Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Ljiljana Logar je u uži izbor ušla s pričom ''Život u doba kodova''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljice.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Ivana Grbeša je u uži izbor ušla s pričom ''Najmanje od svijeta''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljice.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljice.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Marija Dejanović je u uži izbor ušla s pričom ''Lanac''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljice.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Lucija Švaljek je u uži izbor ušla s pričom ''Upute za pranje kose''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljice.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Ivana Butigan je u uži izbor ušla s pričom ''Hladan tuš''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljice.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Paula Ćaćić je u uži izbor ušla s pričom ''Najpogodnije mjesto''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljice.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Iva je u uži izbor ušla s pričom ''Nakaze''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Vid je u uži izbor ušao s pričom ''Bilješke za preživljavanje''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Marina je u uži izbor ušla s pričom ''Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Luca je u uži izbor ušla s pričom ''Grbava plesačica''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Lucija je u uži izbor ušla s pričom ''Nikad nećemo biti Julije Roberts''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Darko je u uži izbor ušao s pričom ''Ovako''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa
Maja je u uži izbor ušla s ulomkom iz putopisa ''Japan: Put 88 hramova''. Voli li više književnost ili putovanja te o samoj poeziji i o onome što je drži, pročitajte u intervjuu ispod.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa
Dinko je u uži izbor ušao s pričom ''Zoja''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od dvojice muških natjecatelja.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa
Iva je u uži izbor ušla s ''Humoreskama o ženama koje se ne smiju''. Iva je bila u užem izboru i 2016. godine, a što se od tada promijenilo, pročitajte u intervjuu ispod.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa
Iva je u uži izbor ušla s pričom ''Moje pravo, nezaljubljeno lice''. O prednostima i manama pisanja u prvoj osobi, životu u Belišću te o lektiri i čitanju, možete pročitati više u intervjuu ispod.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa
Mira je ušla u uži izbor s dvije priče: ''Bye bye baby bye'' i ''Zana''. Sam ulazak u uži izbor za nju nije novost, a što se od 2017. naovamo promijenilo, možete pročitati u intervjuu ispod.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa
Toni je u uži izbor ušao s pričom ''Con calma''. Što Toni misli o (hrvatskoj) književnosti i vlastitoj generaciji, možete pročitati u intervjuu ispod.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa
Leonarda je u uži izbor ušla s pričom ''Ptice ne lete''. U to ime, obavili smo s njom standardni intervju. Intervjui s ostalim autorima iz užeg izbora slijede uskoro.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo dobitnicu nagrade Sedmica&Kritična masa 2016.
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa
Heidi Julavits iz New Yorka autorica je četiri romana (The Mineral Palace, The Effect of Living Backwards, The Uses of Enchantment, The Vanishers) koji su joj donijeli reputaciju kod kritike, kao i značajnu publiku. Njezine kratke priče i eseji objavljivani su u časopisima Harper's, Esquire, New York Magazine, The New York Time. Urednica je u već famoznom književnom i šire časopisu The Believer iz San Francisca, najutjecajnijem književnom glasilu mlađe-srednje generacije.
Tao Lin (SAD) autor je sedam knjiga i po mnogima najsignifikantniji američki mlađi pisac. Lin je često nazivan 'piscem generacije' rođene osamdesetih (rođen 1983), no neki ga kritičari već brane od generacijskog predznaka i uspoređuju s klasicima. Osnovao je i neovisnu izdavačku etiketu Muumuu House – New York
Davor Mandić, novilist.hr, 24. rujna 2013.
»Književna karika« ili »LitLink« održat će se od 26. do 29. rujna u Puli, Rijeci i Zagrebu i uz orijentaciju na publiku bit će orijentiran i na povezivanje domaćih pisaca i stranih izdavača, ovoga puta američkih
Mija Pavliša, tportal
Richard Nash iz New Yorka inovativni je urednik i izdavač a zovu ga futurologom izdavaštva i jedna je od najcitiranijih osoba u Americi po pitanju budućnosti knjige. U Zagrebu je u sklopu književnog festivala Lit link održao iznimno zanimljivo predavanje.
Marijo Glavaš, Moderna vremena, 08.04.2013.
Marko Pogačar jedan je od najboljih hrvatskih modernih pjesnika. Točka. U jako zanimljivom razgovoru koji se odvijao putem mail korespondencije i usred kojeg je on po tko zna koji put otputovao tko zna gdje teme su se izmjenjivale kao amplitude pitome sinusoide. Upustite se u čitanje prepiske i saznajte što Pogačar misli o ontološkom sakupljanju leptira, koja je dubina hrvatske kaljuže, tko je i zašto rekao da je mačka bolja od psa i da li se pjesnik zaljubio.
Ana Bunčić / tportal.hr / 21.4.2013
INTERVJU: SUSAN CURTIS
U povodu predstavljanja hrvatskih autora na Londonskom sajmu knjige razgovarali smo s književnicom i osnivačicom nezavisne izdavačke kuće Istros Books, Susan Curtis Kojaković, o hrvatskoj književnosti u inozemstvu
Biografski intervju s Damirom Karakašem vodio je pisac Zoran Pilić - o književnosti i drugim stvarima u širokom rasponu između Brinja i Pariza...
"To je jedna predivna zgrada koju turisti vole slikati, i ja sam stoput tuda prolazio i divio joj se, ali nisam ni sanjao da ću jednom završiti negdje duboko ispod njezinih temelja, u katakombama u kojima su za vrijeme Francuske revolucije čuvali ljude za giljotiniranje."
(Intervju je prvotno objavljen u Quorumu)
Govoreći o inicijativi "Pravo na profesiju" i problemima u hrvatskom sustavu knjige, analitičar kulturne politike Milan F. Živković kaže: "Da parafraziram Derridaa: nikada tržište nije reklo da možemo bez autora, nego samo to da ga više ne moramo plaćati. Zaista? Upozoravajući na drugu, ekonomsku smrt autora, inicijativa Pravo na profesiju je - pomičući naizgled samo jedan kamen u sumornom pejzažu kapitalističke kulture - izazvala cijeli odron lažnih, tržišnih vrijednosti. Pomaci koje je Inicijativa već izborila mjerljivi su već i unutar austerity-modela financiranja, a ako bi nova kulturna politika posegnula za predloženim alatom post-fonda, zatim uređenjem časopisne scene i otvaranjem prostora za autore u sferi obrazovanja i medija, optimizam bi se uskoro proširio kulturom. Činjenica da novija djela pripadnika Inicijative već pokazuju povećani interes za društveni angažman, kao i stvarni učinci pritiska odozdo, najveći su uspjesi Prava na profesiju."
Piše: Robert Perišić
Pričali smo tako o Krleži, koga Gauß smatra piscem svjetskog ranga, koji nije tretiran kao svjetski klasik «samo zato jer nije iz velikog jezika», onda smo došli do Andrića, kojeg također cijeni, pa nekako i do Beograda gdje je Gauß nedavno bio i osjetio, kaže, «bilo velegrada», da bi zatim rekao kako je iz Beograda otišao do Novog Sada, pa do mjesta Futog, gdje je, reče, premda to inače ne radi, ušao u crkvu, «i vidio je da svjetlo pada baš onako kako mu je ona pričala», pa ju je zamišljao tamo... Kasnije ga je, reče, neki čovjek dopratio do kuće u kojoj se rodila, pa je stajao ispred – čudno je gledati tu kuću, reče... Tu se Ludwig Hartinger nagnuo prema meni i na uho mi sa strahopoštovanjem šapnuo: «On o ovome nikad ne priča.»
Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.
Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pročitajte tko su sedmero odabranih.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.
Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.
Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.
Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.
Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.
Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.
Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.
Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.
Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.
Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.