein kroatischer Prosaist, Lyriker, Dramatiker, Essayist und Literaturkritiker.
Er verfasste mehrere Bände mit Essays, mit denen er sich in der kroatischen Literaturszene endgültig etablierte: Ironični narcis (Der ironische Narziss, 1971), Pravo na nesreću (Recht auf Unglück, 1978), Zgranut pred Zlom (Entsetzt von dem Bösen, 1978), sowie das posthum erschienene Demos i demon (Demos und Dämon, 1994). Die meisten seiner Essays handeln von alltäglichen Problemen.
Sein Romanwerk ist klein aber bedeutend, weil er sich damit den dominierenden literarischen Strömungen seiner Zeit entgegenstellte (Jeans Prosa, Phantastik, Genre-Prosa... ) und einen eigentümlichen Rückfall in den Existentialismus in der kroatischen Literatur darstellt. Es handelt sich um die Romane Polovnjak (Der Gebrauchte, 1984) und Ervin i luđaci (Erwin und die Wahnsinnigen, 1992), die häufig die „Duologie“ von der zeitgenössischen Zagreber Existenz genannt werden, sowie um den posthum veröffentlichten Roman Privatna stvar (Privatsache, 2000), der allerdings vor den beiden ersterwähnten verfasst wurde.
Einige seiner Werke erschienen 1996 in der Anthologie Zywe zradla, einer Zusammenstellung kroatischer Dichtung, ausgewählt und übersetzt von der polnischen Schriftstellerin und Übersetzerin Łucja Danielewska.
Ein wesentlicher Aspekt der europäischen Kultur als Gesamtheit ist das schöpferische Innovationsvermögen der sogenannten „kleineren Völker“, die im bewussten Kulturschaffen, zur Verteidigung der eigenen Identität, gegen die quantitativ stärkeren Nationen kulturell produktiv, kreativ und innovativ werden müssen.
Alle Vertreter kleinerer Nationen bringen ihre spezifische Gefühlswelt, ihr spezifisches Erleben des Seins und der Welt in die gesamteuropäische bzw. in die Weltliteratur.
Volksdichtung ist die Sammelbezeichnung für vorwiegend mündlich tradierte Texte, die nach romantischer Vorstellung den „Volksgeist“, beziehungsweise dessen dichterische Weltsicht verkörpern. Zur Volkspoesie zählen neben den einfachen Formen auch epische (Volkserzählung), dramatische (Volksschauspiel) und lyrische Gattungen (Volkslied). Formale Charakteristika der Volkspoesie sind u. a. die schmucklose Sprache, die typisierte Darstellung von Personen und Ereignissen und der Verzicht auf Individualisierung und Reflexion; inhaltlich werden häufig archetypische, allgemein menschliche Themen (z. B. Liebe, Kampf, mythische Natur- und Weltdeutung) behandelt. Die literaturwissenschaftliche und volkskundliche Forschung befasst sich heute weniger mit der Frage nach dem Ursprung der Volkspoesie als mit der literarischen Typik, sowie der sozialgeschichtlichen und tiefenpsychologischen Funktion der überlieferten Texte und Gattungen.
Folklore kann religiöse oder mythologische Elemente enthalten, befasst sich aber normalerweise mit den profanen Überlieferungen des täglichen Lebens. Sie vereint häufig das Reale und das Übersinnliche in einem erzählerischen Miteinander. Andererseits kann Folklore für eine Darstellung verwendet werden, die keinen theologischen oder erbaulichen Inhalt hat, sondern nützliche weltliche Überlieferungen in der Art von Regeln oder Rezepten. Diese weltliche Überlieferung kann Elemente des Fantastischen aufweisen (wie Magie, übernatürliche Wesen oder personifizierte Gegenstände).
Die Bugarštica ist eine der beiden Versformen in der oralen epischen Dichtung der Südslawen. Der Begriff ist der bulgarischen Bezeichnung für pastorale Hirtengesänge entlehnt. Allgemein stellt die Bugarštica, anders als der daraus abgeleitete Deseterac, ein ausgestorbenes episches Medium im Volksliedschaffen in der kroatischen Sprache dar und fällt literaturwissenschaftlich zwischen Philologie und Mediävistik. Die letzten Dichtungen der Bugarštica werden überwiegend auf das 18. Jahrhundert datiert.
Die Bugarštica entstammt einem feudalen Kontext, der sich, nach der osmanischen Eroberung und der Auslöschung des christlichen Adels, nur in Textform überliefern und so eine Zeitlang in der urbanen Umgebung der dalmatinischen Städte überdauern konnte. Damit unterscheidet sie sich von der weitverbreiteten Volksdichtung im Deseterac.
DIE ÄLTERE KROATISCHE LITERATUR
Nikša Ranjina Andretić (1494–1582), der (jugendliche) Autor der Sammlung, hat beginnend mit dem Jahr 1507 mündlich kursierende Gedichte ragusanischer Poeten erstmals aufgezeichnet – wobei Menčetić und Držić als Hauptautoren hervortrete – und damit auch ein Dokument hinterlassen, das vor der Ablösung lateinsprachiger durch muttersprachliche Dichtung zeugt. Thematisch, stilistich und verstechnisch hat der „Zbornik“ die weitere Entwicklung, inbesondere der erotischen Dichtung, bis ins 17. Jahrhundert mitgeprägt.
Ivan Herceg (1970, Krapina) is a Croatian poet, prose writer and editor, majored in Croatian language and literature studies and South-Slavic philology at Zagreb Faculty of Philosophy. He is the executive editor of the Zagreb-based journal Poezija, devoted exclusively to poetry, the assistant editor of Poezija’s book publishing section, and the co-organiser, along with Poezija’s editor-in-chief Ervin Jahić, of the SUR (Stih u regiji /Poetry in the Region/) Poetry Festival. He received several awards for his poetic work, and his poetry has been widely anthologised and translated into a dozen languages. Published works: Naša druga imena (poetry, 1994), Noć na asfaltu (poetry, 1996), Snimke zemaljskih uzdaha (poetry, 1997), Anđeli u koroti (poetry, Zagreb, 2004.), Nepravilnosti (poetry, 2007), Koliko naju bo ostalo (selected poems in Slovenian, 2009), Snimke zemaljskih uzdaha (poetry, 2010), Anđeli u koroti (poetry, 2011), Goli (short stories, 2011), Naša druga imena (selected poems in Polish, 2014), Nepravilnosti (poetry in Bulgarian, 2014).
Die Nachdichtungen der burgenländischen Volkslieder sind der 1971 in Zagreb herausgegeben Sammlung von Fran Kurelac „JAČKE“ entnommen.
Der Originaltitel lautet: „JAČKE ili NARODNE PESME PROSTOGA I NEPROSTOGA PUKA HRVATSKOGA PO ŽUPAH ŠOPRUNSKOJ, MOŠONJSKOJ I ŽELEZNOJ NA UGRIH.“
Janko Polić Kamov (1886 — 1910) war ein kroatischer Erzähler, Dichter und Dramatiker. Starrköpfig und von überschäumendem Temperament, legte er sich den Namen Kamov zu, nach Ham (oder Kam) aus dem Alten Testament, der seinen Vater Noah nackt gesehen, um Gegensatz zu seine Brüdern Sem und Jafet seine Blöße aber nicht zugedeckt hat und deshalb verflucht wurde. In einem Brief an seinen Bruder Vladimir schrieb er 1910, Kamov sei für ihn „ein literarisches Programm“. Sein literarisches Werk war von geringem Umfang, dafür aber überaus bedeutsam, da in seinen Gedichten, Erzählungen und Bühnenstücken seine Verärgerung und Enttäuschung über die Heuchelei und die Ungerechtigkeit seiner Zeitgenossen in einer Weise zum Ausdruck kamen, wie es sie bis dahin in der kroatischen Literatur nicht gegeben hat. Zu seinen Meisterwerken zählt der modernistische, von psychosexuellen und geistigen Konflikten geprägte Roman „Isušena kaljuža“ (Der ausgetrocknete Sumpf, 1906 — 1909, gedruckt 1956), der als Beginn der literarischen Avantgarde in Kroatien angesehen wird. Sein Werk und seine ungestüme, rebellische Natur brachten ihm de Ruf eines der größten Rebellen und Bilderstürmer in der Geschichte der kroatischen Kultur ein. Der „Ritter des schwarzen Fluches“, wie er auch genannt wurde, starb im Alter von 24 Jahren in Barcelona und wurde in einer namenlosen Gruft auf dem Armenfriedhof des „Hospital de la Santa Creu“ beigesetzt. Heute befindet sich an diesem Ort die Katalonische Nationalbibliothek.
Darko Šeparović (1987., Vela Luka) diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je poeziju i prozu te književne kritike i intervjue. Donosimo ciklus iz nagrađene zbirke Autopilot (Algoritam, 2015.)
Numerous festivals, shows and exhibitions are held annually in Zagreb. Search our what's on guide to arts & entertainment.
Ivan Slamnig (1930 - 2001) war ein kroatischer Dichter, Erzähler, Essayist und Übersetzer. Slamnig ist vor allem bekannt als Autor mehrerer anthologischer Gedichtsammlungen (Aleja poslije svečanosti, dt. Allee nach der Festlichkeit; Odron, dt. Abbruch; Naronska siesta, dt. Siesta von Narona; Pjesme, dt. Gedichte usw.) und des ersten kroatischen postmodernen Romans (Bolja polovica hrabrosti, dt. Bessere Hälfte des Muts). Überdies schrieb er literaturgeschichtliche Monografien und übersetzte aus dem Englischen, Russischen, Italienischen und Schwedischen. Neben Erudition und lyrischem Artismus ist Humor die eindrucksvollste Eigenschaft seiner Dichtung, sowohl in literarischen als auch in wissenschaftlichen Werken. Wegen der Anwendung des Humors als Innovationselement und der wagemutigen Folgerung wurde er bei den Lesern und Wissenschaftlern gleichmäßig beliebt. Für seine letzte Gedichtsammlung, Ranjeni tenk (dt. Verwundeter Panzer), wurde ihm postum der angesehenste Literaturpreis in Kroatien verliehen, Tin-Ujević-Preis (2001).
Natalija Miletić (Sisak, 1977.) diplomirala je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te na dodatnom studiju teatrologije i bibliotekarstva. Nagrađena je prvim nagradama natječaja Kratka priča je ženskog roda 2012., te Lapis Histria 2013. 2014. godine ulazi u finala natječaja Vranac, Gradske knjižnice Samobor i Zlatko Tomičić iz Karlovca. 2015. godine ulazi u finale natječaja Gradske knjižnice Samobor te pobjeđuje na natječaju Ulaznica. Priča Bolji otrov, u talijanskom prijevodu, objavljena je u časopisu La battana. Uskoro će joj biti objavljena zbirka kratkih priča.
DIE ÄLTERE KROATISCHE LITERATUR
Petar Hektorović (1487-1572) war ein Poet und Universalgelehrter der Renaissance.
Petar Hektorović verweilte während seiner gesamten Lebenszeit in seinem Heimort. Er verließ seine Heimatinsel Hvar lediglich ein Mal zu einer dreitägigen Reise auf einem Fischerboot. Er fuhr in die ca. 25 km entfernte Bucht Supetar in Nečujam auf die Nachbarinsel Šolta und besuchte den Ort, an dem der „Vater der kroatischen Literatur“ Marko Marulić von 1510 bis 1512 verweilte.[1] Auf der Basis seiner quasi-ethnographischen Beobachtungen entstand sein wichtigstes Werk, Ribanje i ribarsko prigovaranje (dt. „Fischerei und die Dialoge von Fischern“), das versucht, die Dialoge von Fischern in ihrer Alltagssprache darzustellen,[2] dabei aber auch ein episches Gedicht aus der Gattung der Bugarštice darstellt. Es wurde am 14. Januar 1566 abgeschlossen und 1568 in Venedig gedruckt. In einem dreiteiligen Werk beschreibt er in einem Brief an Cousin von seiner dreitägigen Bootsfahrt mit den Fischern Paskoje Debelja und Nikola Zet aus Hvar. Das Werk ist die erste realistische, weltliche Reisebeschreibung in kroatischer Sprache, die Landschaft und Schönheiten der Natur beschreibt. Die Ribanje sind eine der frühesten Aufzeichnungen der kroatischen Volksmusik.
Dobriša Cesarić (1902 –1980) was a Croatian poet and translator born in Požega. Despite his limited output, Cesarić is considered as one of the greatest Croatian poets of the 20th century.
His first appearance on the literary scene was when he was 14 years old, with a poem "I ja ljubim" (eng. "I too love") which was published in a magazine for the youth called "Pobratim" (eng. "Stepbrother"). His work as a poet consists of ten poem books and a few translations.
He translated from German, Russian, Italian, Bulgarian and Hungarian to Croatian.
The article had been written by Croatian poet Marin Franičević (Vrisnik 1911 - Zagreb 1990), and it was originally published in Most/The Bridge literary review in 1981.
Dobriša Cesarić (1902 -1980) war ein kroatischer Dichter. Die Poesie von Cesarić lebt schon mehr als ein halbes Jahrhundert. Im Jahr 1916 erschien sein erstes Gedicht „I ja ljubim…“ (Und ich liebe…) in der Zeitschrift „Pobratim“. 1920 veröffentlichte die populäre Zeitschrift „Kritik“ sein Gedicht „Buđenje Šume“ (Das Erwachen des Waldes). Später in seinem Leben beschäftigte er sich viel mit Zeitschriften, aber nur eine hat er mit Vjekoslav Majer, selbst gegründet, und zwar „Ozon“ 1923. Von 1929 - 1941 arbeitet er als Lektor und Bibliothekar. In dieser Vorkriegszeit entstanden bedeutende Werke.
Seine Dichtungen sind eine Mischung der traditionellen Form und des modernen Denkens. Er schrieb viel über das schwere Leben der ärmeren Stände und über die Dinge, die der moderne Mensch nicht beachtet. Die Lyrik von Dobriša Cesarić entstand und wuchs zwischen zwei Weltkriegen. Diese Lyrik hat innere Kraft. Er dichtete viel über die Geschehnisse seiner Zeit, über Zagreb, wo er 50 Jahre verbrachte. Diese Lieder haben einen humanen Charakter. Der größte Teil seiner Poesie spricht über das Alltagsleben. So dichtet er über den Käfer auf dem Baum, über zwei - drei Ziegelsteine auf dem Weg oder über den Zug. Sein Schreibstil ist einfach, reimvoll, verständlich. Er wird auch „Zauberer des Verses genannt˝. Das menschliche Herz hat eine wichtige Rolle in seinen Liedern, denn es leidet, liebt und verbindet Menschen. Die Verbindung des Reflexiven und Emotiven in seiner Lyrik ist das Resultat seines humanen Verhältnisses gegenüber der Welt. Cesarić übersetzte viel aus dem Deutschen und Russischen (Goethe, Heine, Rilke, Puschkin, Lermontow, Jessenin).
DIE ÄLTERE KROATISCHE LITERATUR
Hanibal Lucić (* um 1485 in Hvar; † 14. Dezember 1553 in Venedig) war einkroatischer Schriftsteller der Renaissance. Der Sohn wohlhabender und entsprechend einflussreicher Eltern war als Richter und Rechtsanwalt tätig und verbrachte die meiste Zeit seines Lebens auf seiner Heimatinsel Hvar. Ein Großteil seiner Werke (vor allem der frühen) ist nicht erhalten, da er sie verwarf und vernichtete.
Das bekannteste und am weitesten rezipierte Werk von Lucić ist Robinja (Die Sklavin), das erste weltliche Schauspiel in der kroatischen Literatur überhaupt. Es wurde, zusammen mit Versen Lucićs, 1556 in Venedig veröffentlicht, also erst nach seinem Tod, erlebte jedoch bis in jüngste Zeit etliche Ausgaben. Im Mittelpunkt dieses eher „handlungsarmen“ und streckenweise „weitschweifigen“ Liebesdramas stehen der Aristokrat Derenčin und eine in Budapest von Türken geraubte Schöne, die er auf dem Sklavenmarkt vonDubrovnik trifft. Am Ende wird sie seine Braut. Auch in seinen Liedern kreiste Lucić vorwiegend um das Thema Liebe. In allen Werken Lucićs vereinten sich italienische Einflüsse (Francesco Petrarca, Pietro Bembo) mit seiner Leidenschaft für die Alltagssprache kroatischer Bauern und Schafhirten. Sie hinderte ihn freilich nicht daran, seine in den Jahren 1510–1514 gegen die venezianischen Beherrscher Hvars rebellierenden Landsleute einen „Haufen von Dummköpfen“ zu nennen.
Miroslav Kirin, ‘Hipernovalis’ (Vuković & Runjić, Zagreb 2015): Zaigranost i polisemantičnost ostaju Kirinovom konstantom
piše: Marko Pogačar
Dvije godine nakon ‘Zenzancija’, knjige, kako joj naslov upućuje, oslonjene na više ili manje vrckavo poigravanje prividnom jednostavnošću proizašlom iz istočnjačkih pjesničkih i filozofskih tradicija, njihovom simbiozom sa širokom plejadom zapadnog nasljeđa te – da parafraziramo praktični termin iz teorije prozodije – duhom forme, Miroslav Kirin javlja se novim naslovom.
DIE ÄLTERE KROATISCHE LITERATUR
Držić Džore, kroatisch-ragusanischer Lyriker und Geistlicher, * 6. 2. 1461 Ragusa (Dubrovnik), † 26. 9. 1501 Ragusa; petrarkistisch-religiöse Lyrik.
Gravett's decided to share his fascination with the guidebook 'The Comics We Loved: Selection Of 20th Century Comics & Creators From The Region Of Former Yugoslavia' by Živojin Tamburić, Zdravko Zupan & Zoran Stefanović.
Zagreb Noir, edited by Ivan Sršen, is the newest anthology in the bestselling noir series by Akashic Press. It all began in 2004 with Brooklyn Noir, and has expanded to include major cities around the world from Havana to Singapore. Zagreb Noir is a peek into the Croatian capital and is charged with dark humor and vivid atmosphere. With original stories from Croatian writers, this unique anthology not only captures literary Zagreb but many of the city’s more harrowing tales.
Gustav Krklec (1899 - 1977) war einer der bekanntesten kroatische Dichter und Persönlichkeiten des Kulturlebens verstorben.
Schon 1919 debütierte er mit dem Gedichtband Lyrik (Lirika), und 1921 trat er mit seinem Gedichtband Silberne Straße (Srebrna cesta) endgültig in die Literatur ein.
In seinen späteren Lebensjahren veröffentlichte Krklec zahlreiche weitere Gedichtbände, und auch als Kinderdichter war er bekannt und beliebt. Sein satirischer und lebhafter Geist verlieh ihm die Fähigkeit, sich über viele Erscheinungen mit scharfem Witz zu äußern, und seine vielen Epigramme und Scherzgedichte haben vor allem unter den Kindern große Freunde gefunden.
In seinem langen und fruchtbaren Leben war Gustav Krklec auch ein unermüdlicher Missionar und Vorkämpfer für die kulturelle und politische Verbundenheit zwischen allen kroatischen Völkern. (B. M.)
Hugh Laurie - za mnoge jednostavno doktor House - svjetsku slavu stekao je ulogom dr. Gregoryja Housea u medicinskoj drami "Dr. House", a iskazao se i kao glazbenik.
U kontekstu Laurieve fascinantne multitalentiranosti njegov književni talent ostao je u medijskoj sjeni, premda je Laurie kao pisac izvanredno talentiran i slojevit humorist.
Tko god voli dr. Housea, voljet će, uvjereni smo, i ovu knjigu koja je napisana prije serije. Junak neobičnog trilera "Vrlo komplicirana trgovina" po duhu i tipu humora zapravo je vrlo blizak Houseu, premda je daleko od titule doktora.
Roman je objavio Profil, u prijevodu Ivane Amerl. Testirajte prvo poglavlje prije nego potražite knjigu... Uživajte!
Antun Branko Šimić (1898 - 1925) war ein kroatischer Schriftsteller des Expressionismus. Seine Lyrik hat einen sparsamen, aufrichtigen und ernsten Ausdruck und wirkt auch noch auf die heutige Generation kroatischerDichter.
Rick Poynor tries to correct the injustice: not so many designers in English-speaking countries know about the growth of graphic design and visual culture in central and eastern Europe after the Second World War.
Vladimir Stojnić (1980., Beograd) piše poeziju, eseje, kratke priče i književne prikaze, prevođen je na poljski, francuski, engleski, mađarski i slovenski jezik, a dobitnik je i nagrade Mladi Dis za najbolji neobjavljeni rukopis u 2008. godini. Objavio je sljedeće zbirke poezije: Vreme se završilo (2008.), Fotoalbum (2010.), Czas się zakończył (2011.), Poziv na saučesništvo (2011.) i Kutija (2013), iz koje donosimo nekoliko pjesama. Prevodi s engleskog jezika (Edgar Li Masters, Antologija Spun Rivera, 2015.) i uređuje internetski časopis za suvremenu poeziju Agon.
Mirko Božić (1919 - 1995) war ein kroatischer Schriftsteller. Božić war ein ebenso begabter Dramatiker wie Prosaist der Nachkriegszeit. Er verfasste auch Drehbücher und Hörspiele. Es existieren nur wenige Übersetzungen ins Deutsche.
Der Text ist ursprünglich in der Literaturzeitschrift Most/The Bridge (Heft 3, 1981) erschienen.
Damir Šodan (1964, Split) is a poet, playwright, editor and translator who graduated from Zagreb University with a BA in English Literature and History. He has published four volumes of poetry: Sound Changes (1996), The Middle World (2001), Letters to a Wild Scythian, (2009) and Café Apollinaire (2013), two collections of plays: Safe Area (2002), The Night of the Long Beams (2009) and an anthology of contemporary Croatian "neorealist" poetry: Walk on the Other Side (2010). He was awarded the Držić prize for the burlesque Chick Lit (2012) and the 1st prize at the playwriting competition for ex-Yugoslav writers in Vienna (2000) for the dark comedy Safe Area. Internationally, his work has been among other featured in The American Poetry Review (2007), New European Poets, (Graywolf Press, USA, 2008), Les Poètes de la Méditerranée (Gallimard, 2010), The World Record and A Hundred Years' War (Bloodaxe, 2012 and 2014). He translated Raymond Carver, Leonard Cohen, Charles Bukowski, Charles Simic, Richard Brautigan and Frank O'Hara into Croatian. He is an associate editor of Poezija and Quorum magazines in Zagreb.
Donosimo ulomak iz romana koji je osvojio prvu nagradu za prozu Balkanskog književnog Glasnika 2014. godine, 'Muškost Zorana K.'' Danijela Gatarića (1988., Prnjavor).
Watching Croatian movies is a great way to learn more about the country before an actual visit. And since cartoons are movies as well here is a list of what to see and what to expect from the world of Croatian animation.
Six of Krleža's books have been translated into French: The Burial at Theresienburg (short stories, Editions de Minuit, translated by Antun Polanšćak, preface by Leon-Pierre Quint, Paris, 1956.), The Return of Philip Latinovicz (novel, edited by Calman-Lévy, translated by Mila Đorđević and Ciara Malraux, Paris, 1957.], The Banquet in Blithuania (novel, edited by Calman-Lévy, translated by Mauricette Beguitch, Paris, 1964.), I’m not Playing Anymore (novel, Edition de Seuil, translated by Janine Matillon, Paris, 1969.], Mars, Croatian God (short stories, Edition Calman-Lévy, translated by Janine Matillon and Antun Polanšćak, Paris, 1971.), The Ballads of Petritsa Kerempuh (Edition: Presses orientales de France, translated by Janine Matillon). All these books were well received. We give here some extracts from criticisms (Maurice Nadeau, Léon Pierre Quint, Claude Roy, Marcel Schneider, Robert Bréchon, Jean Bloch-Michel and others) who provide various insights into Krleža`s work.
The article was originally published in Most/The Bridge literary review (number 3-4, 1979).
Bisher wurden sechs Werke Miroslav Krležas ins Französische übersetzt, und zwar: „Beisetzung in Theresienburg“ (Novellen, Edition de Minuit, in der Übersetzung von Antun Polanšćak mit einem Vorwort von Léon Pierre Quint, Paris 1956), „Die Rückkehr des Filip Latinovicz“ (Roman, herausgegeben von Calman, Lévy, in der Übersetzung von Mila Đorđević und Clara Malraux, Paris 1957), „Das Bankett von Blitwien“ (Roman, herausgegeben von Calman-Lévy, in der Übersetzung von Mauricette Beguitch, Paris 1964). „Ohne mich“ (Roman, Edition De Seuil, übersetzt von Janine Matillon, Paris 1969), „Der kroatische Gott Mars“ (Novellen, herausgegeben von Calman-Lévy, übersetzt von Janine Matillon und Antun Polansćak, Paris 1971). „Die Balladen des Petrica Kerempuch“ (Edition Presse Orientales de France, übersetzt von Janine Matillon, Paris 1975).
Sie alle haben eine warme Aufnahme gefunden. Wir bringen hier einige Auszüge aus Rezensionen (Maurice Nadeau, Léon Pierre Quint, Claude Roy, Marcel Schneider und andere), die das Werk Krležas auf jeweils verschiedene Art und Weise beleuchten.
Maurice Nadeau widmet (u. d. T. „Ein großer jugoslavischer Schriftsteller“) im „France Observateur“ vom 20. Juni 1956 eine ganze Seite dem Erscheinen der Novellensammlung „Beisetzung in Theresienburg“. Daraus einige charakteristische Passagen: Für viele wird die Novellensammlung „Beisetzung in Theresienburg“ zu einer wirklichen Offenbarung werden...
Der Text ist ursprünglich in der Literaturzeitschrift Most/The Bridge (Heft 3-4, 1979) erschienen.
Korana Serdarević (Zadar, 1982.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je hrvatski jezik i književnost te komparativnu književnost. Radila je kao novinarka kulture Večernjeg lista i tjednika Forum, a bavi se bavi i prevođenjem s engleskog jezika. Godine 2013. osvojila je dvije prve nagrade za kratke priče (nagradu "Ranko Marinković" i nagradu "Zlatko Tomičić"). 2015. u izdanju Frakture objavljena joj je zbirka priča „Nema se što učiniti“.
Branko Čegec (1957) studium der jugoslawischen Sprachen und Literaturen an der Philosophischen Fakultät in Zagreb. Von 1985 bis Ende 1989 Chefredakteur der Zeitschrift Quorum. Von 1989 bis Ende 1990 Chefredakteur der Kulturzeitschrift Oko. 1992 gründete er einen eigenen Verlag unter dem Namen Meandar, der von Sommer 1993 bis 2005 unter dem Namen Meandarmedia tätig war.
Dževad Karahasan (1953 in Duvno) ist ein bosnischer Schriftsteller, Dramatiker, Essayist, Dramaturg und Literaturwissenschaftler. Geboren als Muslim in Duvno im heutigen Bosnien-Herzegowina, erhielt er seine erste prägende Bildung von Franziskaner-Patres. Er studierte Literatur- und Theaterwissenschaft in Sarajevo, die Promotion erfolgte an der Universität Zagreb.
Although Croatia developed under the impact of many different cultures, it gave its own and unique imprint to the history of European civilization.
Bora Ćosić, 1932 in Zagreb geboren, ist einer der bedeutendsten Schriftsteller seiner Heimat. Er, der zunächst Anfang der fünfziger Jahre russische Futuristen übersetzt und Verse "futuristischer Art" geschrieben hat, gehört zur Avantgarde der jugoslawischen Literatur, hat in über 30 Prosa- und Essaybüchern vielfältig das Sinnlose, Groteske, Absurde und Tragische der Geschichte seines Landes gezeichnet - bis hin zum Schrecklichen der ethnischen Konflikte und Massenmorde.
Milko Valent, a highly prolific author born in 1948 in Zagreb, graduated from the University of Zagreb with a degree in philosophy and comparative literature. He has been a professional writer since the autumn of 1976, publishing poetry, short stories, novels, essays on philosophy and literature, polemics, theater criticism, and plays for radio and stage.
How visiting Zagreb, while accompanied by the collegue taking you to unknown places and holding the key to the door, can end up with discovering one of Croatia's most prominent artists.
Tino Deželić (1990., Zagreb) diplomirao je povijest i komunikologiju na Zagrebačkom sveučilištu. Očekuje izlazak svoje prve knjige.
Mehmed Begić (1977) was born in Capljina, Bosnia and Herzegovina. He studied South Slavic languages and literature at Pedagogical Institute of Mostar, as well as comparative literature at the Faculty of Philosophy in Sarajevo. He has completed none of the above. Begić was one of the editors of magazine Kolaps.
He likes to believe that Kolaps is an ongoing dream, currently in hibernation. So far Begić published: L’Amore Al Primo Binocolo (1999) with Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo, Tri puta trideset i tri jednako (2000) with Ćisić and Tomaš, Film (2001), with Lukasz Szopa, Čekajući Mesara (2002), Pjesme iz sobe (2006), Savršen metak u stomak (2010), Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (2012), Ponoćni razgovori (2013) with Marko Tomaš, Sitni sati u Managvi (2015).
Although they were produced under strict state-controlled production processes; that were aimed at exploiting them as a means of publicizing political initiatives, promoting public health and safety, and selling the communist ideal both at home and abroad, the artists used them as a vehicle to experiment with various imaginative ideas and artistic techniques, achieving truly stunning results.
Helena Cuss explores the work of two luminaries of Croatian literature, one of them being the father of Croatian literature while the other is considered Croatia's greatest modern writer. Both of them helped to define a national literature and identity in times of uncertainty and doubt.
Irena Delonga Nešić (Sinj, 1984) is a Croatian poet and former editor of the The Split Mind magazine. In 2010 she published a poetry volume ''Riječi kupuju zločine koje ćeš počiniti" and was awarded Goran prize for young poets. She lives in Split, where she hosts literary events.
The guest of the first Lit Link Festival, held in Rijeka, Zagreb and Pula in 2013, unveils his, by all accounts, unique work of art.
Marko Tomaš (Ljubljana, 1978) was one of the founders and editors of the Kolaps literary magazine in Sarajevo. He has worked as a journalist and radio speaker and has published extensively all across the region. He is a poet of a rare sensuality and emotional refinement with a rarefied bohemian touch reminiscent somewhat of young Leonard Cohen. Publications: Hands Under Head (2002), Mama I'm Successful (2004), Life is a Joke (2005), Marko Tomaš and Other Poems (2007), Goodbye Fascists (2009), Midnight Conversations (with Mehmed Begić) (2012), Boulevard of the People's Revolution (2013), The Black Prayer Book (2015).
Alen Brlek (1988., Zagreb) dobitnik je nagrade Na vrh jezika 2013. godine, za zbirku Metakmorfoze. Donosimo ciklus 'Portret' iz još neobjavljene zbirke 'Pratišina'.
KIKINDA SHORT - Festival kratke priče
Cosmin Perța (1982.) rumunjski je pjesnik i prozni pisac. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Klužu, a književnost doktorirao u Bukureštu.
Objavio je zbirke pjesama: Zorovavel (Grinta, 2002.), Glineni stražar (Vinea, 2006.), Pjesma za Mariju (Vinea 2007.), Starac, božanstvena komedija (Charmides, 2009.), Bez naslova (Paralela 2011.)
KIKINDA SHORT održava se na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Na desetom Kikinda Short-u, održanom od 1. do 4. srpnja 2015. u Kikindi, Zrenjaninu i Beogradu, sudjelovalo je 14 autora iz 12 država.
Kritična masa raspisuje ovogodišnji natječaj za književnu nagradu "Sedmica & Kritična Masa" za mlade pisce (do 35 godina).
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi).
Pravo sudjelovanja imaju autori rođeni od 1981. nadalje.
Prva nagrada iznosi 4.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Moguće su i druge nagrade.
Sponzor nagrade je cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).
Ovo je drugo izdanje nagrade, a prva dobitnica bila je Ana Rajković.
Dubravka Ugrešić announced as 2016 winner of prestigious Neustadt International Prize for Literature
Bojan Marković (Užice, 1985.) autor je knjige Riba koja je progutala svet (Nagrada Mladi Dis, 2013.) Diplomirao je na Katedri za srpsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu, a poeziju i esejistiku objavljuje u književnoj periodici.
Damjan Pejanović (1993., Cetinje) studira kazališnu režiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Cetinju. Preveo je dva manifesta Andriyja Zholdaka: Pismo glumcu i Pismo nerođenom redatelju i glumcu, a u pripremi je i objava drame Opšta mjesta ljubavi.
Katja Grcić (1982., Split) diplomirala je njemački i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru, a stručno se usavršavala pri Sveučilištu Karl-Franz u Grazu, te Institutu za prevoditelje i tumače u Beču. Poeziju objavljuje u časopisima (Quorum, Pobocza, Vijenac, Zarez, Mogućnosti, Tema i dr.), a pojedine su joj pjesme prevedene na poljski, češki i slovenski jezik. Osim poezije, piše i prozu, a bavi se i vizualnom umjetnošću. Uskoro će biti objavljena njena prva zbirka poezije pod nazivom Nosive konstrukcije, u izdanju Meandra.
KIKINDA SHORT - Festival kratke priče
Sophie Cooke (1976.) nagrađivana je škotska spisateljica, autorica romana Kuća od stakla i Ispod planine.
KIKINDA SHORT održava se na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Na desetom Kikinda Short-u, održanom od 1. do 4. srpnja 2015. u Kikindi, Zrenjaninu i Beogradu, sudjelovalo je 14 autora iz 12 država.
Marina Tomić (1986., Osijek) objavila je zbirku pjesama "Nastavak zelene priče" (2008.), a pjesme su joj objavljene i u dvjema antologijama: "Drenovačkoj antologiji hrvatskoga pjesništva" (2009.) i "Poetici buke", antologiji slavonskog ratnog pisma (2010.)
Poeziju je objavljivala i u književnim časopisima Aleph, Hrašće, Riječi, Tema, Vijenac i Zarez.
Lada Vukić je spisateljica iz Zadra i aktivna članica ZaPisa - udruge zadarskih pisaca. Piše uglavnom kratke priče, za koje je osvojila više nagrada, između ostalih i Ulaznicu 2011., Pričigin 2012., Pitschwise 2012., a ušla je i u uži izbor Večernjaka 2013.
Nikola Nikolić (1989.) studira politologiju i živi u Podgorici. Objavio je romane "Čvor" (Studio Mouse, 2011.) i "Meandar" (Nova knjiga, 2014). Piše kratke priče i eseje.
Srđan Gagić rođen je 1988. u Bosanskom Novom, a živi u Beogradu. Autor je knjige pjesama Deca u izlogu, nagrađene na Ratkovićevim večerima poezije 2014. godine, kao i panorame najnovije generacije pjesnika 'bhsc' regije Meko tkivo: izbor iz nove poezije regiona, koja u listopadu izlazi u izdanju Kluba A-302 Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sarađuje sa časopisom za južnu slavistiku Balkan Express iz Zagreba i portalom blacksheep.rs.
2. listopada u Gradskoj knjižnici (Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat) s početkom u 20 sati, otvara se nova sezona Književnog petka, ovog puta na poseban način.
KIKINDA SHORT - Festival kratke priče
Siân Melangell Dafydd je velška književnica, pjesnikinja i prevoditeljica čiji je prvi objavljeni roman Treća stvar osvojio prestižnu nagradu National Eisteddfod Literatura 2009. godine, a stvaralaštvo 2014. godine uvršteno u najbolju britansku poeziju i u najbolju britansku kratku priču. Trenutno radi kao predavač kreativnog pisanja na Američkom univerzitetu u Parizu i
jedan od urednika na sajtu yneuadd.com
KIKINDA SHORT održava se na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Na desetom Kikinda Short-u, održanom od 1. do 4. srpnja 2015. u Kikindi, Zrenjaninu i Beogradu, sudjelovalo je 14 autora iz 12 država.
Aleksandar Gavranić je pjesnik i glumac rođen u Podgorici 1988. Objavio je zbirku poeziju Krik mašte 2012., a ove godine osvojio treću nagradu na Ratkovićevim večerima. Urednik je emisije „Hermanova sonata“ na radio Krš. Pjesme koje donosimo dio su novog rukopisa.
Clemens Meyer (1977., Halle) poznati je njemački pisac, punokrvni književni istraživač suvremenih, često urbanih i rubnih tema. Za zbirku priča Noć, svjetla (OceanMore, 2010.) nagrađen je 2008. Nagradom Leipziškog sajma knjiga. Objavio je roman Als wir träumten (Kad smo sanjali) 2006. i knjigu autobiografskih proza Gewalten (Sile) 2010. godine. Za roman U kamenu 2014. dobio je Književnu nagradu grada Bremena.
Kaleidoskop Meyerovih likova u romanu 'U kamenu' - smještenom u doba pada Zida 1989. te tranzicije - čine osobe na razne načine uključene u seksualni rad koji se u ovom tekstu ne romantizira, niti opisuje voajerski, nego se tematizira čak i kad je prisilan, u neimenovanom gradu koji snažno podsjeća na Leipzig.
Roman je izdan u Nakladi OceanMore u rujnu 2015. godine, u prijevodu Helen Sinković. Pročitajte ulomak prije nego potražite knjigu...
THE GUARDIAN, Sat, 9 May 2015
by: Kapka Kassabova
The publication of this dazzling, funny and deadly serious novel will bring nourishment to readers hungry for the best new European fiction... With this novel, which lodges itself in your chest like a friendly bullet, a glorious new European voice has arrived.
Numerous tales and legends exist in Zagreb and about Zagreb; some are remembered through the ages, other sink into oblivion, and even the origin of some is forgotten over time. August Šenoa’s The Goldsmith’s Treasure has successfully endured the test of time. It captivated audiences at the end of the 19th century, and still manages to do so today. Intertwining love and history, The Goldsmith’s Treasure tells the most genuine tale of Zagreb – it leads us into the Upper Town, back to the 16th century, introducing us to its own Romeo and Juliet.
Deciding not to let this tale be forgotten, the publisher, Spiritoso, reached for Croatia’s rich cultural heritage and gave The Goldsmith’s Treasure a new sheen. The novel is now available to visitors who want to get to know Zagreb in a truly unique way and take home an authentic keepsake – a book. The Goldsmith’s Treasure, translated from Croatian by Neven Divjakinja, is available in English for the first time ever.
The book owes its design and layout to Hamper studio, which managed to combine the traditional and contemporary, the decorative and the minimalistic, as well as the rustic and the elegant.
You can read the 1st chapter here.
Peter Dentchev is a young and prominent Bulgarian fiction writer and theatre director whose novel “Just like a Man Kisses a Woman He Loves” won the first place at the contest for Best New Bulgarian Novels “Razvitie” in 2007. The next year the same novel won the special prize of “Raiffeizen Bank” at South Spring National contest. In 2008 with his short novel “Simple Story” he wins the second place at Ciela’s Novel Prize Competition. His latest novel, Silent Sun, was published in 2012.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
Santiago Pajares (Madrid, 1979.) objavio je romane El paso de la hélice, La mitad de uno i The canvas, snimao višestruko nagrađivane kratkometražen filmove, a njegova priča Hoy uvrštena je od Dalkey Archive Press-a Sveučilišta u Ilinoisu, u Best European Fiction 2012.
KIKINDA SHORT održava se na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Na desetom Kikinda Short-u, održanom od 1. do 4. srpnja 2015. u Kikindi, Zrenjaninu i Beogradu, sudjelovalo je 14 autora iz 12 država.
Bojan Marjanović (Užice, Srbija) diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Piše novinske tekstove, eseje, poeziju i kratke priče. Priredio knjigu izabranih pjesama Voje Šindolića Neuspjeli bjegunac (Levo krilo, Beograd, 2013.) Dobitnik je nagrade Laza Lazarević za najbolju neobjavljenu pripovetku za 2013. godinu. Radi u organizaciji književnog festivala Na pola puta u Užicu te kao urednik književnog programa Gradska knjižnica u KC Grad u Beogradu.
Danilo Lučić (1984., Beograd) objavio je zbirku pjesama 'Beleške o mekom tkivu' (SKC Kragujevac, 2013.) za koju je 2014. dobio Brankovu nagradu. Diplomirao je srpski jezik i književnost, urednik je u izdavačkoj kući Kontrast izdavaštvo, urednik portala za kulturu i književnost Glif i jedan od organizatora večeri poezije ARGH!
Nina Bajsić (1994., Zagreb) studira dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Autorica je dramskog teksta „Ni tu ni tamo“ (2013.) izvedenog na Dramskoj sekciji studenata ADU, Kazališnoj reviji ADU i u Studentskom ateljeu kazališta Dubrava, i scenarija za kratkometražni film u produkciji „Ne gledaj iza“. Kao glazbenica sudjeluje u scensko-eterskoj izvedbi dokumentarne radio-drame „Hörspiel – mala igra za slušanje (i gledanje)“ (2013.), te na 64. Dubrovačkim ljetnim igrama, u projektu „Pisci u Sponzi“, (2013.) ostvarenom u suradnji festivala sa Hrvatskim društvom pisaca.
ŽARKO PAIĆ (1958) ist Dozent am Studium für Modedesign an der Textiltechnologischen Fakultät der Universität in Zagreb, wo er Kultursoziologie, Modetheorie, Semiotik und visuelle Kommunikationen unterrichtet. Er ist Chefredakteur der Zeitschrift für Theorie, Kultur und visuelle Künste Tvrđa, Vize-Chefredakteur der Zeitschrift Europski glasnik und Redaktionsmitglied des Magazins für visuelle Künste Art-e-fact. Außerdem war er Chefredakteur des Verlagshauses Izdanja Antibarbarus. Gemeinsam mit dem Zentrum für visuelle Studien in Zagreb organisierte er das internationale interdisziplinäre Symposium für visuelle Kultur und Kunst („Visual Construction of Culture“, Zagreb, Oktober 2007). Außer Studien in den Bereichen Philosophie, Soziologie und Theorie der Kunst und Ästhetik veröffentlicht er auch literarische Essays. Er ist der Verfasser dreier Gedichtbände. Seine Gedichte fanden Einzug in drei Anthologien der modernen kroatischen Gedichtkunst. Übersetzungen seiner Studien, Essays und seiner Poesie wurden in Zeitschriften und Sammelbänden veröffentlicht, in englischer, französicher, deutscher, slowenischer, ungarischer, rumänischer und slowakischer Sprache. Er wurde mit dem internationalen Literaturpreis für die Literatur mitteleuropäischer Länder der österreichischen Stiftung KULTURKONTAKT aus Wien für das Jahr 2008 ausgezeichnet.
STELA JELINČIĆ was born in Zagreb in 1977. She worked as an editor in a Croatian pop-art magazine, as well the editor for Konzor Publishing from Zagreb. Korov je samo biljka na krivom mjestu is her first book, which launched her as a young author of a peculiar style. In her writings she describes the subjective reality of a generation brought up in the dawn of post communist transition, followed by war and social double standards.
"Death in Omsk", the story we are presenting you, is deeply Slavic, with all the paradoxes of the transitional phase in former communist countries. Michael Stein, Philadelphia-born writer and journalist living in the Czech Republic, has written about Russia in the 1990s, mixing the American and Russian points of view. What is a field of "infinite opportunities" for one character is a curse for another. This is a story about dark, illicit contracts, futures lost and found, and pulling your roots up from the ground...
Frane Marčelić (1983.) živi i radi u Preku na otoku Ugljanu. Dosad je objavio nekoliko pjesama u „Zarezu“ i „Agonu“. Svira u post-punk bendu „Lice mista“.
Goran Tribuson gehört zu den populärsten kroatischen Autoren, was ihm insbesondere seine Krimis um Nikola Banic, einem Polizeiinspektor, später Privatdetektiv verdankt. Sie sind nicht nur spannende Detektivgeschichten, sondern vor allem Zeitzeugnisse der kroatischen Gesellschaft in den Kriegsjahren.
Der Text ist ursprünglich in der Literaturzeitschrift Most/The Bridge (Heft 3-4, 1979) erschienen.
Edo Popović, born 1957 in Livno (Bosnia), is a Croatian author and journalist, co-Founder of literary magazine Quorum and of the Festival of Alternative Literature (FAK). His debut short-story collection Ponoćni Boogie/Midnight Boogie (1987) became a generation´s cult book. The author then took a long 13-year break from writing. He returned to it around the end of the 1990s. From 1991 till 1995 he worked as a war reporter. In Germany, Edo Popovic´s novels have been published by Voland & Quist. “War is not the key for understanding my prose. There is no universal key. Each book is unique, as any human being, any squirrel, any sip of tea. Literature stirs from life – from places you have lived, jobs you have done, books you have read.”
Boris Marić je rođen 15.11.1981. godine u Brčkom (Bosna i Hercegovina), gdje i živi. Piše poeziju i prozu. Prva zbirka pjesama pod nazivom ’Jedan’, objavljena mu je u siječnju 2012. godine u izdanju biblioteke Nova riječ. U pripremi je njegova druga zbirka pod nazivom „Uvod u san“. Pjesme su mu do sada prevođene na češki i danski jezik, te objavljivane u brojnim tiskanim i elektronskim časopisima za književnost i kulturu. Trenutno piše roman, radnog naslova "Putnik".
THE IRISH TIMES, Sun, Apr 5, 2015
by Eileen Battersby
In Dada, the Croatian writer Olja Savičević has created a compelling witness who is also a survivor, not particularly heroic, but likeable and sympathetic.
Tin Ujević ist ein bekannter Vertreter aus der Zeit der kroatischen Avantgarde des 20. Jahrhunderts. Nachdem er in einer Kleinstadt im Hinterland von Dalmatien geboren wurde, verbrachte er sein Leben in den unruhigen Zeiten der beiden Weltkriege in Split, Paris, Belgrad, Sarajevo und Zagreb, wo er letztlich bis zu seinem Tod verblieb. Neben Gedichten verfasste er auch Polemiken, Feuilletons, wissenschaftliche Abhandlungen, politische Prosatexte und Essays, die immer auch eng mit seinen lyrischen Werken verknüpft waren.
The following article is about Dragutin Tadijanović (1905 –2007), one of the most popular and influential Croatian poets of the 20th century, and was written by Jure Kaštelan (1919 - 1990), also one of the most important Croatian poets. The article was originally published in the Bridge Literary Review (number 3 from 1980).
Mathematical concepts and geometric bodies, from being external become inner poetic symbols, and cannot from now on be subjected to the logos of the poetry, yet – from a completely principled point of view – the latter is not essentially opposed to mathematics.
Višnja Machiedo, The vivacious geometry of Nikola Šop
Iznimno dinamičan društveno-politički razvoj područja Latinske Amerike pruža zanimljiv tematski okvir raznim vrstama umjetnosti od slikarstva, filma i glazbe do književnosti. Specifičnost latinskoameričkog prostora predstavljaju brojni diktatori pa se posljedično tijekom 1960-ih i 1970-ih godina razvila književna vrsta nazvana roman o diktatorima (novela del dictador).
Vesna Parun war eine der angesehensten kroatischen Schriftstellerinnen.
»In einer von Männern, Institutionen und Ideologien beherrschten Gesellschaft hatte die Dichterin, die ein großes Opus hinterlässt, kein einfaches Leben, doch auch sie machte es ihrer Umgebung nicht leicht und sie verschonte niemanden in ihren luziden, polemischen, satirischen Gedichten.«
Alida Bremer
Luko Paljetak wurde im Jahre 1943 in Dubrovnik geboren. Er absolvierte 1962 die Lehrerschule in Dubrovnik und 1968 die Philosophische Fakultät (Kroatistik und Anglistik) in Zadar. In Zagreb promovierte er zum Doktor der Philologie.
Nach dem Studium war er Regisseur und Dramaturg am Zadarer Puppentheater, von 1972 bis 1978 Assistent an der Philosophische Fakultät in Zadar sowie einer der Redakteure der Zeitschrift „Zadarske revije“ („Zadarer Revue“). Danach wurde er in Dubrovnik als Sekretär und Redakteur der Zeitschrift „Dubrovnik“ tätig. Er veröffentlichte eine Reihe von Theaterstücken, zahlreiche Gedichtsammlungen, feuilletonistische Bücher und wissenschaftliche Studien. Herausragend ist zudem die umfangreiche Übersetzertätigkeit dieses Autors aus dem Englischen, Französischen und Slowenischen. Im Jahre 1982 erhielt er für die Übersetzung der Lyrik von France Prešeren die „Župančićeva listina“ und den Orden der Republik mit Bronzekranz, im Jahre 1984 den „Vladimir Nazor“-Preis für Literatur, 1989 den „Tin Ujević“-Preis, 1995 den „Goranov vijenac“, 1996 den Jahrespreis der HAZU. Im selben Jahr bekam er in Selce auf der Insel Brač im Rahmen der Veranstaltung Croatia Rediviva den Orden der Danica hrvatska mit der Figur des „Marko Marulić“ bekränzt mit einem „Ölzweig“ verliehen. Er ist Mitglied der Gesellschaft kroatischer Schriftsteller, des Verbandes der kroatischen Literaturübersetzer, der UNIMA, der Theaterkünstler Kroatiens und des PEN-Clubs sowie ordentliches Mitglied der Kroatischen Akademie der Wissenschaften und Künste.
Robert Međurečan (b. 1969) - veterinary school dropout (will never finish), former soldier (definitely never again), musician and singer (more and more). He says he's a real Balkan homo universalis – he knows all the things he never went to school for. His first novel For Sale: War Medals, First Owner (2008) entered the shortlists for the main national book prizes (Jutarnji list, Tportal, the MH prize, the HPB prize). The novel Silence of the lambs in Zdihovo (2011) was on the long list for the Jutarnji and Tportal awards. His third novel, with the working title Galloping Birds will be published late this year, as a sort of conclusion to the "war trilogy".
Polić Kamov Janko, Schriftsteller (Sušak (Kroatien), 1886 - Barcelona (Spanien), 1910), eine außergewöhnliche Erscheinung in der modernen kroatien Literatur am Anfang des 20. Jh., chrieb Gedichte, Novellen, Romane, Schauspiele, Feuilletons und Kritiken, in welchen sein stürm. Temperament, sein unbezähmbarer Freiheitsdrang und seine Auflehnung gegen gesellschaftliche Konventionen zum Ausdruck kamen. Er wurde einerseits von Baudelaire und den italien.
Kamov war der Ritter des Schimpfworts – ein Jüngling, der mit seinen Versen seine Zeitgenossen schockierte.
Davor Mandić was born in 1976 in Pula. During studies in Rijeka he started writing poems, short stories and book reviews. After graduating he started working for the national daily newspaper Novi list, based in Rijeka, where he still works as a journalist and commentator, covering Croatian literary and culture scene. He has published: Mostovi (Bridges), a book of poetry (2009), and Valjalo bi me zamisliti sretnim (One Should Imagine Me Happy), a collection of short stories (2014).
Pitur na bolovanju, strojobravar po zanimanju, sudionik Domovinskog rata, kandidat za općinskog načelnika (trenutak psihičkog rastrojstva, veli) pisati je počeo pod utjecajem Bukowskog i njegova “Bludnog sina”. Trenutačno je, sve u jednom, muž, otac , kralj.
Arian Leka rođen je 1966., studirao je glazbu u rodnom gradu Durrësu (Albanija) te albanski jezik i književnost u Tirani. Piše pjesme, pripovijetke, romane i dječju književnost te je između ostaloga preveo i talijanske nobelovce Eugenia Montalea i Salvatora Quasimoda na albanski. Prevođen jena talijanski, engleski, njemački, francuski, rumunjski, bugarski i hrvatski jezik. 2004. osnovao je Međunarodni festival poezije i književnosti POETEKA i otada je glavni urednik istoimenog časopisa. Arian Leka dobio je više stipendija i nagrada u inozemstvu i u domovini, između ostalog, i Nagradu albanskog ministarstva kulture, koja se smatra jednom od najuglednijih albanskih nagrada.
Arian Leka (1966) belongs to the group of authors, which have come to the forefront after the opening of the Albanian borders and are considered to be avant-garde. By origin from the port city of Durres, this author, except modernity, weaves a whole mythology around his homeland, making the principle maritime symbols regards in his work as a poet, short story writer, novelist and essayist too, and transforms also them in a new living aesthetic and urban language, signing the multicultural life of this city. He studied music at the Jan Kukuzeli’s Music Academy. He is the author of 15 books.
For his creativity work Arian Leka received numerous literary awards for his poetry in his country and abroad.
Arian Leka, geboren 1966, studierte Musik in seinem Geburtsort Durrës (Albanien) und Albanische Sprache und Literatur in Tirana. Er schreibt Gedichte, Erzählungen, Romane und Kinderliteratur und übersetzte unter anderem die italienischen Nobelpreisträger Eugenio Montale und Salvatore Quasimodo ins Albanische. Einige seiner bisher 14 Bücher und Teile seiner Werke sind in italienischer, englischer, deutscher, französischer, rumänischer, bulgarischer und kroatischer Übersetzung erschienen. 2004 gründete er das Internationale Poesie- und Literaturfestival POETEKA und ist seitdem Chefredakteur der gleichnamigen Literaturzeitschrift. Arian Leka erhielt mehrere Stipendien und Preise im In- und Ausland, darunter den Preis des Albanischen Kulturministeriums, der zu den höchst angesehensten Auszeichnungen in Albanien zählt.
Igor Grbić, geboren am 19. Mai 1970 in Pula. Er schreibt Poesie, Erzählprosa, Essays, Kritiken sowie wissenschaftliche und Fachartikel und übersetzt aus dem Englischen, Italienischen, Deutschen, Französischen und dem Hindi. Aufgrund seiner schriftstellerischen Tätigkeit auf Englisch und Italienisch, wurde in die internationale Anthologie Englisch schreibender junger Dichter Whispering Muse aufgenommen und erhielt Auszeichnungen für seine Poesie und Kurzprosa auf Italienisch. Darüber hinaus gewann er den internationalen Preis Lapis Histriae 2006 für die beste Prosa auf einer schtokawischen Sprache.
