poezija

Josip Zlodre: Neka dođu, dat ću im vatru

Josip Zlodre (1989., Mostar) dosad je objavljivao poeziju u zbornicima Rukopisi 31, Junaci urbane bede, Kapija istoka i zapada, i u Zarezu. Trenutno živi u Zagrebu.



 

Zvukovi

 

Dok razmišljam o tome je li svaki zvuk

stvoren zato da ga se čuje,

u mojoj blizini netko stišava televizor.

Zvukovi odlaze u daljinu, dijeleći se na

subatomske čestice, dijeleći se na

dobre i loše, one s dozvolom i one bez nje.

Jednog dana oni će moći reći

da su živjeli u nečijem kratkoročnom pamćenju,

a netko će ih upitati kako su mogli

tako da žive, i kako ih to nije uništilo.

 

 

Richard Zorge kaže Aleksandru Hemonu

 

u sedam svojih

špijunskih života

nisam naučio

ništa važno

jedino možda to

da mrak

uvijek traje

dulje nego

noć

  

 

Kolektivno dobro

 

Taj 82-godišnji starac s kojim se najprije

svađam oko slobodnog mjesta u autobusu.

Da bi ga zatim u nevjerici slušao dok govori

kako svakog starijeg od 80 godina

treba zatući toljagom.

Međutim, kako vožnja odmiče

komentiramo kašnjenje autobusa i

situacija se polako smiruje.

Pomažem mu pronaći dokumente

i on me gurka rukom u znak zahvalnosti.

U trenutku kad stižemo na granicu

već smo spremni stati zajedno

protiv kašnjenja, sporosti administracije, države.

Još malo i vičemo, nama ne trebaju granice!

On se prisjeća Tita, a ja ga izmišljam.

Nakon toga nam vraćaju dokumente, i njega upozoravaju

na neispravnost istih, ali ga ipak puštaju da prođe.

On im odgovara samo: Neka dođu, dat ću im vatru.

U idućem mjestu ja izlazim i pozdravljam ga,

a dok on mrmlja odgovor mislim samo jedno.

Vatra, to je jezik

svetih i nedosanjanih,

mrvica magije u

zdjeli dosade,

sva daljina

koju smo prešli

i koja sad stoji

negdje u vakuumu.

Nešto kao

kolektivno dobro.

 

 

Pekmez

 

prosvjed je kondenzacija naroda;

to je kotao pun gorkih naranči

nad kojim čarobnjaci

maštaju pekmez

naslonjeni uz žlicu olova

kao da govore

ne gledajte nas

mi smo na bolovanju

ali koga da onda gleda glava

dok oči traže

aneksiju pejsaža

previše je dana u noći

i obrnuto

svaki prosvjed počinje

u nominativu

a završava u genitivu

samo brojevi spavaju

snom pravednika

oni ne znaju

za pojam

domaćeg terena

niti osjećaju posebnu

sklonost prema

pekmezima

 

 

Osnove

 

onaj osjećaj

vraćanja

nekim osnovama

znaš

 

bilo da se radi o

načinu na koji

slažeš košulju

vremenu koje utrošiš

na pranje zubi

ritualu koji možda

prakticiraš

prije ustajanja

 

možda je to

strana kreveta

na kojoj radije

spavaš ili

tvoja metoda

liječenja mamurluka

 

naposljetku

smjer u kojemu

čitaš

novine

 

taj osjećaj

mekokuhanog

povratka

 

gdje li

je

nestao

 

 

Picigin

 

ne može se napisati pjesma o moru

ono je ipak preduboko

i svaki pokušaj je

kao zavijuša

u piciginu

lopta koja se

ne može uhvatiti

ali za koju svi

svejedno viču

dobra

 

 

Kineski me pjesnici traže da im napišem pjesmu

 

kažu da je prestao

pisati poeziju

i postao pjesnik

otišaviši u legendu

tako duboko

da je opet izašao

s one strane 

 

 

Sladoled

 

Heraklit možda nikad nije

probao sladoled

ali zbog njega ja danas ne mogu

dvaput pojesti isti

To me tjera da razmišljam

o uzrocima stvari

koji se nalaze na

najrazličitijim mjestima

od havajske plaže

i običnog  mjehura sapunice

preko konzervirane ideologije

ništa sasvim nečujno

postaje nešto

o tome ponešto slute

čak i planine

one znaju da samoća

opstoji samo u sredini cvijeta

i da neka mjesta

postoje tako dugo

da im se ime istroši

pa im treba nadjenuti novo

ono što nas

svaki dan poražava

je da ljudi za to

koriste kositrene

vojnike

koji znaju da

kad se jednom otopi

sav sladoled

na svijetu

umjesto njega ostat će

stablo badema

i oko njega

jasan krug

od soli

 

policijska traka

na kojoj piše

 

ne prilazi,

radioaktivno

 

o nama

Dobitnik nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" je Filip Rutić

Dobitnik književne nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" za mlade prozaiste je Filip Rutić (1997).
Nagrađena priča ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim” ima snažan pečat 2020, a autoru je uspjelo kroz nepretenciozan ton i jedan neobičan odnos dati sliku opće nestabilnosti u eri korone i potresa.
U užem izboru nagrade, osim nagrađenog Rutića, bili su Lucija Švaljek, Iva Hlavač, Luca Kozina, Marina Gudelj, Vid Hribar i Darko Šeparović.
Ovo je bio peti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

intervju

Filip Rutić: Književnost bez novih glasova i perspektiva pretvara se u historiografiju

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg