Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.
Dobitnica ovogodišnje Nagrade Sedmica i Kritična masa za mlade autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
Nakon bodovanja radova iz užeg izbora, autorica je nagrađena za priče 'Bye bye baby bye'' i ''Zana''. Intervju s autoricom (nakon što je ušla u uži izbor) možete pročitati ovdje.
Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Piše prozu i poeziju. Već je jednom bila u užem izboru za ovu nagradu (2017.). Također, bila je jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016., te dobitnica nagrada Vranac (2015.) i Ulaznica (2016.). Predaje engleski jezik i živi u Splitu.
Iz obrazloženja članova žirija izdvajamo:
''Bye bye baby bye'' i ''Zana'' dvije su priče koje se ujedinjuju u urbanom ambijentu, kaotičnosti, izgubljenosti i mladim likovima nošenim impulsima koje počesto ne kontroliraju. Mogli bismo reći da su priče Mire Petrović u dobrom dijelu i psihološke studije rubnog ponašanja unutar socijalnog konteksta koji ne nudi jasne orijentire – posebno mladenačkih miljea u kojima nastaju, naoko nagli, procijepi prema devijantnom. Primjetno je da je Petrović u nekim pričama unosila fikcionalne odjeke stvarnih događaja koji su potresali javnost.
Napisana u prvom licu (ne i autobiografskom) iz očišta vrlo mlade pripovjedačice, s mješavinom divljenja i zavisti prema naslovnom liku, s dinamičnim replikama sa sata povijesti i dijalozima iz kuće, ''Zana'' govori o grupici srednjoškolaca koja luta po hotelu Marjan, tom crnom spomeniku grada Splita, te između rekla i kazala ne zna što misliti o aktualnoj temi: migrantima. Ondje gdje završava ''Zana'' počinje ''Bye bye baby bye''. Gazeći u rupu tridesetih, bez novca, uspjeha i ljubavi, u vrtlogu saznanja, glavna likuša psuje i čupa, ne znajući odkuda dolazi i gdje završava njezin bijes.
Autorica prikazuje stanja krajnje rastresenosti, tjeskobe, kaotičnosti, kada neobičnost prelazi u devijantno. Njezine su priče prikaz stanja, zainteresirane naročito za psiho-socijalni uvid u situacije bez dobrih raspleta.
Mira Petrović živo donosi svoje ženske likove, miješajući iskrenost i sućut, ne skrivajući njihovu neuglađenost i dovodeći ih do njihovih granica.
Ovo nisu jedini radovi Mire Petrović koje bismo mogli opisati sličnim riječima (već je bila u finalu ove nagrade) te se kroz njezine priče već nadaju obrisi jednog šireg proznog svijeta, koji izazovno komunicira s realnim, koji dira i uznemiruje.
Ili – riječima same autorice iz spomenutog intervjua - što "ako na svakom koraku imaš samo fast food ili restoran, a svaka knjižara je zatvorena? Zbog toga i ima toliko problema s alkoholom i drogom, u toj pustopoljini od grada, s nasiljem među djecom o kojem ja često pišem jer me to strašno muči, s razularenošću koja nema veze s mladenačkom energijom i nekim prirodnim zanosom..."
I malo drukčije, za uvod u buduće radove: "Prije par mjeseci sam sebi rekla da više neću pisati o nasilju i ružnoći, a i ako se pojavi, bit će prožeto humorom... Ne mogu vjerovati da ovo pišem, ali dosta mi je vlastitog pesimizma. No i dalje je moje pisanje u suštini istraživanje međuljudskih odnosa; žensko pitanje, pitanje identiteta, izgubljenosti, samoće..."
Svrha Nagrade Sedmica & Kritična masa za pisce do 35 godina jest istražiti mladu proznu scenu, dati poticaj novim proznim glasovima, te dati pregled (širi i uži) aktualne scene u sjeni, kako za publiku, tako i za izdavače u potrazi za novim imenima.
Sudionici užeg izbora bodovani su od 1 do 7 bodova, bez prethodnog konzultiranja unutar žirija o preferencijama drugih članova. Dvije autorice su se nakon bodovanja izdvojile na vrhu liste: Mira Petrović i Iva Sopka. S dva glasa za Miru Petrović i jedan za Ivu Sopku, odlučena je ova Nagrada. Nagrada Sedmica i Kritična masa iznosi 5.000 kuna u bruto iznosu i dodjeljuje se uz plaketu.
Budući da se svrha ove Nagrade ne iscrpljuje u kompetitivnosti, treba još jednom reći da i ostali iz užeg izbora, kao i nekolicina koja mu je tome bila blizu, pokazuju da hrvatska mlađa književna scena vibrira od perspektivnih glasova koji bi u nekoj drugoj književno-izdavačkoj situaciji, ili u nekoj bolje zamišljenoj kulturi, bili mamac za urednike i nakladnike s vizijom koja seže dalje od brzog komercijalnog uspjeha.
Kako je takav uspjeh u nas više-manje nemoguća misija, posebno za nepoznate mlade autore, tako je podupiranje mlađe književne scene mimo startnih komercijalnih kriterija, nužan uvjet za njezin razvoj i profiliranje.
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su zapažena prozaistkinja Viktorija Božina iz mlađe generacije, jedan od najznačajnijih hrvatskih suvremenih pjesnika Branko Maleš iz generacije seniora, te nagrađivani i prevođeni prozaist i dramatičar Damir Karakaš iz srednje generacije.
Na sajtu Kritične mase dostupni su prilozi svih koji su ušli u uži i širi izbor.
Ovo je četvrto biranje Nagrade, a prethodnih godina su Nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar i Marina Gudelj.
I ove godine žiri je na koncu odlučivao između dviju autorica, a kao i prethodnih godina ženska imena su bila u većini u užem izboru. Moramo napomenuti da ne postoji nikakvo unaprijed postavljeno načelo favoriziranja autorica – članovi žirija neovisno, bez međusobnih konzultacija, boduju radove. Ukratko, čini se – barem po ovom natječaju – da je posrijedi ipak signifikantna promjena. U ne tako dalekim prethodnim generacijama, muškarci su bili u većini. Sad je situacija drukčija. Ako bismo uzeli u obzir samo ovaj natječaj, rekli bismo – obratna. Bit će, u svakom slučaju, zanimljivo pratiti daljnje etabliranje novih proznih generacija. Govorimo u množini jer – iako je ovaj natječaj do 35 godina, i unutar njega se već pojavljuje više od jedne "generacije": od onih rođenih sredinom osamdesetih, preko devedesetih, i dalje. Drago nam je, u tom kontekstu, da je uži izbor Nagrade ove godine prvi put ušao i netko rođen nakon devedesetih – Leonarda Bosilj, rođena 2000. - premda ne postoji nikakav "popust" žirija za najmlađe autore. Ovo najmlađe uvrštenje u uži izbor može se smatrati posebnim priznanjem unutar ovogodišnjeg natječaja. Stoga će Leonadra Bosilj dobiti posebnu plaketu nagrade, kao i Iva Sopka kojoj je ovo bilo treće biranje u uži izbor.
Nijedna od spomenutih autorica – uključujući prvonagrađenu Miru Petrović – još uvijek nema objavljenu knjigu. Dakle, izdavači, požurite!
Idući natječaj nagrade "Sedmica i Kritična masa" bit će raspisan početkom 2020. godine.
Socijalno-kulturno osviješteni sponzor Nagrade je cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).
Nakon šireg izbora slijedi uži izbor osmog izdanja nagrade ''Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR (8. izdanje)
Lea Čorak (Zagreb, 1997.) završila je diplomski studij međunarodnih odnosa i diplomacije u Zagrebu. Autorica je zbirke pjesama Šetnja šarenilom, za koju je 2021. primila nagradu "Milivoj Cvetnić" Društva prijatelja knjige Hrvatske Kostajnice, kao i putopisa O bogovima, ljudima i moru; putovanje Grčkom, koji je iste godine nagrađen na regionalnom natječaju "Spasimo putopis." Dobitnica je nagrade "Metafora" (2021.) te međunarodne nagrade "Lapis Histriae" (2022.) za kratku prozu. 2024. godine dodijeljena joj je nagrada "Zdravko Pucak" za pjesnički rukopis Skrletna samsara. Njezina poezija i kratka proza objavljivane su u književnim časopisima te uvrštene u uži izbor više književnih natječaja. Živi i radi u Zagrebu.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR (8. izdanje)
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga te engleskoga jezika i književnosti diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. Kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara (2022.). Također, ušao je u uži izbor natječaja Kritična masa i Pišem ti priču (2024.) te Prozak (2025.). Trenutno je zaposlen kao nastavnik hrvatskoga jezika.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR (8. izdanje)
Rea Kurtović (Zagreb, 2000.) pohađa dvopredmetni studij talijanistike i lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stekla je naziv sveučilišne prvostupnice, a trenutno piše diplomske radove. Tijekom studiranja je sudjelovala na Erasmus+ studentskoj razmjeni u sklopu koje je jedan semestar provela studirajući na Univerzitetu u Padovi. Prethodno je završila jezični smjer Gimnazije Lucijana Vranjanina, gdje je pisala za školski časopis Vranec. Uživa u pisanju od ranog djetinjstva pa je tako u 5. razredu osnovne škole osvojila 3. mjesto na književnom natječaju Gradske knjižnice Velika Gorica Pišem ti pismo. Osim kratkih priča, piše i poeziju, a u slobodno vrijeme se bavi sportom i plesom.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" (7. izdanje) - NAGRAĐENA PRIČA
Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 6. IZDANJE - NAGRAĐENA PRIČA
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".
Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.
Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).