Doktorand der Literaturtheorie und -geschichte an der Philosophischen Fakultät in Zagreb.
Er lebt und arbeitet in Pula, wo er an der Philosophischen Fakultät Sanskrit und an der Pädagogischen Hochschule Englische Literatur unterrichtet.
Maša Kolanović (Zagreb, 1979) is an author of five books, including three books of fiction.
Her novel Underground Barbie (2008) is translated in German. She works as a lecturer of contemporary Croatian literature at the University of Zagreb. She holds PhD in literary history and cultural studies. Her disertation is published with the title Worker! Rebel? Consumer...: Popular Culture and Croatian Novel from Socialism to Transition (2011). She was a research fellow at the Universtiy of Vienna in 2006 and University of Texas at Austin in 2012.
Her book Jamerika (2013) is an ilustrated book of fiction.
Ljubomir Đukić (1966) piše poeziju, poetsku prozu, prozu, kritičke osvrte, aktivan je i na polju performansa. Idejni je tvorac i osnivač Umjetničke radionice "Kanjiški krug" i dvojezičnog književnog časopisa "Orbis" (objavljivan od 1996. do 2007. godine).
U rukopisu su mu i knjige „Nije teško biti gay“, "Darežljivi morbidarijum" i "Osobni prtljag".
"Divne, realne laži" je knjiga o poeziji Ljubomira Đukića autora Miodraga Mrkića (objavljena 1999. godine).
Tiho i jednostavno živi i stvara u Subotici izučavajući psihosocijalnu kulturu, umjetnost i komunikaciju seksualnih manjina.
Sisački pjesnik Slavko Jendričko iza sebe ima desetak poetskih zbirki, a uređivao je i književni časopis “Riječi”.
Objavljuje od 1969. godine, Pjesme mu se odlikuju jednostavnošću izraza i gustom metaforikom. Dobitnik je nagrade "Tin Ujević" za zbirku pjesama "Evolucija ludila".
Predstavljamo vam nekoliko pjesama iz nedovršene zbirke: „Vozni red“.
Dobitnica nagrade "Sedmica i Kritična masa" za prozne autore do 35 godina je Ana Rajković (1983., Slavonski Brod) s pričom "Volim te, Arthure Rimbaude".
Bodovanjem članova žirija ova priča osvojila je prvo mjesto u snažnoj i tijesnoj konkurenciji. "Volim te, Arthure Rimbaude" prozni je tekst koji se naslanja na poetsko ostvarujući pritom vibrantne stilske učinke, svjedočeći o autorici (žiriju dosad nepoznatoj) profilirana književnog glasa.
Nagrada se sastoji od novčanog iznosa (4.000 kn bruto) i plakete.
Nagrada "Sedmica i Kritična masa" - ili kraće: 7km - dodjeljuje se prvi put, a doživjela je odličan odjek te se na natječaj prijavilo ukupno 97 autora/ica.
U uži izbor nagrade ušli su još Željka Horvat Čeč, Marija Katalinić, Ivana Pintarić, Sven Popović, Ivan Zrinušić i Jasna Žmak.
Žiri nagrade djelovao je u sastavu: Ilijana Marin, Branko Maleš, Damir Karakaš.
"Kritična masa" nagradu je pokrenula s ciljem promocije mlade proze i novih književnih imena, a sponzor nagrade je cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).
Nagrada "Sedmica i Kritična masa" za pisce do 35 godina doživjela je izniman odjek te se na natječaj prijavilo ukupno 97 autora/ica.
Konkurencija za uži izbor bila je vrlo jaka, a bodovanje članova žirija odlučilo je o 7 finalista.
U uži izbor nagrade "Sedmica i Kritična masa" ušli su - abecednim redom prezimena (uz godinu i mjesto rođenja):
Željka Horvat Čeč (1986., Čakovec)
Marija Katalinić (1988., Slavonski Brod)
Ivana Pintarić (1988., Zagreb)
Sven Popović (1989., Zagreb)
Ana Rajković (1983., Slavonski Brod)
Ivan Zrinušić (1981., Osijek)
Jasna Žmak (1984., Pula)
Žiri nagrade djeluje u sastavu: Ilijana Marin, Branko Maleš, Damir Karakaš.
Sponzor nagrade je cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sana Perić rođena je 1980. Voli teorijsku fiziku, ljubav i avione, boji se leta i ovisna je o zbivanju. Proživila je dovoljno, ali nikad dosta. Najdraže joj je plivati, plesati, plesti i doživljavati pustolovine. Mali dio Sane je od titana. Piše na www.rusulica.com. Voli pisati o sebi, ali ne voli službene biografije pa joj je ovu pomogla napisati Jelena.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marija Katalinić je rođena 1988. u Slavonskom Brodu. Odrasla je u slavonskom seocetu Trnjanski Kuti okružena poplavama, starim bakama i djedovima, zgaženim mačkama i trčećim svinjama. Srednju Ekonomsko-birotehničku školu završila je u obližnjem Slavonskom Brodu bez autostopiranja, iako tada nisu davali državnu subvenciju za prijevoz. Unatoč patetičnom i melodramatičnom prosvjedovanju svojih roditelja uz svjesni rizik odricanja većeg dijela ostatka obitelji, upisala je Filozofski fakultet u Zagrebu, smjer kroatistika i sociologija koji se primiče kraju (kao hrvatska privreda). U slobodno vrijeme, između fakultetskih obveza, teških fizičkih poslova i izbjegavanja perverznjaka po Zagrebu, trudi se ostati normalna pisanjem literarnih uradaka.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sanja Brnobić rođena je1986. u Puli. Sa 18.godina osvojila je nagradu u obliku stipendije, na natječaju ''Uljanik plovidbe'' za najbolji literarni rad među srednjoškolcima te postala kuma broda. Otada aktivnije piše, prozu i poeziju. Diplomirala je 2010. godine na Filozofskom fakultetu u Rijeci te stekla naziv magistre kulturologije. Trenutno priprema znanstveni rad na temu istarskih fresaka i srednjovjekovlja u Istri. Zadnje tri godine radi u turističkoj agenciji u Puli.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Lora Begović rođena je1997. godine i živi u Petrijevcima, mjestu 20 kilometara udaljenom od Osijeka. Pohađa treći razred II. (jezične) gimnazije u Osijeku. Uglavnom piše kratke priče. Osim usmene pohvale na LiDraNu 2012. godine, osvojil je i treće mjesto na natječaju za kratku priču “Mate Raos” također 2012. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Magdalena Mrčela (1992. Split) studentica je četvrte godine kroatistike i latinskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao novinarka na portalu nogometplus.net, a bavi se i pisanjem književnih djela različitih žanrova. Njena humoristična predstava „Abendschule“ izvedena je u Splitu na Danima njemačkoga jezika, dobitnica je druge nagrade „Stjepko Težak“ za najbolju kratku ljubavu priču na temu „Moje drago serce“ te finalistica natječaja „Slavko Kolar“ za najbolju kratku priču satiru.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ivana Pintarić, 26 godina, edukacijski rehabilitator, živi i radi u Zagrebu. Piše odmalena, kratku prozu i poeziju, jedno vrijeme aktivna na blogu. Dosad nije ništa objavljivala osim pjesme u knjizi studentske poezije.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Hrvoje Havaić (1985. Varaždin) studirao je u Zagrebu Muzeologiju i upravljanja baštinom i Poljski jezika i književnost na Filozofskom fakultetu. Veliki utjecaj na njegovu poeziju i prozu imao je, i još uvijek ima, boravak u Krakovu na Jagiellonskom sveučilištu, gdje je došao u direktni doticaj s poljskim književnim izričajem, posebno s poezijom krakovskih pjesnika i pjesnikinja (Zagajewski, Miłosz, Szymborska), kao i atmosferom samoga grada. Trenutno je opet u Krakovu na stpendiji.
Redovito objavljuje poeziju u koprivničkom književnom godišnjaku, a dio radova može se pronaći i u dvjema zbirkama studentske poezije „Moja tata plače u kinodvoranama“ (2010.) i „Tramvaj leti u nebo“ (2011.), dobitnik je treće nagrade „Fran Galović“ za kratku priču „Kaleidoskop“(2012.) te nagrade „Ivan vitez Trnski“ za zbirku poezije „(erupcije gradova)“ koja je izašla iz tiska 2013. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Lara Manojlović živi s roditeljima i bratom u karlovačkom naselju Grabrik. Učenica je 4. razreda Gimnazije Karlovac, opći smjer. Trenutno je glavna urednica školskog lista Zora. Izvanškolske aktivnosti vezane su joj uz fotografiju, biologiju, posebno ekologiju i mikrosvijet, te uz spisateljstvo. Sudjelovala je na nekoliko fotografskih natječaja i osvojila prva mjesta na dva od njih s ekološkom tematikom. Pjesmom "Kockice dobrote" i prigodnom ilustracijom pobijedila je na literalno - likovnom natječaju na temu "Dobrota u nama i oko nas". Nagrađena je putom u Strasbourg za najbolji esej na temu Vukovar - europska poruka mira. Najveći uspjeh joj je prva nagrada na natječaju Mate Raos u Vrgorcu s kratkom pričom "Let vilinog konjica".
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Danko Delač rođen je 1985. godine u Osijeku. Nakon gimnazije upisuje studij psihologije. 2009. upisuje preddiplomski studij kulturologije u Osijeku, smjer Medijska kultura. Trenutno je na drugoj godini diplomskog studija komparativne književnosti / etnologije i kulturne antropologije. Od nagrada vezanih za pisanje izdvaja drugo mjesto na natječaju Osječkog doma za priču ˝Kikijev izbor˝ 2007., te posebno priznanje za napisani scenarij na radionici Palunko pri ZFF-u 2010. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marija Labak rođena je u Đakovu 22. studenog 1989. godine. Studira na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Bavi se pisanjem i u nekoliko navrata su joj objavljene i nagrađivane kratke priče u različitim zbornicima i časopisima.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Mario Majdić Natrlin rođen je u Trogiru, odrastao u Splitu, studirao u Zagrebu, radi u Dubrovniku. Piše gdje god stigne. Po struci magistar prava. Sluša hip hop, al' sad dok piše kratku biografiju sluša Pink Floyde. U osnovnoj čitao Pet prijatelja i Marxov Kapital. S 27 shvatio da više voli bit sam nego s ljudima. Više voli Calibri nego Times New Roman. Višegodišnji vanjski suradnik za portal Sportnet.hr, 2012. priča "Kako to misliš - otok?" osvaja 2. mjesto na natječaju "Priča se(p)o gradu" u organizaciji gradske knjižnice Trogir. Ne prijavljuje se često na natječaje jer u zadnje vrijeme započinje puno više priča nego što ih dovršava, što ga dovodi do zaključka da možda ima problema s....
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Franjo Zajec (1986) neko je vrijeme studirao na Pravnom fakultetu, nakon toga upisao Fakultet političkih znanosti. Na 3. godini završio smjer Novi mediji, na 5. odabrao smjer Politička komunikacija. Završio Styria Scool- medijsku akademiju.Do sada radio sve moguće studentske poslove, u potrazi za stalnim zaposlenjem. U slobodno vrijeme putuje, fotografira, čita i piše. Nedavno napisao prvi roman pod nazivom „Mrtvi psi ne laju“. Vozi mali zeleni Trabant i ima mačku koja se zove Vladko Maček.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA"
Ana Rajković (1983.) rođena je u Slavonskom Brodu. Diplomirala je povijest i hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Polaznica je poslijediplomskog doktorskog studija moderne i suvremene hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Do sada, između ostaloga, sudjelovala je na Natječaju za kratku priču – priču satiru Slavko Kolar, na kojemu je s kratkom pričom Revolucija na ulazu A1 ušla u uži izbor.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Željka Horvat Čeč rođena je u Čakovcu 1986. godine, magistrirala na studiju hrvatskoga jezika i književnosti. Objavila zbirku pjesama „I zvijezde se smiju krhkosti“ (2005) te bila jedna od autorica u zbirci poezije „Ima boljih stvari od suhe odjeće“ (2007). Bila nagrađena na natječaju za kratku priču „Zlatko Tomičić“ te objavila zbirku priča „Kauboj u crvenom golfu“ (2010). Objavljivala u nekim književnim časopisima (Re-u, Ulaznici, Temi, Zarezu…) i nastupala na nekim festivalima (Lit Link, Casanovafest…). Prvonagrađena je za poeziju na književnom natječaju Ulaznica 2013. Do sada je organizirala i vodila mnoge književne večeri. Sudjelovala je na projektu likovne umjetnice Vedrane Stipić „Bio jednom jedan Kamov“. Jedan je od organizator festivala KUFER u Puli. Vodi književne tribine „Pisac i građanin“ u Rijeci. Voli sarkazam, nogomet i stvarati nered.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Zoran Kojčić (1986.) magistar je filozofije i hrvatskog jezika i književnosti, predsjednik Hrvatskog društva za filozofsku praksu, međunarodno certificirani filozofski savjetnik. Sudjelovao na brojnim filozofskim projektima poput Ljetne škole filozofije, Znanstvenog inkubatora, Umjetnosti demokracije te pokrenuo praksu filozofskog cafea u Hrvatskoj (Cres, Zagreb, Osijek). Autor je romana 'Hod kroz', objavljenog 2014. u Beogradu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Bojan Štromajer – tata i basista, rođen 1987., živi i radi u Daruvaru. Studirao dva fakulteta (Anglistika/Komparativna, Kroatologija), završio nula. Aktivan na Youtubeu pod alijasom Boyo. Rado viđen u ženskom društvu, još radije skriven u ženskom društvu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Frančeska Liebmann rođena je 1981. godine u Čapljini, u Bosni i Hercegovini. Od 2007. do 2011. radi kao asistentica za hrvatski jezik u Gradišću. Na Institutu za slavistiku Sveučilišta „Karl Franz“ u Grazu 2010. upisuje doktorski studij.
Piše uglavnom poeziju na hrvatskom i njemačkom jeziku. Dobitnica je Nagrade Anđelko Novaković za 2014. i uskoro će biti tiskana njezina prva zbirka pjesama.
Do sad njezini prozni uratci nisu objavljivani.
Marko Pogačar was born in 1984. in Split. He is an editor of Quorum a literary magazine, and Zarez, a bi-weekly for cultural and social issues. His publications include four poetry collections, three books of essays and a short story collection. He was awarded for poetry, prose, and essays, his texts appeared in about thirly languages.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Zoran Janjanin rođen je 1980. u Karlovcu. Objavio roman Hazmat i zbirke priča Zašto očajavati i Crno na crno.
Hrvatsko društvo pisaca ove je godine ustanovilo Nagradu Janko Polić Kamov za najbolje književno djelo (proza, poezija, drama) napisano na hrvatskom jeziku, u periodu od 1.09.2013. do 31.08.2014. godine. Nagrada Kamov sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i statue umjetnika Davora Krelje. Dodjeljuje se prvenstveno za književnu izvrsnost, no također promiče inovativnost, bilo u stilsko-jezičnom ili u tematskom smislu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ivan Zrinušić (Osijek, 1981.), objavio: Netko nešto ništa, Bilirubin, Vidiš kako je lijepo, Tri mrava i Najbolje je da se ne javljaš.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Klara Leskovar rođena je 1999. godine u Rijeci. Živi u Prezidu, Gorski kotar, a ove godine upisala je prvi razred opće gimnazije u Čabru. 2014. godine u Zborniku suvremene ljubavne poezije objavljena joj je pjesma Mogla bih, u Zborniku suvremenne ljubavne proze, prozno djelo Tebi anđele, te pjesma Njemu na natječaju otoka Krka 2014. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Tomislav Škrljac (Sisak, veljača 1981.), je dizajner, ilustrator i strip-scenarist i pisac. Prve fantastične priče objavljuje u elektronskom SF-časopisu NOSF, a kasnije i u tiskanim izdanjima, u zbirkama kratkih priča "Da sam Šejn", "[...]" (Lakuna) i "Ukronije". Usporedno s time, radi na scenarijima za stripove, u sklopu serijala "Hrvatski velikani" u ediciji "Strip u školi", te na serijalu "Ukleti vitez" Darka Macana. 2014. godine osvojio je glavnu nagradu na natječaju Večernjakovog časopisa IQ za kratku fantastičnu priču. Autor je ilustracija dječjeg književnog serijala "The Bear detectives Agency", američke autorice Bonnie McBride Huntsman.
lvana Kovačić was born in 1979 in Split. She finished elementary and high school on the island of Hvar, and studied Croatian and Russian languages and literature at the Faculty of Philosophy in Zagreb. She does various occasional jobs, translation, writing and participation in art and activist projects. She lives in Zagreb. Her novel Parafairytale (2013) - which touches on motives of a father’s death and coming out - had a very good critical reception.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Davor Ivankovac (Vinkovci, 1984.) objavljivao je poeziju, eseje i književne kritike u Zarezu, Quorumu, Književnoj reviji, Ulaznici, Međaju, e-časopisima Knjigomat, Kritična masa, PipsChips&Videoclips, Beton.
Objavio zbirke poezije Rezanje magle (2012.) i Freud na Facebooku (2013.) za koje je dobio nekoliko priznanja, među njima i Nagradu Goran 2012.
Živi, piše poeziju i prozu, malo radi, malo ne radi, nije član ni jedne stranke.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Rođena 1984. u Puli. 2011. diplomirala dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu gdje je od 2012. zaposlena kao umjetnička novakinja na Odsjeku dramaturgije. Radi kao dramaturginja, scenaristica, spisateljica. Objavila dva teksta za izvedbu (Samice i Istovremeno drugi). U pripremi je njena prva prozna knjiga U krevetu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Maja Klarić, rođena 1985. godine u Šibeniku. Organizira manifestaciju Šumski pjesnici pored Grožnjana. Objavljuje poeziju i kraću prozu. Nagrađena na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.), natječaju Ulaznica 2010. i 2012. (Zrenjanin, Srbija). Objavila dvije zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.) i Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.).
LIT LINK FESTIVAL 2017
Enver Krivac (1976.) is a multidisciplinary artist from Rijeka.
Versatile in his expression, inspired by pop-culture and extra-literary sources, Krivac produces short stories, comics and music described by the critics as poetic, imaginative and playfull. His short stories collection „Nothing to write about home“ (2013) won the national literary award Prozak, and was proclaimed by the critics as „an encyclopedia of ideas, but also of many possible approaches to changing those ideas to literature“. He is known for his experimenting with language, aesthetics and humor. His writing style has „a simplicity that both enchants and frightens“. He is also a member of a musical collective Japanese Prime Ministers in which he acts as a co-author and a producer.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Tomo Luetić je rođen 1984. godine u Splitu. Radio je kao glavni urednik mjesečnika Tvorničar. S pisanjem scenarija se susreo u Blank_filmskom inkubatoru i Kinoklubu Zagreb. Istražuje glumačku igru u Studiju Kubus, nastupao u kazalištu, kratkim filmovima i televiziji. Koautor i glumac u nagrađivanim igranim kratkim filmovima 'Sabonis' (1. nagrada KRAF 2012.) i 'Snijeg u Splitu' (2. nagrada na Reviji hrvatskog filma 2013.); piše kolumnu na portalu kulturpunkt.hr.
Dalibor Šimpraga was born in 1969 in Zagreb, where he lives today. He studied Croatian and Southern Slavic Literature and Linguistics in Zagreb. He was a free-lance author, now he is cultural editor of Globus, the main news-magazine in Croatia. He was a co-founder of the literary magazine Fantom slobode. He has published:Anastasia, a novel (2007), and Kavice Andreja Puplina, a collection of short stories (2002). He edited 22 u hladu, an anthology of young Croatian prose (1999). For his debut novel Anastasia, he received the literary prize ”roman@tportal.hr" (one of main prizes in Croatia) in 2008.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sven Popović rođen je 1989. u Zagrebu. Studira komparativnu književnost te engleski jezik i književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Piše glazbene kritike za HiFi Media i glazbeni portal Kultivator te književne kritike za Moderna Vremena. Objavljuje kratke priče. Uvršten je u „Bez vrata, bez kucanja“, antologiju mladih hrvatskih prozaika.
U širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" ulazi pričom "Dio o Alisi", s podnaslovom "Triptih koji to nije".
Born in Čakovec, in the year of Chernobyl and Maradona (1986). Published a book of poems The stars also laugh at frailty (2005) and was one of the authors in the poetry collection There are better things than dry clothes (2007). She was awarded at a competition for the short story "Zlatko Tomičić’ and published a short story collection The cowboy in the red Golf (2010). Published in literary magazines and attended various festivals. She won the first prize for poetry at the Ulaznica 2013 literary competition. In her poems and stories she speaks openly and without compromise. She organizes literary evenings and discussions. She lives in Rijeka, likes sarcasm, football and making a mess.
Tihana Gambiraža rođena je 1985. u Zadru. Objavila je brojne poetske i prozne uratke u časopisima i zbornicima. Piše uglavnom autobiografsku fikciju.
Poezija joj je uvrštena u zbornik Rukopisi 33 kao i u zbornike Bundolo offline 2 i 3 novosadskog sitea bundolo.org. Članica je društva zadarskih pisaca ZaPis.
Roman 'Črna mati zemla' Kristiana Novaka žiri tportalove književne nagrade proglasio je najboljim u konkurenciji od 49 naslova pristiglih na ovogodišnji natječaj roman@tportal.hr
Slatko lice pobune : ženstvene i konzumerističke subverzivne prakse japanskih subkultura kao izraz otpora tradiciji i patrijahatu.
Za Japan je karakteristično da je mladenački subkulturni otpor ženskog karaktera, djevojke su predvodnice subkultura i svoje djelovanje iskazuju putem djevojačke kulture (onna no ko bunka) koja je utemeljena na shōjo i kawaii fenomenima, izrazima ekstremne ženstvenosti i deklarativnog odbijanja odrastanja. Djevojačku inicijativu prihvaćaju i slijede mladići, preuzimajući obilježja ženskog identiteta u svrhu otpora. Ženska kultura tako sa svojom zaigranom, romantičnom, šarenom i slatkom naravi postaje simbol otpora rigidnom, muškom uređenju svijeta standardizacije, reda, kontrole, racionalnosti i ozbiljnosti.
Zoran Žmirić (1969) is a writer and musician from Rijeka. His publications include two short story collection, a book of essays and a novel. He was a finalist for 2008 national Best Unpublished Manuscript with the novel Blockbuster (published 2009) and a finalist for the national "roman@tportal.hr” Prize (2010) for the best novel. He has been awarded with "Literary Pen" for the Blockbuster by the Croatian Literary Society (Rijeka), and The City of Rijeka Award (2011) for special achievements in culture. His works are translated into Polish and Italian. He plays bass in three-decades lasting rock group Grč from Rijeka.
Bojan Žižović, rođen je 1975. u Puli gdje trenutno živi. Dosad je objavio dvije zbirke pjesama - "Apsurd" i "U slučaju da ne postoji". U pripremi mu je zbirka priča. Donedavno je radio kao novinar u lokalnom dnevnom listu "Glas Istre". Mnoge njegove tekstove uglazbio je kultni underground autor Franci Blašković.
Nachtzug je švedsko bosansko-hercegovački rock band osnovan 2012. Radi na relaciji Malmö, Rim i Gornji Vakuf. Art rock za noćne vlakove.
Pročitajte ulomke iz knjige Raja Nebojše Šavije-Valha, filozofa i sociologa koji je doktorirao u Ljubljani na području antropologije svakodnevnog života. Raja je njegova prva knjiga na bosanskom jeziku u hrvatskom izdanju i tematizira sociološke, povijesne, antropološke aspekte raje kao karakteristike bosanske kulture, primjenjive i za analizu drugih srodnih tema poput etničnosti, suradnje, socijalizacije.
Kritična masa raspisuje natječaj za književnu nagradu "Sedmica & Kritična Masa" za mlade pisce koja će biti dodijeljena koncem ove godine.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi).
Pravo sudjelovanja imaju autori rođeni od 1980. nadalje.
Prva nagrada iznosi 4.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Moguće su i druge nagrade.
Sponzor nagrade je cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).
Freelance dramaturg, playwright and scriptwriter, assistant researcher at the Department of Dramaturgy at the Academy of Drama Art of the University of Zagreb where she graduated in 2011. She is the co-screenwriter of three short feature films. Her author script was chosen as a part of the Zagrebačke priče 2 (Zagreb Stories 2) omnibus. She coordinates the screen-writing project Hrvatski filmski savez Palunko (Croatian Film Clubs' Association Palunko) and the editor of the screen-writing portal palunko.org. Since 2009 she is the director of the advanced screen-writing workshop in Kino klub Zagreb (Cinema Club Zagreb) and the art editor of Filmske mutacije – festival nevidljivog filma (Film Mutations – Invisible Film Festival). As an attendant she took part in several screen-writing workshops (Sarajevo Talent Campus, Visions of Paris...), and also as a member of the jury in several screen-writing competitions. As a dramaturge she worked together with producers Oliver Frljić and Borut Šeparović. She is a member of the editorial staff of the magazine for performing arts Frakcija (Fraction) and web portal drame.hr. She publishes short stories and critical reviews.
Ksenija Kušec does not like banks or corporations. Actually, she does not like the rules that are over a man, the rules in whom feelings are excluded, the impartiality of those rules. Well, Ksenija Kušec is anything but impartial, at least in her stories and at least for now.
She wrote Tales from the Solar System that are 100% true, collection of short stories Tell me everything, which are mostly stories about the wicked husbands and how to treat them, and novel Janko and weather-machine.
She writes two novels at the same time and in the meantime does not write.
Ksenija Kušec ne voli pravila pogotovo ona koja su iznad čovjeka, koja ih tretiraju kao objekte. Zbog toga ih izbjegava, izruguje im se, pokušava ih promijeniti, a jedino čime to može su priče. Barem za sada.
Napisala je Priče iz Sunčeva sustava, koje su 100% istinite, zbirku priča Reci mi sve, u kojoj ima najviše priča o zlim muževima i kako s njima postupati, i roman Janko i stroj za vrijeme (weather, ne time-machine).
Piše dva romana istovremeno, a u međuvremenu ne piše.
Miriam Toews je rođena u malom menonitskom gradiću Steinbach u Manitobi, autorica je pet bestselera i memoara o svom ocu. Primila je Nagradu generalnog guvernera za književnost, nagradu Libris za knjigu godine, nagradu za književnost Rogers Writers' Trust, i nagradu Marian Engel/Timothy Findley. Toewsin treći roman Komplicirana dobrota proveo je više od godine dana na kanadskim listama najprodavanijih naslova, a 2006. je pobijedio na natjecanju Canada Reads, kao prva knjiga jedne autorice koja je osvojila to priznanje. Uz mnoge druge jezike, roman je ove godine objavljen u hrvatskom prijevodu. Živi u Torontu.
Kathryn Borel je autorica i producentica. Njezina knjiga Corked: A Memoir bila je finalist za Stephen Leacock Memorial medalju za humor 2010. godine i izabrana kao jedna od najboljih knjiga 2009. od strane National Posta, Quill & Quirea i Eye Weeklya.
Kathrynini novinski tekstovi objavljivani su između ostalog i u Guardianu, The Times UK i New York Timesu. Trenutno piše za medicinsku dramu Rush na USA Networku i jedna je od urednica The Believera. Živi u Los Angelesu.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
Prva knjiga Shaughnessyja Bishopa-Stalla predstavljala je opis godine dana kojih je proveo s beskućnicima u zloglasnom Gradu Šatora u Torontu. Down to This: Squalor and Splendour in a Big-City Shantytown je nominirana za Drainie-Taylor nagradu za biografiju, nagradu Trillium, knjišku nagradu za knjige grada Toronta i nagradu za publicistiku Pearson Writers' Trusta 2005. godine. Sljedeće godine nagrađen je Knowlton Nash za novinarstvo na Massey College te je igrao ulogu Jasona - nepristojnog, dobro odjevenog novinara – na seriji CBC-TV-a The Newsroom. Njegov novi roman Ghosted je nominiran za nagradu Amazon za prvi roman 2011. godine. Trenutno predaje pisanje na sveučilištu u Torontu.
Adam Mansbach je autor knjige Go the Fuck to Sleep sa samog vrha liste bestselera New York Timesa, koji je preveden na četrdeset jezika, uskoro izlazi kao dugometražni film od Fox 2000, te je bio "Stvar Godine" 2011. časopisa Time. NPR i San Francisco Chronicle su njegov posljednji roman Rage is Back proglasili najboljom knjigom 2013. godine, te se trenutno adaptira za kazališnu izvedbu; njegovi prijašnji romani uključuju The End of the Jews, nagrađen s California Book Award, i kultni klasik Angry Black White Boy, koji se predaje na više od osamdeset škola. Mansbach je dobitnik nekoliko važnih nagrada (nagrade Reed, Webby i Gold Polliej). Njegovi su radovi objavljivani u časopisima New Yorker, New York Times Book Review, Esquire, Believer, Salon.com i u emisiji All Things Considered National Public Radija. Živi u Berkeleyu u Kaliforniji.
The second edition of the "Lit Link" literary festival will take place in Pula, Rijeka and Zagreb on August 28-30, bringing together US, Canadian, British and Croatian authors and editors to promote Croatian literature abroad and foreign literature in Croatia.
The foreign guests will include authors Adam Mansbach, Miriam Toews, Sheila Heti, Shaughnessy Bishop-Stall and Kathryn Borel, editor Anne Meadows, author and editor Buzz Poole, editor Dan Simon, editor Zeljka Marosevic, editor Andi Winnette, and author, journalist and editor Michael Stein.
The Croatian authors to attend the event are Željka Horvat Čeč, Maša Kolanović, Ivana Kovačić, Enver Krivac, Davor Mandić, Robert Međurečan, Marko Pogačar, Ivana Simić Bodrožić, Dalibor Šimpraga, Bojan Žižović, Jasna Žmak and Zoran Žmiric.
Sheila Heti je nedavno objavila roman How Should a Person Be? nominiran za Žensku nagradu za književnost (prijašnja Orange Prize) i proglašena najboljom knjigom godine od New York Times Book Reviewa, New Yorkera, Salona i drugih. Živi u Torontu i autorica je još četiri knjige beletristike i publicistike, te jedne dječje knjige. Pisala je za London Review of Books, n+1, Harper's i druge, te je jedna od urednica časopisa The Believer. Često surađuje s drugim umjetnicima i piscima.
PULA, RIJEKA, ZAGREB
Američki, kanadski, engleski i hrvatski sudionici: pisci, urednici i izdavači – tri grada, tri dana književne fešte!
PULA, 28. kolovoz, Galerija Makina, 21,00 – 23.00 h
RIJEKA, 29. kolovoz, Astronomski centar Rijeka, 19,30 – 22,30 h
ZAGREB, 30. kolovoz, Kino Grič, 20,00h – 23,00h
Informacije o festivalu možete pratiti i na facebook stranici (https://hr-hr.facebook.com/litlink).
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
Alen Mešković (1977) je danski književnik porijeklom iz Dervente čiji je prvijenac “Ukulele Jam” u Danskoj postao bestseler i dobio odlične kritike, a u Hrvatskoj ga je u prijevodu Đurđice Žlebačić Soerensen objavio Algoritam. Meškovića su danski kritičari usporedili sa Salingerom i Nickom Hornbyjem, uz napomenu da uz duhovitost romana ide i porcija “egzistencijalne ozbiljnosti”. “Ukulele Jam” kroz priču o boravku glavnog junaka, tinejdžera Mikija, s roditeljima u izbjegličkom centru u Puli, čiji je stariji brat nestao u srpskim logorima, tematizira pitanja raspada obitelji, nacionalističke mržnje i trauma rata.
Maja Klarić (1985, Šibenik) putnica je i pjesnikinja, ili, jednom riječju – putopjesnikinja. Dosad je proputovala većinu zemalja Europe, zagrizla u Aziju i Južnu Ameriku.
Zastupljena je u antologijama "Erato 2004." (Zagreb), "Rukopisi 32" (Pančevo), "Ja sam priča" (Banja Luka), "Sea of Words" (Barcelona) i "Castello di Duino" (Trst).
Objavila je zbirke poezije "Život u ruksaku" (Zagreb, AGM, 2012.) i "Quinta Pitanga" (Zagreb, V.B.Z., 2013.).
Branko Maleš is one of the leading post-war Croatian poets. He is an important innovator in contemporary Croatian poetry, and among other things he coined the term “semantic concretes” and introduced it into literary criticism.
Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) piše poeziju i prozu, koju je objavljivao u časopisima i novinama kao što su Poezija, Republika, Kolo, Vijenac, Zarez, Večernji list, Odjek (Sarajevo), Kaj i drugi. Nagrađivan na natječajima za kratku priču Dr. Esad Sadiković (BiH), Marko Martinović Car (BiH), Mate Raos, i Ulaznica (Srbija). Dobitnik je nagrade Ivan vitez Trnski, za najbolji neobjavljeni rukopis autora do 35 godina starosti iz Podravine i Prigorja i nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti iz Republike Hrvatske. Objavio je zbirku poezije Lirska grafomanija (Naklada Ceres, 2011.) i zbirke priča Peglica u prosincu (DHK, 2012.) i Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, 2013.) Uvršten je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.)
Friends, it seems my troubles are ending. Will this be enough? Is it worth it at all? Let me know, I’d like to know. I’d like to drink myself under the table!
Arsen Dedić was born in Šibenik in 1938. In his hometown he graduated from gymnasium and music school. For a while he studied at the Faculty of Law, but his love of music was stronger so he dropped law studies and turned to the Zagreb Music Academy, graduating from it in February of 1964. As a flautist he played in various ensembles and orchestras and founded the Flute Quartet. He was a member of several music groups such as Zagrebački vokalni kvartet, Prima, Melos et al. His primary orientation has always been toward music, but by uniting musical and poetic inclinations he naturally achieved a distinctive singer-songwriter expression, his most remarkable characteristic. His verses have been published in Polet, Prisutnosti, Književne novine, Književnik, and his first award was from the Split magazine Vidik. His first book – Brod u boci – was published in 1971 and sold in more than 60,000 copies. Zabranjena knjiga is his seventeenth book of poetry.
Film o slobodi koja se ne može zgazitii unatoč željama moćnika. Film je inspiriran "Baladama Petrice Kerempuha" Miroslava Krleže, jednim od kapitalnih djela hrvatske književnosti. Priča filma je bliska sadašnjosti, u vremenu drušvenog raslojavanja, koje je naročito prisutno u tranzicijskim zemljama. Radnja se odvija u dva različita vremenska razdoblja, suvremenom i feudalnom. Glavno oruđe represije u feudalnom vremenu bila je brutalna sila, dok se u današnjem svijetu provodi sa sofisticirajinim oruđima kao što je masovna hipnoza posredstvom medija. Prikazujući paralele između povijesnih epoha naglašava se kako su mase uvijek ugnjetavane od tirana i moćnika.
The film is based on Miroslav Krleza’s The Ballads of Petrica Kerempuh (1936), one of the capital works of Croatian literature. The subject of this film is freedom. Freedom which cannot be trampled underfoot, as much as the powers that be would want that.
Inspired by 1976 Croatian horror Sci-Fi film directed by Krsto Papić. This film's story is based on a book by the Soviet writer Alexander Greene.
Inspiriert vom Film Der Rattengott, ein jugoslawischer Spielfilm aus dem Jahre 1976. Er ist eine Mischung aus Horrorfilm und Thriller und basiert auf Motiven der Erzählung Der Rattenfänger von Alexander Grin.
Das Lexikon des Internationalen Films schrieb:
„Der preisgekrönte kroatische Film benutzt die Zutaten des Genres mit seltenem Geschick. In die Story eingeflochten sind politische Reflexionen über den Kampf zwischen Gut und Böse und das Wesen des Faschismus, der in Krisenzeiten erneut hervorzubrechen droht.“
Freak disco sastav iz Splita
glas - Ivica Vidović iz filma "Izbavitelj"
Bend "Discopath" iz Splita prije deset godina pokrenuo je gitarista Mak Jovanović kao studijski mutant projekat aerobik diska i elektronske muzike.
Na to su kalemili semplove napjeva iz dalmatinske Zagore (gange i rere), pa i čudnih domaćih estradnih pojava. Uglavnom, radilo se o spontanoj muzici koja je završavala kao podloga animacijama, malim eksperimentalnim filmovima i TV emisijama.
Natalija Miletić rođena je 1977. godine u Sisku gdje i danas radi, živi i piše. Završila je Filozofski fakultet u Zagrebu. Nagrađena je prvom nagradom natječaja Kratka priča je ženskog roda 2012 te Lapis Histria 2013. Ove je godine pričom Prestali su puštati plin ušla u finale natječaja Vranac. Priče su joj objavljene na portalu Afirmator te u časopisima Slijepi putnik i Urbani vračevi. U klubu mladih SKWHAT vodi radionicu pisanja. Priprema zbirku kratkih priča.
Dostupna na nataglija@gmail.com
Lada Vukić je spisateljica iz Zadra. Aktivna je članica ZaPisa - udruge zadarskih pisaca.
Piše uglavnom kratke priče, za koje je osvojila više nagrada, između ostalih i Ulaznica 2011, Pričigin 2012, Pitschwise 2012, a ušla je i u uži izbor Večernjaka 2013. Priče su joj objavljene u više časopisa i na portalima, uključujući zbornike Sušičke kronike, Priče iz stare knjižnice, Nešto diše u mojoj torti. Pisanje je učila u CeKaPeovoj ljetnoj školi pisanja u Staroj sušici i zadarskoj školi pisanja OtPis.
Darko Cvijetić je pjesnik koji živi i radi u Prijedoru, u Pozorištu kao glumac i redatelj.
Napisao je zbirku kratkih priča Manifest mlade bosne i nekoliko knjiga pjesama: Noćni Gorbačov, Himenica, Passport for sforland, Masovne razglednice iz Bosne.
Osnivač je nepostojećeg teatra a pro po prijedor, dramskog studija lijevi teatar desnica i lažne organizacije urba cult 92.
Dražen Katunarić studied Philosophy at Strasbourg University. He composed prose, poetry, and essays. His works have been translated into English, French, German, Spanish, Slovenian, Bulgarian, Romanian, Corsican, and Italian. He has received several awards, including the literary award "Naji Naaman" (Lebanon 2004) and the literary award of Steiermärkische Sparkasse (2009). He was named a Knight of Literature (Chevalier de la littérature et de l'art) by the French Ministry of Culture.
Iva Tkalec rođena je 1984. u Varaždinu, gdje je diplomirala informatiku na FOI-u. Priče je počela pisati 2011. godine, a dosad ih je napisala više od 40, od kojih je 20-ak i objavljeno u zajedničkim zbirkama, na internetskim natječajima (u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Srbiji). Sada dovršava i svoj prvi roman.
von Nadine Lange, tagesspiegel.de
Partisanen, Tanten und Tintenfische: Die kroatische Übersetzerin Alida Bremer legt mit „Olivas Garten“ ihren ersten Roman vor.
Mascha Dabić, dastandard.at
Die Literaturübersetzerin Alida Bremer hat ihren ersten Roman veröffentlicht. Es ist eine Familiengeschichte mit autobiografischen Zügen
Suzana Matić je autorica, arhitektica, pasionirana trkačica, blogerica i majka dvoje djece. U izdanju Algoritma objavila je knjigu "Samosanacije". Osim knjige potpisuje i poveći broj stambenih zgrada te jedan nerealizirani most u Zaboku.
Amir Alagić, rođen je 1977. godine u Banjaluci. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu. Priče i pjesme objavljivao je po brojnim časopisima i književnim kompilacijama, a objavio je i zbirku priča „Pod istim nebom“. Živi u Puli.
Priča objavljena 2013. u elektronskoj zbirci „NDH - Nova Država Hrvatija 2033“, skupine autora, dostupne na
https://www.smashwords.com/books/view/397121
Ivan Zrinušić (1981., Osijek) tekstove je objavljivao u književnim časopisima i zbornicima (Zarez, Vijenac, Ekran priče, Quorum, Aleph, Buntovna proza, Knjigomat, Re, Kolo). Za nezavisnu izdavačku kuću Zdenka Franjića - Slušaj najglasnije!/Bratstvo duša dosad je objavio: Netko nešto ništa , Bilirubin, Vidiš kako je lijepo, Tri mrava i Najbolje je da se ne javljaš.
Srećko Horvat
theguardian.com, Thursday 22 May 2014
People from across the former Yugoslavia were helping one another, but their governments enabled the tragedy
The Knight of the Black Swearword - the young man whose verses shocked his contemporaries.
Janko Polić Kamov (17 November 1886 – 8 August 1910) was a Croatian writer and poet.
Piše: Robert Perišić
Zašto je u nas knjiga tako skupa? To se inače ne pita jer, naime, upućeni, oni u književnim krugovima dobro znaju razlog. No šira javnost o tome pojma nema. A mnoge naše knjige skuplje su nego što bi trebale biti zato, naime, što izdavači "štimaju" cijenu prema otkupu za javne knjižnice, a ne prema publici... To traje desetljećima, no postoji rješenje. Treba preokrenuti samo jedno pravilo pri otkupu – koje motivira izdavače da dižu cijene – i knjiga će u Hrvatskoj postati jeftinija.
Nikola Petković: Identitet i granica. Hibridnost i jezik, kultura i građanstvo 21. stoljeća [Identität und Grenze: Hybridität und Sprache, Kultur und Bürger des 21. Jahrhunderts]. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk 2010. 370 S. ISBN 978-953-222-335-4
In Südosteuropa sind Begriffe wie Identität und Grenzen seit einiger Zeit in den Fokus geraten. Sie spielen eine wichtige Rolle im öffentlichen Diskurs der Politik, Medien, Kultur und Wissenschaft. Die kulturologische Studie von Nikola Petkovic „Identität und Grenze: Hybridität und Sprache, Kultur und Bürger des 21. Jahrhunderts“ versucht neue Akzente im Umgang mit diesem Thema in Kroatien zu setzen.
(Aus dem Kroatischen von Evelyn STURL)
Aus der Sicht eines Schuljungen, der nicht einzuordnen weiß, was um ihn herum passiert, wird in „Sommerliches Kriegstagebuch“ (Ljetni dnevnik rata) die Tristesse Zagrebs im Jahr 1991 beschrieben. Die kindliche Naivität, die sich dank des jungen Ich-Erzählers durch den Roman zieht, verleiht den wahren, grauenhaften Gegebenheiten des Jahres 1991 einen grotesken Ausdruck. Der Tagebuchstil, den Vladimir Stojsavljević im Roman an den Tag legt, kommt dem Gefühl der damaligen Zeit sehr nahe, da – wie auch in einem Tagebuch – alles Zukünftige stets ungewiss ist. Es gelingt dem Autor, eindrucksvolle Bilder und bemerkenswerte Figuren zu zeichnen. Der 1992 erschienene Roman gilt als das erste Prosawerk, das sich mit dem Krieg in Kroatien beschäftigt.
7. Juli 1893 in Zagreb, seinerzeit Österreich-Ungarn - 29. Dezember 1981 in Zagreb
8. Juli 1909 in Žrnovo auf der Insel Korčula, Kroatien; † 1. September 1998 in Zagreb
Vesna Parun (* 10. April 1922 in Zlarin; † 25. Oktober 2010 in Stubičke toplice) war eine der angesehensten kroatischen Schriftstellerinnen. Bekannt wurde sie durch ihre Gedichte.
DELIMIR REŠICKI, geboren 1960 in Os.ek. Dort schloss er sein Studium der Kroatistik ab. Poesie, Prosa, Literaturkritik und Medienpublizistik und -essayistik begann er Anfang der achtziger Jahre in allen wichtigeren kroatischen Zeitschriften und anderen Zeitungen zu veröffentlichen. Für seine literarische Arbeit erhielt er bedeutende Literaturpreise. In deutscher Sprache liegt eine Auswahl seiner Gedichte in den Zeitschriften Akzente, Manuskripte und Die Horen vor (beide Frühjar 2008), sowie in der Anthologie Konzert für das Eis; sein Gedichtband Arrhythmie ist beim Verlag Edition Korrespondenzen 2008 erschienen. Im Juli 2008 wurde Rešicki der Hubert-Burda-Preis verliehen.
Surrealist Radovan Ivsic, der Dinosaurier des Surrealismus, verbrachte das 20. Jahrhundert in Poesie, Dramaturgie und politischem Engagement. Während eines Aufenthalts in Brüssel blickt der Wahlpariser auf ein europäisches Leben voller Höhen und Tiefen zurück. 1921 in Zagreb geboren, entdeckt Radovan Ivsic Paris im Alter von 16 Jahren.
IGOR DUDA (Pula, 1977), Historiker, Junior Researcher an der Universität Juraj Dobrila in Pula. An der Philosophischen Fakultät in Zagreb studierte er Geschichte und Kroatistik. Magister- und Doktorstudium in Geschichte. Aufenthalt an der Universität Oxford dank dem Stipendium OSI/Chevening Scholarship. Mitarbeit am Projekt Tourism and Leisure Cultures in Socialist Yugoslavia der Universität Graz. Zusammenarbeit mit dem Lexikographischen Institut Miroslav Krleža in Zagreb. Interessensgebiete: soziale Geschichte und Alltagsgeschichte in der zweiten Hälfte des 20. Jahrhunderts. Autor zweier Bücher: U potrazi za blagostanjem. O povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih (Auf der Suche nach Wohlstand. Über die Geschichte des Müßiggangs und der Konsumgesellschaft in Kroatien der 1950er und 1960er Jahre, 2005) und Pronađeno blagostanje. Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih (Der gefundene Wohlstand. Alltagsleben und Konsumkultur in Kroatien der 1970er und 1980er Jahre, 2010, Kiklop-Preis für das wissenschaftliche Buch des Jahres).
Vesna Parun (1922. - 2010.) war eine der angesehensten kroatischen Schriftstellerinnen. Bekannt wurde sie durch ihre Gedichte.
In ihrer Lyrik spielt das Kindergedicht eine große Rolle. Zu ihren Werken zählen u. a. der 1955 veröffentlichte Gedichtband Schwarze Olive und der 1959 veröffentlichte Band Die Koralle kehrt zum Meer zurück. 1995 wurde sie für den Literaturnobelpreis vorgeschlagen.
Vesna Parun widmete sich vollkommen der Literatur und war so die erste Schriftstellerin in der kroatischen Literatur, die ausschließlich von Literatur und für die Literatur lebte. Sie gehörte zu den bekanntesten zeitgenössischen Dichtern in Kroatien.
Miroslav Krleža (1893 - 1981) war ein produktiver Schreiber. Im Laufe von 66 Schaffensjahren verfasste er über 50 Monographien vieler Genres, von Poesie und Polemik über Romane und Dramen bis zu Reiseerzählungen und politischer Publizistik.
Als eines der wichtigsten Werke gilt die Sammlung von Erzählungen Der kroatische Gott Mars (Hrvatski bog Mars) 1922 (erweiterte Ausgabe 1933). In diesem Werk, welches in einer Serie zu verschiedenen Zeiten, in verschiedenen Kriegen spielender, oberflächlich betrachtet unzusammenhängender Fragmente die Tragödie des einfachen Volkes beschreibt, das für die Ziele der Mächtigen, noch dazu fremder Mächtiger, in den Tod geschickt wird, handelt sich um eines der eindrucksvollsten Antikriegswerke der europäischen Literatur. Von der Intention, streckenweise auch stilistisch, ist es mit den Letzten Tagen der Menschheit Karl Kraus' vergleichbar, mit welchem Krleža auch sonst einiges verbindet.
Petar Šegedin (1909-1998) was born in Žrnovo, on the island of Korčula. He worked as a professor and diplomat, and later as a professional writer.
From his debut novel, published in 1946, Šegedin's work broke away from socialist realism and (re)introduced existentialism into Croatian literature. He is also noted for his essays and travelogues.
Šegedin served as a president of Matica hrvatska and the Croatian Writers' Association. He was a full member of the Croatian Academy of Sciences and Arts since 1963. Šegedin is the 1991 laureate of the Vladimir Nazor Award for Life Achievement in Literature.
Vjekoslav Kaleb (1905-1996) was a Croatian short story writer and novelist. He has published 57 short stories and three novels, most of which deal with existential struggles of people in the remote hamlets of the rural Zagora during wartimes.
In addition to writing screenplays, articles and reviews, Kaleb was also a translator, his most notable work being the translation of Carlo Collodi’s Pinocchio. Kaleb’s works have also been translated into Albanian, English, French, German, Italian, Czech, Polish, Russian, Slovene and Macedonian.
Vladan Desnica (1905-1967), born in Zadar, wrote poems, short stories and novels, usually dealing with life in the cities and villages of Northern Dalmatia. His best work is the novel Proljeća Ivana Galeba (Springs of Ivan Galeb), published in 1957, in which he gives a first-person account of an intellectual lying in a hospital bed and meditating about illness and mortality. He lived in Zagreb until his death.
Rebellious by nature, Janko Polić Kamov (1886-1910) was expelled from his Rijeka high school and dropped out of high school in Zagreb. Because of his participation in the demonstration against the Hungarian governor in Croatia, Khuen-Héderváry, he was sentenced to three months in prison in 1903. Headstrong and temperamental, he called himself Kamov, after Ham (or Kam) from the Old Testament, who saw his father Noah naked but unlike his siblings Shem and Japhet did not cover his nakedness, thus issuing a curse. Kamov probably saw himself as a revealer of bourgeoise hypocrisy and wrote to his brother Vladimir in 1910 - "Kamov to me is a literary program..."
Of course he didn’t take him all the way to the Croatian border. He left him near Parecag, at a bus station. This driver didn’t say a word, he drove all to Koper in silence; all right, true, it was Monday, no one felt like talking. He only said srečno, wished him good luck, and motioned him to get out. He crossed the road and after only a few steps found the place where he could wait for another car.
These recent poems from the forthcoming collection Passwords of Oblivion exemplify the interplay in Sibila Petlevski’s work between the outer and inner worlds.
Sibila Petlevski is the author of 23 books in different genres of fiction, non-fiction, drama and poetry.
Some of her sonnets originally written in English appeared in Douglas Messerli's anthology of world authors 50: A Celebration of Sun & Moon Classics (Sun & Moon Press, Los Angeles, 1995). Her poetry, drama and extracts from her fiction have been translated into numerous languages.
She won the "Vladimir Nazor" Award for literature for 1993. She also won the literary award for the best national novel published in 2009, tportal award, for her novel "Vrijeme laži".
"Correspondence" is an excerpt from "A State of Twilight", the third novel in the "Taboo" trilogy.
Listen to those mathematically identical pauses between the hoof beats, that trackless train engine which one must subordinate to one's own uncoordinated movements.
LIT LINK FESTIVAL 2017
Tea Tulić was born in Rijeka (Croatia) in 1978. Her work was published in various Croatian, Serbian, Macedonian and Slovenian literature and cultural magazines including McSweeney’s from San Francisco. In 2011, she won Prozak, a literary award for the best young author’s manuscript, which resulted in publication of her first book, a fragmentary novel Kosa posvuda (Hair Everywhere). The novel received numerous positive reviews and was included in the top five prose books of the 2011 by Vijesnik daily newspaper, The Croatian Ministry of Culture awarded it as one of the best prose books in 2011. Hair Everywhere is also translated and published in UK, Italy, Macedonia and Serbia. In 2014. in cooperation with the musical collective Japanski Premijeri, she published spoken word album Albumče on Bandcamp.
She is a jury member of international short prose competition Lapis Histrae and a member of RiLit, a non-formal group of writers from Rijeka. Her new novel “Maksimum jata” (Flock’s maksimum) is recently published.
In that rested 1995 in Pula I ran a theatre workshop for young literati, to which many applicants applied, high schoolers and perennial college students, and one employee of the Cement factory, then an infamous ecological timebomb. It looks like the idea to call the workshop "Joyce Was In Pula, Too" contributed to the great interest from talented idlers, jokey young men and women, among whom the most attractive was a certain mysterious Una.
„ ... Sein Weinberg reifte früh heran, und die überreifen Trauben
gaben einen schweren, starken, tödlichen Wein, von dem man nicht viel, aber oft und lange trinken kann.
Er kultivierte seine Sprache, studierte und vervollkommnete sie. Er war wie die alten Meister, die ihre Farben nach verschiedenen Rezepturen eigenhändig herstellten und die Leinwände selbst
grundierten. Auf alle Fehler achtete er, ärgerte sich über Kleinigkeiten, falsch gesetzte Kommas und Druckfehler konnten ihn zur Weißglut bringen...
Sein überreiches geistiges Leben wurde, neben anderen Faktoren, zur Ursache für seinen physischen Tod. Er stand ganz in Flammen, und nur die Erde konnte dieses Feuer löschen.“
(Ivan Goran Kovačić über A. B. Šimić in dem Text Pjesnik tijela i siromaha, 1940)
Zbirka distopijskih priča "Nova država Hrvatija (NDH) 2033", objavljena krajem siječnja 2014. na književnom portalu Smashwords pod zajedničkim profilom Oni (a Oni su 15 riječkih autora) sadrži osamnaest priča nastalih u istom zadanom okviru. Svaki od autora nudi svoju distopijsku viziju budućnosti Hrvatske, kao fikciju koja upozorava.
Priča koju donosimo, "Lanac" Zorana Žmirića, ujedno je i priča koja otvara zbirku.
Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".
Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.
Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.