poezija

Antonio Karlović: Rez

Pjesme Antonija Karlovića (1994., Zagreb) dosad su objavljene u nekoliko časopisa u Hrvatskoj i regiji. 2017. godine osvojio je prvo mjesto na međunarodnom Festivalu poezije mladih u Vrbasu.



 

HRVOJE

 

Prilazi mi Hrvoje

čitam njegove tanke ruke i pretjerano grubo rukovanje

taj očiti manjak samopouzdanja kojeg krije

čitam njegove pjesme o moralnosti svemira

čitam o smislu umjetnosti

priče o silnim bivšim djevojkama

čitam njegove čvrste stavove

i obećanja, tolika obećanja

kako će promijeniti svijet

milom il silom

 

Čitam njegovu vlažnu mračnu sobicu

sate i sate, noći i dane samovanja

čitam čitanje klasične njemačke filozofije

pisanje dugih beznačajnih riječi

čitam inaćenja

čitam Hrvoja: pjesnika, filozofa, filmskog kritičara

čitam čovjeka koji studira već sedam godina

lažnog moralista lenjinista jazavca

čitam da sve čudake svijeta

privlači poezija

 

Ljubim

ljubim našu konzumerističku civilizaciju

koja isušuje život iz svega ljudskog

ljubim

ljubim

ljubim što danas nitko ne čita poeziju

i što je svaki Hrvoje ovog svijeta

nečitan odbačen neutraliziran nemoćan

pjesnik

 

 

PLAŠIM SE PRIMORSKIH GRADOVA ZIMI

 

Plašim se primorskih gradova zimi

i njihovih praznih ulica

 

svi su se otišli ugrijati

trgovine su zatvorene

 

Plašim se primorskih gradova zimi

i oštrog vjetra koji nosi sol

 

zavlači se po uskim prolazima

pod prazne stolice kafića na plaži

 

Plašim se pjesme klapa na radiju

a nigdje nikog da ju čuje

 

da zapjeva toplim glasom

ili da se makar sjeti

 

vrućih dana i lakih koraka

na ovom bijelom kamenu

 

Plašim se ljeta u svom životu

ta primorski gradovi znaju

 

sve će te živo napustiti

kad dođe zima

 

 

FLAGELANTI

 

Vrijeme je da si priznamo

naša golotinja nikog ne može zavesti

naša ogoljena krvava srca na podu

nitko ne primjećuje

osim nas koji se otkrivamo versama

 

samo jedni druge gledamo

samo se jedni drugima svlačimo

samo si jedni drugima zavidimo

i gadimo

 

Pjesništvo u nas danas čini

dvjestotinjak ljudi

bolesnih čudnih ljudi

koji misle da ikoga iskreno zanimaju

njihove pjesme

 

Mi smo posljednji flagelanti

voajerski flagelanti

u sekti stiha

 

samo jedni druge gledamo

samo jedni druge mučimo

dok sanjamo veliku pozornicu

 

Tu veliku pozornicu

na koju ćemo se popeti

goli izgrebeni unakaženi

i promijeniti svijet

 

Svijet koji ne zna ni naše idole

baš ga briga za nas

i naše nespretne orgije

 

Orgije posljednjih flagelanta

u kojima svatko samo sebe samog

zadovoljava

i sakati

 

 

REZ

 

Moja me frizerka ne razumije

nikako se ne susreću

moje želje i njeni rezovi

svi to znaju svi to vide

i s druge strane ceste

zapaze moju kosu - corpus delicti

jednog lošeg odnosa

 

moja me frizerka ne razumije

i svakim posjetom to postaje

sve više očito sve više očito

a danas je prekardašilo

nismo jedno za drugo

htio bih joj reći

problem je u mome izrastu, a ne u tebi

možemo uvijek ostati prijatelji

 

ali kako, kojim tonom

raskinuti ovu čupavu nit

što sve je kraća i kraća

dok otvaram vrata salona

zar se i ti ne slažeš

bolje je da prekinemo ovo mučenje

ne valja ni haljinu krpati

a kamoli...

 

molim te ne plači

molim te ne plači

molim te ne plači

sa škarama u rukama

 

 

B.B.

 

B.B. je veliki pjesnik.

Cijeli jedan narod diše

u ritmu njegovih stihova.

Priznata mu država

isplaćuje povlaštenu mirovinu.

 

B.B. je veliki pjesnik

i večeras za stolom sjedi sam.

Htio bi da mu se pridružiš.

Ti i tvojih 37 godina manje.

Htio bi da sjedneš do njegove

stare, bolesne jetre.

 

B.B. je veliki pjesnik

koji je ostao sam.

Žena ga je napustila.

Prijatelji mu ostarili.

Koža mu je poružnila.

Snovi mu se nisu obistinili,

osim jednoga - da bude veliki pjesnik

 

i B.B. je veliki pjesnik.

Svako dijete mora napamet

znati njegove stihove,

inače pada razred.

Poezija velikih pjesnika

nije umjetnost nego ucjena,

 

a B.B. je veliki pjesnik

koji večeras za stolom sjedi sam.

Ne smije popiti ni jednu gorku,

ne može privući ni jednu slatku.

Sve su njegove priče,

priče o pijanstvima i ženama, dosadne.

Svi su njegovi stihovi

svima već dobro znani.

Ničim ne može iznenaditi.

Ništa ne može izreći.

Može samo izrecitirati svoju eulogiju

i istrunuti.

 

 

HODNICI

 

Dom je tamo gdje se snalaziš

i kad nestane

struje u ponoć.

Mrak. Dunkel. Crno

okružilo me večeras.

Mora da je vjetar

prevrnuo stup.

I kiša kao da ne pada

već leti na njemu.

A ima je bome.

Gledam kroz kuhinjski prozor.

Ulica je prazna.

Noć je svijetla kao dan

kada nestane struje

u najkasniju uru.

Ne dotičem zidove

dok hodam do sobe

kroz sjenu tame.

Lako je. Mogao bih

to i žmirećki

jer noć je kao dan.

Noć je kao dan.

I noć je kao dan

kad si doma.

 

 

 

 

o nama

Dobitnik nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" je Filip Rutić

Dobitnik književne nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" za mlade prozaiste je Filip Rutić (1997).
Nagrađena priča ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim” ima snažan pečat 2020, a autoru je uspjelo kroz nepretenciozan ton i jedan neobičan odnos dati sliku opće nestabilnosti u eri korone i potresa.
U užem izboru nagrade, osim nagrađenog Rutića, bili su Lucija Švaljek, Iva Hlavač, Luca Kozina, Marina Gudelj, Vid Hribar i Darko Šeparović.
Ovo je bio peti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

intervju

Filip Rutić: Književnost bez novih glasova i perspektiva pretvara se u historiografiju

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg