intervju

Robert Perišić: Festival nema smisla ako iza njega nešto ne ostane

Davor Mandić, novilist.hr, 24. rujna 2013.

»Književna karika« ili »LitLink« održat će se od 26. do 29. rujna u Puli, Rijeci i Zagrebu i uz orijentaciju na publiku bit će orijentiran i na povezivanje domaćih pisaca i stranih izdavača, ovoga puta američkih



Pula, Rijeka i Zagreb bit će domaćini novog festivala u organizaciji Hrvatskog društva pisaca, nazvanog »Književna karika« ili »LitLink«. Autor koncepta je pisac i kritičar Robert Perišić, a festival će se održati od 26. do 29. rujna redom u Puli, Rijeci i Zagrebu. Zemlja partner prvog izdanja neuobičajeno je daleki SAD, što unosi prvu različitost u odnosu na druga festivalska događanja u Hrvatskoj. O ostalim razlikama i konceptu porazgovarali smo s autorom koncepta Robertom Perišićem.

   Koje je mjesto razlike ovog festivala u odnosu na druge?

   – Ovaj festival nastavak je festivala »Književnost uživo« koji je radila Sibila Petlevski, no kako je ona odustala od toga, pitali su me bih li ga ja nastavio. Pristao sam i onda napravio potpuno novi festival. Kad sam razmišljao o konceptu, razmišljao sam o svrsi festivala uopće. Činilo mi se da kod nas premalo toga ostaje nakon festivala. Napravimo neki medijski događaj, nađemo publiku, ali ta se jednokratna događajnost iscrpi. Sve je to u redu, ali ako iza toga ništa ne ostane, onda to za mene nema puno smisla.

   Na koje konkretne efekte mislite?

   – Ovaj festival je koncipiran tako da sam već u startu ljudima koji će ga sufinancirati rekao da neće biti orijentiran samo na program pred publikom nego i na tu drugu, B-stranu, gdje su gosti ujedno i urednici i izdavači iz određene zemlje. Startali smo s Amerikom, jer mislim da je to najveće svjetsko tržište, a i tamo smo vrlo slabo prisutni.
   Stvar je u tome da dovedemo izdavače i urednike koji će čuti naše autore, dok će se naša publika orijentirati na ono što će čuti od stranaca. Stranci će tako dobiti i drugih neformalnih informacija i internih prezentacija, kao i dosta prevedenih materijala naših časopisa koji se obavljuju na engleskom jeziku. Tako će moći snimiti situaciju i vidjeti što ih od toga zanima.

Miksani program

U Americi sam tražio ljude koji operiraju uglavnom na neovisnoj sceni, jer ona je pretežno zainteresirana za istraživanje. Ljudi koje sam našao potencijalni su urednici i izdavači, a dosta je i pisaca koji će čitati i koji paralelno imaju i taj nekakav urednički moment. Neki rade u časopisima, kao Heidi Julavits iz »The Believera«, koji ima reputaciju mlađeg »New Yorkera«. Buzz Poole je tu, pa Tao Lin, koji je najmlađa generacija autora, i u njoj najeksponiraniji, a osnovao je i svoju izdavačku kuću. Ima ih i samo izdavača ili urednika, a ima ih i poput Ernesta Estrelle, koji su samo performeri i koje treba vidjeti baš na pozornici.

   Program je miksan tako da ima nešto i za publiku, i to za malo alternativniju publiku, a cijeli ovaj B-plan festivala, ono što nije toliko vidljivo, nešto je što može stvoriti kumulativni efekt prevođenja i plasmana. Kad ljudi dođu ovdje shvatit će da nešto postoji, a nije da u Americi ne postoji interes za male europske književnosti, nego mi jednostavno nismo uopće ucrtani na toj karti.

   U konceptu upada upravo to u oči, da ste preskočili uobičajenu Europu, posebno Njemačku, u koju tako uporno pokušavamo plasirati našu književnost.

   – Preskočio sam Njemačku jer je fokus na nju jak i tradicionalan, ostvareni su neki linkovi prema njemačkom izdavaštvu i nema previše smisla piliti po istome. A što se Amerike tiče, naši ulazi tamo su krajnje incidentni. Kada sam bio po Americi i promovirao svoju knjigu koja je tamo izašla u travnju, shvatio sam iz razgovora i recenzija da im je to prva pročitana knjiga iz Hrvatske i da im se sviđa te da iza svake knjige koja dođe moraju postojati i druge. To mi je bio signal da su ti ljudi otvoreni, ali da jednostavno nemaju informaciju.
   Tu ima ljudi iz nekoliko časopisa, poput Elianne Kan iz »American Readera«, gdje postoje vrlo solidne šanse da se plasira neke pisce. To ne znači da će im se objaviti knjiga, ali ipak, kad se pojaviš na sceni postaješ vidljiv, pa se iz malog kruga može stvoriti veći i netko se može zainteresirati.
   Pokušavam koristiti festival kao jednu vrstu lansiranja informacija o sceni i nadam se da će efekti biti dugoročni. Kad bi se taj festival u par navrata napravio, onda bi se stvorio krug ljudi koji imaju u fokusu našu literaturu.

Logika decentralizacije

Znači plan je i u sljedećim izdanjima partnerstvo s Amerikom?

   – Da. Mislio sam ići i na španjolsko govorno područje, ali kad sam zaokružio ovo izdanje, onda sam shvatio koliko sam još ljudi mogao zvati, neki nisu mogli itd. pa bi bilo šteta ne napraviti još jedan s Amerikancima, a onda ići na španjolsko govorno područje, koje je ogromno i u kojem isto nemamo bogznakakve plasmane.

   Otkud ideja da se festival događa u tri grada?

   – Pa u Zagrebu imamo koliko-toliko solidan književni život i nema razloga da se stvar malo ne izmjesti. Logika je to decentralizacije, a i zanimljivije je stranim gostima kad dolaze vidjeti tri različita mjesta. Osim toga, u Puli, Rijeci i Zagrebu nastupaju drugi pisci, od kojih će domaćini biti prilično zastupljeni.

   U Rijeci će se program odvijati u Zvjezdarnici. Kako ste došli do toga?

   – Ne znam koliko je prostor Zvjezdarnice iskorišten u Rijeci za takve događaje, ali ja sam ga odabrao čim sam ga vidio jer mi je jako poetičan s tim planetarijem dolje i mislim da može biti jako ugodno i neuobičajeno. S druge strane, sigurno neće biti dosadno jer ima dosta čitača i brz je ritam promjena na pozornici. Upad je besplatan i mislim da je to događaj koji bilo tko zainteresiran za književnost, a i za muving općenito, ne bi trebao propustiti.

 

Program u Rijeci

Rijeka će ugostiti Festival u specifičnom prostoru Zvjezdarnice 27. rujna. Početak programa planiran je u 20,30 sati, a završetak u 23 sata. Večer počinje predavanjem Gastona Bellemarea pod nazivom »Što je festival«, a u nastavku čitaju: Tea Tulić, Tao Lin, Bekim Sejranović, Buzz Poole, Drago Glamuzina, Heidi Julavits, Nikola Petković, Ernesto Estrella i Vedrana Rudan.

 
Gosti na »Književnoj karici«

Richard Nash inovativni je urednik/izdavač i neka vrsta futurologa u svijetu izdavaštva. Heidi Julavits autorica je četiri romana koji su joj donijeli reputaciju kod kritike, kao i značajnu publiku. Tao Lin autor je sedam knjiga i po mnogima najsignifikantniji američki mlađi pisac. John O’Brien poznati je urednik i izdavač koji je 1984. u Chicagu pokrenuo izdavačku kuću Dalkey Archive Press s ciljem objavljivanja književnosti koja nije u fokusu industrije, a od tada je Dalkey stasao u instituciju i jednog od najvažnijih američkih promotora europskih autora. Buzz Poole je insajder njujorške scene, pisac i urednik u neovisnoj kući Black Ballon Publishing. Elianna Kan radi u časopisu The American Reader iz New Yorka – koji izlazi on-line i kao tiskani mjesečnik – gdje je urednica za prijevode, te dolazi na LitLink festival s namjerom istraživanja hrvatske književne scene. Svi ovi autori dolaze iz SAD-a.
   Ernesto Estrella (Španjolska) je španjolsko-američki pjesnik kojeg treba vidjeti i čuti na pozornici. Njegovi dojmljivi pjesnički nastupi istražuju poetske mogućnosti glasa.
   James Hopkin (Velika Britanija) je pisac i putopisac iz Manchestera, suradnik The Guardiana i drugih engleskih novina, gdje je objavio veći broj putopisno-reportažnih članaka o hrvatskim gradovima i otocima, ne zaobilazeći kulturu i književnost. Inače nedavni je gost riječke rezidencije Kamov.
   Gaston Bellemare (Kanada) je kanadski izdavač poezije i organizator velikog pjesničkog festivala International Poetry festival u Trois-Rivieres, Kanada.

 

o nama

Dobitnik nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" je Filip Rutić

Dobitnik književne nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" za mlade prozaiste je Filip Rutić (1997).
Nagrađena priča ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim” ima snažan pečat 2020, a autoru je uspjelo kroz nepretenciozan ton i jedan neobičan odnos dati sliku opće nestabilnosti u eri korone i potresa.
U užem izboru nagrade, osim nagrađenog Rutića, bili su Lucija Švaljek, Iva Hlavač, Luca Kozina, Marina Gudelj, Vid Hribar i Darko Šeparović.
Ovo je bio peti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

intervju

Filip Rutić: Književnost bez novih glasova i perspektiva pretvara se u historiografiju

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg