Sandorf i partneri na europskom projektu međunarodne mreže književnih rezidencija "Ulysses' Shelter" pozivaju sve zainteresirane da se prijave na otvoreni poziv do 18. lipnja!
Kratke priče mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku; afirmirani, kao i oni koji nisu do sada objavljivali.
SKUD "Ivan Goran Kovačić" i Goranovo proljeće raspisali su novi natječaj Goran za mlade pjesnike.
Servis za pjesmu je platforma na kojoj će se odviti radionica pisanja poezije, ali na dosad neuobičajen način. Rezultati ove radionice bit će vidljivi svima na web stranici Servisa za pjesmu, na način da se proces čitanja, analiziranja i stvaranja poetskog djela učini vidljivim, zanimljivim i edukativnim kroz kratke animacije u kojima se pjesme pristigle na natječaj uređuju, odnosno servisiraju.
Do 28. veljače 2021. godine otvoren je poziv za tri hrvatska sudionika međunarodnog programa književnih rezidencija. Književnu rezidenciju „Ulysses' Shelter“ vodi izdavačka kuća Sandorf iz Zagreba.
Dom omladine Pančevo raspisuje 44. po redu konkurs za Zbornik poezije i kratke proze mladih sa prostora eks-Ju – „Rukopisi 44“. Pravo sudjelovanja imaju svi autori između 15 i 30 godina starosti koji pišu na ex-jugoslavenskim jezicima, kao i jezicima nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Natječaj je otvoren do 21. veljače 2021. godine.
Dom omladine Pančevo raspisuje 43. po redu natječaj za Zbornik poezije i kratke proze mladih sa prostora ex-Ju – „Rukopisi 43“. Pravo sudjelovanja imaju svi autori između 15 i 30 godina starosti koji pišu na ex-jugoslovenskim jezicima, kao i jezicima nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Natječaj će biti otvoren do 21. veljače 2020. godine.
Do 9. studenog 2019. otvoren je poziv piscima, pjesnicima i prevoditeljima za sudjelovanje u projektu međunarodne mreže književnih rezidencija „Ulysses' Shelter“ koju vodi izdavačka kuća Sandorf iz Zagreba. Požurite, još malo pa nestalo!
Književna karika ili Lit link festival 2019 održavat će se od 27. 6. do 29. 6. 2019. u Puli, Rijeci i Zagrebu.
Uz hrvatske sudionike, gosti festivala bit će pisci, urednici i izdavači s njemačkog govornog područja (Njemačka, Austrija, Švicarska).
Dodatna večer festivala bit će održana 30.6. u Ljubljani, u suradnji s Cankarjevim domom.
Lit link festival u Pulu (29.6.), Rijeku (30.6.) i Zagreb (1.7.) dovodi sjajnu ekipu britanskih pisaca i urednika. U programima čitaju i naši probrani autori. Dođite u Močvaru, Rojc, Planetarij - poslušajte odlične autore u neformalnim ambijentima. Ulaz je besplatan.
Festival se odvija pod motom Despite Brexit / Unatoč Brexitu.
Pula 9. 12. – Rijeka 10. 12. – Zagreb 11. 12.
link: Italija – Hrvatska
Književna karika ili Lit link festival u svom četvrtom izdanju od 9. do 11. prosinca na turneji Pula-Rijeka-Zagreb ugošćuje hrvatske i talijanske pisce, urednike, književne agente i prevoditelje.
Književna fešta, ulaz besplatan!
2. listopada u Gradskoj knjižnici (Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat) s početkom u 20 sati, otvara se nova sezona Književnog petka, ovog puta na poseban način.
Hrvatsko društvo pisaca ove je godine ustanovilo Nagradu Janko Polić Kamov za najbolje književno djelo (proza, poezija, drama) napisano na hrvatskom jeziku, u periodu od 1.09.2013. do 31.08.2014. godine. Nagrada Kamov sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i statue umjetnika Davora Krelje. Dodjeljuje se prvenstveno za književnu izvrsnost, no također promiče inovativnost, bilo u stilsko-jezičnom ili u tematskom smislu.
Roman 'Črna mati zemla' Kristiana Novaka žiri tportalove književne nagrade proglasio je najboljim u konkurenciji od 49 naslova pristiglih na ovogodišnji natječaj roman@tportal.hr
Kritična masa raspisuje natječaj za književnu nagradu "Sedmica & Kritična Masa" za mlade pisce koja će biti dodijeljena koncem ove godine.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi).
Pravo sudjelovanja imaju autori rođeni od 1980. nadalje.
Prva nagrada iznosi 4.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Moguće su i druge nagrade.
Sponzor nagrade je cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).
Objavljena je antologija 'Najbolja europska fikcija' u koju je uvršten i roman 'Adio kauboju' Olje Savičević Ivančević
Hrvatska pjesnikinja Dorta Jagić osvojila je uglednu nagradu “The European Poet of Freedom Literary Price” za knjigu pjesama "Kauč na trgu" u izdanju Hrvatskog društva pisaca, koju dodjeljuje poljski Grad Gdanjsk.
Književni kritičari Gazettea koji su prokomentirali preko 100 knjiga 2013 zamoljeni su da iz duge liste knjiga koje su pročitali ove godine izdvoje pet svojih favorita.
Laura Falmer, na svoju je listu uvrstila i „Naš čovjek na terenu“ Roberta Perišića, nazvavši ga jednim od najupečatljivijih romana godine.
Na godišnjoj listi časopisa World Literature Today je 75 knjiga, a među uvrštenima su i Amos Oz, Roberto Bolaño, László Krasznahorkai, Marguerite Duras, Gerbrand Bakker, Ismail Kadare, Javier Marías te drugi.
Gordan Duhaček, tportal.hr, 29.9.2013
'Pula je bila jako dobra, Rijeka je bila fantastična', ocijenio je sinoć u Kinu Grič prve dvije etape novog književnog festivala ('koji povezuje') LitLink njegov programski direktor, pisac Robert Perišić. LitLink iliti Književna karika se održavao od 26. do 28. rujna u Puli, Rijeci i Zagrebu, te predstavlja još jedno osvježenje na zbog krize devastiranoj književnoj sceni, za koju se čini da se ove jeseni ponovno uspijeva pregrupirati i ponuditi nove sadržaje preostaloj domaćoj literarnoj publici.
tportal.hr, 27.9.2013
Festival LitLink pred zagrebačku publiku dovodi karizmatičnog pjesnika Ernesta Estrellu poznatog po živim i živahnim nastupima
Kim Cuculić, Novi list.hr, 28. rujna 2013.
Prevoditelj je uvijek u poziciji prenošenja iskustva drugih kultura – kaže Elianna Kan.
Nakon Pule, prvo izdanje festivala LitLink/Književna karika, u organizaciji Hrvatskog društva pisaca, nastavilo se u Rijeci i okolici s nekoliko programa.
Moja Rijeka, 27.09.2013.
Astronomski centar Rijeka ugostit će večeras prvi LitLink književni festival.
Boris Vincek, Glas Istre.hr, 27.09.2013.
Novi književni festival "LitLink/Književna karika" otvoren je sinoć u pulskoj galeriji Makina, a manifestacija koja povezuje hrvatske i američke pisce sljedeća će se dva dana održavati i u Rijeci i Zagrebu.
Lit Link festival ili "Književna karika"
Američki i hrvatski pisci & urednici i izdavači s američke neovisne scene & drugi gosti – tri grada, tri dana književne fešte!
Pula 26.9. - Rijeka 27.9. - Zagreb 28.9. 2013.
Izvor: Novi list, 11. rujna 2013.
Hrvatski pjesnik, akademik Luko Paljetak nagrađen je Puškinovom medaljom »Revnitelju prosvjete« koju mu je u povodu 70. rođendana dodijelila Akademija ruske književnosti, objavila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)
Pjesnik i prozaist Dinko Telećan, dobio je Europsku nagradu za poeziju (Premiul European pentru Poezie) na 17. međunarodnom festivalu „Noći poezije u Curtea de Argeş“ koji se održavao od 11. do 16. srpnja 2013. u gradu Curtea de Argeş u Rumunjskoj.
U prošlotjednom izdanju TLS (The Times Literary Supplement), ugledni engleski tjednik za književnost i kulturu, prikazao je tri suvremena hrvatska romana izdana u engleskom prijevodu: Jergovićev „Mama Leone“, „To malo pijeska na dlanu“ (A Handful of Sand) Marinka Koščeca te Perišićev „Naš čovjek na terenu“ (Our Man in Iraq).
Gradska knjižnica Umag / Biblioteca Civica Umago
Vrijedna ekipa iz knjižnice Umag, već poznata po svojim top-listama, probrala je 100 knjiga iz produkcije hrvatskih nakladnika u prošlom desetljeću. Uključeni i prijevodi i domaćice.
I više nego dovoljno za jedno ljeto.
Gordan Duhaček, tportal, 5.7.2013.
VBZ je predstavio drugo kolo svoje biblioteke The Best of Croatian Literature, koja turistima nudi reprezentativna djela hrvatske suvremene književnosti na stranim jezicima, napose u engleskom prijevodu. Ove godine će se tako na kioscima diljem Jadrana moći kupiti knjige Predraga Matvejevića, Zorana Ferića, Slavenke Drakulić, Igora Štiksa i Branislava Glumca.
G. K., tportal, 03.07.2013.
Nakon što je u travnju Black Balloon Publishing iz New Yorka objavio roman Roberta Perišića 'Naš čovjek na terenu' (u engleskom prijevodu 'Our Man in Iraq') i nakon niza pohvalnih kritika i prikaza u američkim i kanadskim medijima – magazin s vjerojatno najvećim kulturnim autoritetom u SAD-u, The New Yorker, u svojem je najnovijem izdanju objavio prikaz Perišićeva romana.
tportal.hr/Moderna vremena Info, 5.7.2013.
Dorta Jagić nominirana je za uglednu nagradu 'The European Poet of Freedom Literary Price', koju treći put dodjeljuje Grad Gdanjsk (Poljska)
tportal, Sanja Fligić, 04.07.2013.
Roman 'Budi Hamlet, pane Hamlete' Tahira Mujičića žiri tportalove književne nagrade proglasio je najboljim u konkurenciji od 42 naslova pristigla na ovogodišnji natječaj roman@tportal.hr
Jutarnji list, Adriana Piteša, 26.6.2013.
Tatjana Gromača i Slobodan Šijan autori su najboljih knjiga
Gromača je proznu nagradu dobila za roman ‘Božanska dječica’, a Šijan publicističku za ‘Kino Tom’
Jutarnji list/tportal.hr
Žiri Nagrade Jutarnjeg lista imao je težak zadatak odabrati tko ulazi u finale za nagradu za najbolje prozno djelo 2012. godine
tportal, Gordana Kolanović, 21.06.2013.
Žiri tportalove književne nagrade roman@tportal.hr odabrao je pet naslova koji ulaze u finale šestog izbora za najbolji hrvatski roman.
Srijeda, 26. lipnja, u 20,30 sati, u Booksi.
Tribina je u sklopu HDP-ova programa "Oprez, radovi u kulturi" i reaktualizirat će djelovanje inicijative "Pravo na profesiju" koja se bavi poboljšavanjem položaja pisaca i pisanja u Hrvatskoj.
Tema ove tribine jest - minimalni honorar - tj. zahtjev "Prava na profesiju" da se utvrdi minimalni honorar za knjigu. Zahtjev se odnosi na knjige koje su sufinancirane javnim sredstvima (Ministarstvo kulture, gradski ili županijski odjeli za kulturu...) te, dakle, nisu tek proizvod poduzetničkog ulagačkog rizika nego, prije svega, javnog ulaganja u kulturu.
Jagna Pogačnik, Jutarnji list, 14.06.2013
POLUFINALISTI NAGRADE ZA NAJBOLJE PROZNO DJELO
Peteročlani žiri Nagrade Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo objavljeno 2012. godine održao je svoj prvi “eliminacijski” sastanak i odabrao 12 polufinalista koji kreću dalje, u utrku za prestižnu književnu nagradu. Žiri je i ove godine radio u sastavu Gordana Crnković, Dario Grgić, Ivan Lovrenović, Teofil Pančić i Jagna Pogačnik (predsjednica žirija) i pred njim je na ovome sastanku bio iznimno težak zadatak. Unatoč prognozama o lošoj, brojčano slaboj i “recesijskoj” proznoj godini, situacija se u praksi pokazala drukčijom.
Na završnoj priredbi V. Međunarodnog festivala slavenske poezije 2013. u Tveru (Rusija) Sonji Manojlović dodijeljena je 1. nagrada festivala (Kristalno pero) za izvrsnost u pjesničkom stvaralaštvu.
Ista autorica dobila je Nagradu Grada Zagreba 2013. – u povodu objave knjige poezije "A sa šest labradora na more putovat ću".
Nizozemski roman "Detour" Gerbranda Bakkera dobitnik je Independent Fiction nagrade za 2013. godinu. Teme nevjere, progonstva i izoliranosti osvojile su suce ovogodišnje nagrade. To je druga velika nagrada ovog autora. Njegov prethodni roman Twin osvojio je IMPAC Dublin Literary Award. Prevoditelj David Colmer će podijeliti novac s Bakkerom jer ova jedinstvena nagrada prepoznaje književnike i prevoditelje jednako.
Daša Drndić, koja je bila u užem izboru, osvojila je, pak, nagradu čitatelja.
Glas Istre, Boris Vincek, 17.05.2013.
Komisija za nagrade odlučila je da se druga književna nagrada "Edo Budiša", koju dodjeljuje Istarska županija, dodijeli Marku Pogačaru za knjigu "Bog neće pomoći" u izdanju Algoritma. Nagrada se dodjeljuje za najbolju zbirku kratkih priča autora do 35 godina objavljenu u prošloj godini u regiji, a o njoj je odlučila komisija u sastavu: Vanesa Begić, Neven Ušumović, Boris Koroman i Ivan Sršen.
Nastavlja se niz odličnih reakcija na Perišićev roman u medijima: Toronto Star, Boston Globe, The Gazette, ZYZZYVA, National Public Radio… „Naš čovjek na terenu“ uspio je u onome što se inače čini kao nemoguća misija - dospjeti u fokus na golemom američkom tržištu.
Gordan Duhaček, Tportal, 7.5.2013
Šesti Subversive Film Festival u svoj je program ove godine uveo tematski književni blok u suradnji s PEN centrom, na kojem će se obrađivati teme poput subverzivne književnosti i suočavanja s prošlošću, a najavljen je i Sublit Cafe u dvorani Mueller Kina Europa, gdje će se između ostaloga čitati politički angažirana književnost. Više o književnim programima Subversivea rekao nam je pjesnik Marko Pogačar
Kultura dana Svibanj 3, 2013
Najnovije izdanje fanzina Dišpet donosi puno tekstova raznovrsne tematike i predstavlja nekoliko mladih umjetničkih autora. Pored analitičkih tekstova uz recentna društveno politička događanja, Dišpet donosi i intervjue sa mladim glazbenim nadama (Luka Belani, Dunja Ercegović), ali i poeziju Petre Rosandić i Hrvoja Kolića.
Kino Europa (Dvorana Müller) / 9. - 11. svibnja
U sklopu 6. Subversive Festivala naslovljenoga Utopija demokracije prvi će se put održati konferencija Subverzivna književnost na kojoj će neka od najvažnijih književnih imena iz regije i svijeta raspravljati o oblicima i značaju angažiranosti u suvremenoj književnosti, novinarstvu i izdavaštvu. Cilj je ove konferencije (kao i ostatka Subversive Festivala) poticati kritičko promišljanje o društvenoj i političkoj angažiranosti književnih autora i njihovih djela u svijetu koji se ubrzano mijenja.
Booksa.hr, 25.04.2013
Robert Perišić predstavio je američko izdanje svog romana 'Naš čovjek na terenu'.
Povijesni roman Daše Drndić 'Sonnenschein', u engleskom prijevodu Ellen Elias Bursać objavljen kao 'Trieste', ušao je u uži krug nagrade britanskog lista The Independent, koja se svake godine dodjeljuje za najbolju beletrističku knjigu piscima koji ne pišu engleskim jezikom
Američko izdanje romana 'Naš čovjek na terenu' Roberta Perišića uvršteno je na prestižnu listu najiščekivanijih knjiga koje će se pojaviti na tržištu Sjedinjenih Država tijekom 2013.
Listu “Most Anticipated: The Great Book Preview” redovito objavljuje utjecajni portal za književnost The Millions.
Vrijedna ekipa knjižničara iz Umaga, među kojima je i pisac Neven Ušumović, već je u insajderskim krugovima poznata po svojim top-listama, nastalim "mimo struje". Kako ovakvih izbora u našim medijima zapravo nedostaje, pogledajte što su iz 2012. (i malo šire) izdvojili umaški knjižničari.
Patrola na cesti, zbirka pripovjedaka Jurice Pavičića upravo je izišla u Italiji. Pod naslovom "Collezionista di serpenti" (Skupljač zmija), u prijevodu Estere Miočić Monzali, zbirka je izišla u izdanju talijanske izdavačke kuće Salento Books iz Leccea koja je specijalizirana za književnosti jugoistočne Europe i koja u svom programu ima i pisce poput Davida Albaharija, Svetislava Basare i drugih. Knjiga će se u distribuciji naći u studenom, a promocija je predviđena za početak prosinca u Rimu.
Ivica Đikić svojim je romanom 'Sanjao sam slonove' osvojio petu po redu književnu nagradu tportala za najbolji roman u protekloj godini, koja mu je dodijeljena na svečanosti u zagrebačkom Kinu Europa. Ivica Đikić bio je u konkurenciji za nagradu roman@tportal.hr s još četiri pisca - Sibilom Petlevski (Bilo nam je tako lijepo!), Lukom Bekavcem (Drenje), Zoranom Ferićem (Kalendar Maja) i Goranom Ferčecom (Ovdje neće biti čuda).
Žiri tportalove književne nagrade roman@tportal.hr objavio je pet naslova koji ulaze u finale izbora za najbolji hrvatski roman. Primjetno je da je uži izbor gotovo isti, s razlikom u jednom imenu, kao i kod nagrade Jutarnjeg lista.
Nakon što je 2008. objavio knjigu Matka Meštrovića Dispersion of Meaning - The Fading Out of the Doctrinaire World?, isti engleski izdavač CSP-Cambridge Scholars Publishing upravo je objavio zbirku devet njegovih međusobno povezanih eseja pod naslovom Towards a New Orientation. Inter-disciplinski, ili, točnije, post-disciplinskim načinom razmišljanja, teorijskim, empirijskim i normativnim uvidom, Meštrović prati postojeću neravnotežu između globalizacije tržišta i globaliziranih modusa društvenosti kao posljedicu temeljnjih proturječnosti u današnjem kapitalističkom načinu proizvodnje, ne samo između kapitala i rada, nego i između kapitala i društva i, štoviše, kapitala i kulture.
Hrvatsko izdanje knjige, Prema novom usmjerenju, objavio je prošle godine zagrebački nakladnik Anibarbarus.
Ministarstvo kulture objavilo je na svojim stranicama javni poziv za dodjelu stimulacija za najbolja ostvarenja na području romanesknog stvaralaštva u prošloj, 2011. godini. Dodjeljuje se deset stimulacija od 15 tisuća kuna po romanu. Najkvalitetnije romane u 2011. odabrat će povjerenstvo u koje su imenovani prevoditeljica na talijanski Ljiljana Avirović, kritičarka Katarina Luketić i komparatist Slaven Jurić.
Ministarsvo je time djelomično, s minimalnim sredstvima, odgovorilo zahtjevima inicijative Pravo na profesiju koja je tražila uspostavu sličnog fonda, no za sve književne vrste - a koji bi toj svrsi i budžetom bio primjeren - te će Pravo na profesiju na tome nastaviti inzistirati.
Nagradu „Jutarnjeg lista“ za najbolje prozno djelo u prošloj godini dobio je roman „Kalendar Maja“ Zorana Ferića. Ferić je pobijedio nakon pripetavanja s romanom „Sanjao sam slonove“ Ivice Đikića. U finalu nagrade bili su i Luka Bekavac s romanom “Drenje”, Goran Ferčec s romanom “Ovdje neće biti čuda” te Zoran Pilić s romanom “Đavli od papira”.
Nagrada Jutarnjeg lista smatra se, ako ne glavnom, onda jednom od dvije najvažnije hrvatske nagrade za prozu. Zoran Ferić, s opsežnim romanom o ljubavi i starosti „Kalendar Maja“, dobio je ovu nagradu drugi put.
Nagradu „Jutarnjeg lista“ za publicističko djelo dobila je Marina Bagarić s knjigom „Arhitekt Ignjat Fischer“ što je monografija je o Fischeru (1870.-1948.), Zagrepčaninu židovskih korijena koji je svom gradu dao trajan arhitektonski biljeg te su, primjerice samo na Trgu bana Jelačića, tri njegove zgrade - Gradska kavana, Gradska štedionica (Zagrebačka banka) te palača Jugoslavenske banke (Croatia osiguranje). Ova knjiga je u pripetavanju pobijedila knjigu Milana Gavrovića “Čovjek iz Krležine mape: Život i smrt dr. Đure Vranešića”.
U finalu su bili i “Kako razumjeti rod?” Jadranke Rebeke Anić, “Fališ mi - druga knjiga; jesen/ljeto” Mani Gotovac te “Otkup sirove kože” Abdulaha Sidrana.
U vrijeme ovogodišnjeg Londonskog sajma knjiga predstavljeno je britansko izdanje romana Naš čovjek na terenu Roberta Perišića u prijevodu Willa Firtha, pod naslovom Our Man in Iraq (Istros Books).
Knjigu su, u prostoru Free Word Centrea u okviru kojeg djeluju organizacije English PEN i Index on Censorship, predstavili Robert Perišić i urednica književnosti lista Guardian Claire Armitstead. Uz Perišićev roman predstavljen je i prijevod romana „Dolazak“ crnogorskog pisca Andreja Nikolaidisa.
Prve reakcije na Perišićevu knjigu izrazito su pozitivne, a netom po objavi engleskog prijevoda - roman je pronašao i nakladnika za Sjedinjene Američke Države i Kanadu. „Naš čovjek na terenu“ bit će objavljen u New Yorku do travnja 2013.
Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.
Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.
Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.
Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.