intervju

Alen Brlek: Pisati kao da nekome govoriš da ga voliš

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa



 Još jedan pjesnik u našem je užem izboru. 'Pisanje mi dođe kao tehnika disanja' - Alen Brlek, između ostalog, o fasciniranosti jezikom i pat poziciji svoje generacije. Pročitajte posljednji u nizu intervjua s finalistima. 

Gdje i kako živiš?

 

Trenutno, treći put, u Dugom Selu, ali zaista se nikad nisam uspio identificirati s nekim mjestom ili rutinom koju bih vam mogao opisati. Živim uglavnom u svojoj glavi, u koju sam donio i srce pa tako promatram svijet i u njemu nastojim biti antena mira.

 

Gdje izlaziš i što ima zabavnog u tome?

 

Ne izlazim, povremeno se družim sa sestrama i nekolicinom prijatelja, kućna varijanta, i ta su druženja uvijek popraćena zajedničkim kuhanjem večere, sviranjem, slušanjem glazbe, razgovorima; a kako smo svi vrlo različite osobe kojima se ne oduzima od prostora, stvara se divna dinamika.

 

Što je tebi, i za tebe, književnost?

 

Prostor u kojem se osjećam potpuno sigurno, čak i onda kad si postavljam pitanja o smislu i vrijednosti toga prostora.

 

Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem, ne mislimo na omiljene pisce i slično?

 

Jezik. Fascinira me koliko je tu, u nama i oko nas, a koliko ga malo poznajemo iako je potekao od nas. Mi smo veliki prasak onoga što je danas jezik, i to je zapravo jedini alat kojim možemo uobličiti svijet u sebi i sebe u svijetu. Paradokslano, što više zaobilazimo pravila, stvaramo nove riječi, sintakse, zvučne obrasce, aprostor se širi i uobličavanje je preciznije.

 

A ono najgore?

 

Financijski aspekt.

 

Koje su tvoje teme?

 

Trudim se ne određivati tematski, jer svijet nije tema, sve se događa odjednom i isprepleteno. Pripadate nekoj zajednici u isto vrijeme kada pokušavate shvatiti tko ste, a to se događa u isto vrijeme kada volite nekoga i nastojite definirati ljubav, okruženi ratovima i zajednicom koja zakazuje iskazati ljubav svakom pedlju postojanja, koje je postalo jako čudno s novim znanstvenim otkrićima i mogućim tumačenjima stvarnosti. No, ljubav.

 

Što ti je motiv za pisanje?

 

Ako ''p'' okrenete za 180 stupnjeva, postane ''d''. Pisanje mi dođe kao tehnika disanja, duhovna praksa.

 

Što te drži?

 

''Tko poznaje riječi može promijeniti svijet.'' Terence McKenna

Postoji li mlađa književna scena u tvom gradu/okolici i ima li tu nešto što bi želio istaknuti, reći, napomenuti?

 

Po onome što vidim na književnim događanjima, rekao bih da postoji i da nam je pjesništvo bogato.

 

Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje?

 

Teško mi je reći koji su najvažniji jer svatko donosi nešto drugo, pokreće drugačije mehanizme u nama i uči nas drugačijim stvarima. No, na pamet mi padaju filmovi Tarkovskog, već neko vrijeme tekstovi i muzika grupe Alt j, pjesništva Celana, Marka Pogačara, Darka Šeparovća, Anite Pajević, Ajle Ramić, proza Irvina Yaloma, Olje S. Ivančević, vizualni i audio radovi Sanje Anđelković, filozofske crtice Jasona Silve, …, ima ih zaista mnogo i svakodnevno. Od zaista književnika i ostalih umjetnika, do strpljivosti kojom su baka i djed, dok su mogli, obrađivali zemlju, ili snaga majke i sestara.

 

Kako vidiš svoju generaciju?

 

Kao generaciju koja se nalazi između shvaćanja nevolje ovog svijeta i nemogućnosti da nešto učini. Mislim da iza nas će ostati uputstva.

 

Postoje li pisci iz tvoje generacije (rođeni osamdesetih i mlađi) koji su na tebe ostavili dobar dojam – osobito domaći, no i drugi?

 

Svakako. Neke sam spomenuo kao utjecaje, a mogao bih dodati još mnoge… neki od njih su Marija Dejanović, Goran Čolakhodžić, Monika Herceg, Dalibor Tomasović, Snežana Nikolić, Minela Masleša, Ocean Voung, Athena Farrokhzad, …, nabrajanja su nezahvalna pa ću tu stati.

 

Već nekoliko godina zaredom u finalu ove Nagrade za mlade pisce – autorice imaju većinu. Prije petnaestak godina (fakovska generacija, recimo), bilo je obratno. Smatramo to, ipak, signifikantnom činjenicom. Kako to komentiraš?

 

Pa, iako razina slobode nije ni približno onakva kakva bi trebala biti, ovo je posljedica rasta te razine i jednostavno se događa da autorice zauzimaju prostor koji im odavno pripada.

 

Što je ono što bi želio napisati?

 

Pjesmu koja će učiniti nešto za ovaj svijet.

 

Što ti znači (ako išta) da si ušao u uži izbor 7Km?

 

Ovaj uži izbor mi znači mnogo, jer mi govori da ima smisla to što radim i donosi mi dovoljno mira da nastavim s razvijanjem i pisanjem proze. U mom su srcu, ovaj uži izbor i nagrada Na vrh jezika, na istome mjestu.

 

Što pisac treba raditi?

 

Pisati, i sve što i o čemu piše, pisati kao da nekome govori da ga voli.

 

***

 

Alen Brlek (1988., Zagreb) osnovnu i srednju školu završio u Puli i Rovinju. Dobitnik nagrade Na vrh jezika 2013. godine za zbirku poezije Metakmorfoze, u nakladi Algoritma. Objavljivan u e-časopisu Književnost uživo, Zarezu, Fantomu slobode, zborniku Tko čita?, internet portalima Strane, Kritična masa. Sudionik nekoliko regionalnih i međunarodnih književnih festivala. U pripremi druga zbirka poezije naslova Pratišina.

 

foto: Nikola Kuprešanin

o nama

Dobitnik nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" je Filip Rutić

Dobitnik književne nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" za mlade prozaiste je Filip Rutić (1997).
Nagrađena priča ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim” ima snažan pečat 2020, a autoru je uspjelo kroz nepretenciozan ton i jedan neobičan odnos dati sliku opće nestabilnosti u eri korone i potresa.
U užem izboru nagrade, osim nagrađenog Rutića, bili su Lucija Švaljek, Iva Hlavač, Luca Kozina, Marina Gudelj, Vid Hribar i Darko Šeparović.
Ovo je bio peti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

intervju

Filip Rutić: Književnost bez novih glasova i perspektiva pretvara se u historiografiju

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg