intervju

Iva Esterajher: Kreativni procesi su mi jedini prostor gdje osjećam da u potpunosti radim za sebe

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Iva Esterajher je u uži izbor ušla s par kratkih priča. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od osam natjecateljica.




Gdje i kako živiš?

Živim u Zagrebu, na klackalici između “kuća-posao” hodograma i kreativne hobotnice. Imam mnogo zanimacija (sve su mi od sakralnog značaja) i premalo vremena. Fanatična sam oko svega što me zanima ali sam i dosadni  štreber kad odrađujem ono što moram da bih se bavila time što želim. Nosim u sebi mnogo kontradikcija (eksces vs. uštogljenost), takva sam oduvijek i ne popravljam se.

 

Reci nam neke stvari o svom društvenom životu, ne moraju biti najvažnije... (Općenito, i u doba postkorone, krize, ratova, inflacije...) 

Joj, introvert u opisivanju svog društvenog života? 

Uživam u društvu bliskih ljudi, volim nove mogućnosti za dijeljenje sadržaja no imam autsajdersku crtu gdje mi svaki dugi boravak u kolektivu i njegovim standardima (a svaki kolektiv ima svoja pravila članstva) predstavlja izazov i ograničenje. 

Moja razina socijalizacije zaista ne ovisi o momentu krize, rata, kuge i paleža. Da ne ispadnem apsolutni Grinch, objeručke idem gdjegod osjetim inspiraciju. Nastojim ne propustiti nijedan koncert omiljenih bendova, ne znam trebam li ovo istaknuti kao društvenu crtu svog karaktera ili kulturu opsesivnog slušanja glazbe kojoj sam dosljedna od djetinjstva.

 

Što je tebi, i za tebe, književnost?

Prostor slobode i istraživanja, jezična estetika, folklor, udovoljavanje fiksaciji.

 

Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem, ne mislimo na omiljene pisce i slično?

Prilika za potpunim striptizom: ličnosti, (auto)biografija, patologija. Kreiranje vlastite i kolektivne mitologije.

 

A ono najgore?

Trendovi (jer i od najboljih naprave štancere).

 

Koje su tvoje teme?

Mitološke prijetnje, fantastika, psihoanaliza, dnevnički formati, ispreplitanje riječi i slike.

 

Što ti je motiv za pisanje?

Osobno zadovoljstvo.

 

Što te drži u ovom vremenu?

Teško mi je odgovoriti jer imam vrlo anakron ukus i sklonost fantazijama. Moje fizičko tijelo i nemanje vremeplova? Inače sam u klišeju glava-u-oblacima.

 

Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji – bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje?

Odakle krenuti i gdje završiti…. Simbolizam, secesija, romantizam, gothic Americana, triler, suvremena islandska književnost, grunge.  Jim Jarmusch, Slobodan Šijan, Breat Easton Ellis, Gillian Flynn, Margaret Atwood, Elmore Leonard, Forough Farrokhzad, Olga Tokarczuk, Stephen King, Sjón , Poe, Jung; Vladan Desnica, Vesna Parun; Polanski, Wenders i Forman. Edvard Munch, Caravaggio, Bowie, Placebo, Frida Kahlo, Lana del Rey, Tarantino, kvarljiva pop kultura. Žao mi je što sam kasno otkrila strip.

 

Kako vidiš svoju generaciju?

Milenijalci su čudaci. Razbijači lanaca, ali šifrirani, udaljeni od stvarnosti. Stalno se natežemo između bunta i odustajanja.

 

Već nekoliko godina zaredom u finalu ove Nagrade za mlade pisce – autorice imaju većinu. U nekim malo starijim naraštajima bilo je obratno. Smatramo to, ipak, važnom činjenicom. Kako to komentiraš?

Mogu se složiti s vama da govorimo o važnoj činjenici obzirom da je žensko stvaralaštvo stoljećima ispod tepiha različitih opresija i demantija. 

S druge strane, kad je dobar materijal prepoznat kod publike i kritike, neovisno u kojem kontekstu, prepoznata je vrijednost rada, a ne nekakva rodna pristranost. Da proširim priču, ako mogu, s primjerom. U svojoj kvartovskoj knjižnici sam dva mjeseca, uz rezervaciju i zivkanja, čekala da dođem na red za posudbu zbirke Svetkovina Magdalene Blažević. Ne vjerujem da je veliki interes za navedenu autoricu zasnovan na njenom spolu (iako su ovdje u autorskom fokusu ženski likovi i tabui) već  je nešto i do toga da ekipa želi pročitati high quality štivo.

 

Što je ono što bi željela napisati?

SF dramu, horor  i  povijesni roman(e), žanrovsku kombinaciju povijesnog i horor romana; filmski scenarij, satiru u maniri Američkog Psiha i Kluba boraca. Neku sasvim zastarjelu lijepu poeziju. Strip.

 

Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?

Ulazak u uži krug 7KM prihvaćam kao kompliment svom autorskom radu; korak prema afirmaciji i dijeljenje prostora s  drugim odličnim autori/cama iz konkurencije. Svakako je i poticaj da dovršim neke rukopise  plus, daljnje plasiranje materijala u širu orbitu. Iako nemam problem ni da gomilam tekstove u ladici, kreativni procesi su mi jedini prostor gdje osjećam da u potpunosti radim za sebe.

 

Što pisac treba raditi?

Biti alkemičar, sanjar, psiholog, čitatelj, redatelj.

 

Trebaju li književnost i pisac biti angažirani?

Pisac među mnoštvom identiteta ima i onaj građanski, a kao građanin treba biti uključen u život oko sebe: treba biti aktivist, pacifist, ukazivati na nepravdu i položaj marginaliziranih društvenih skupina. No aktivistički ton ne čini književnost nužno dobrom. Korelacija pisac (i općenito, umjetnik)-aktivist je pohvalna, ali nijedan umjetnički format nije dobar samo zbog aktivističkih intencija autora. Pretjerana crta dat će materijalu pamfletistički karakter. S druge strane, jedini kriterij što je valjani aktivizam u umjetnosti je nezgodna matematika poklapaju li se politička opredjeljenja autora s onima publike/kritike. A tad više nema prave rasprave o tome što je dobro već samo što je primjereno.

 

Mišljenje o (odnos prema) suvremenoj hrvatskoj književnosti, čiatate li hrvatsku književnost uopće i ako da, koga biste istaknuli?

Među ostalom pratim i suvremenu hrvatsku književnost. Ne postoji mogućnost da se osoba bavi pisanjem a isključi iz čitalačkog procesa, treba uočiti što je postavljeno kao standard kvalitete. 

Izdvajam Julijanu Matanović i Teu Tulić  kao suvremene klasike a ako možemo biti fleksibilni oko pojma “suvremenog”, istaknula bih i filmove Krste Papića kao utjecaj.

 

Kako vidiš svoj odnos prema pisanju u budućnosti? Koliko ti je važno da se nastaviš (intenzivno) baviti književnošću? Koji poticaji, ako neki, djeluju ili su djelovali na tebe u tom smislu (motivacije)?

Svaki kreativni proces za mene ima sakralnu vrijednost, s time sam započela predstavljanje. Nevjerojatno mi je važno da mi budućnost bude ispunjena čitanjem i pisanjem. Kad sam počela pisati svoje prve radove (moram priznati, kasno, ako upadnem u zamku uspoređivanja s drugima) bila sam nadobudna i sve sam ih, bez neke posebne evaluacije, poslala na književne natječaje. Skoro svi su objavljeni i to mi je bila velika motivacija  da se zakotrljam dublje u proces. 

 

Što biste sami sebe pitali (makar u šali), a ovdje je propušteno?

Navedi jednog redateljskog favorita kojeg želiš zrcaliti u svom pismu.

 

I što biste odgovorili?

Polanski.

 

 

 

Priču Ive Esterajher možete pročitati ovdje.
 

 

 

Autor fotografije: Darko Paunović

 

 

 

 

o nama

Nagrada ''Sedmica & Kritična masa'' – uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg