Nora Verde pseudonim je autorice rođene 1974. godine u Dubrovniku. Završila je studij Hrvatskog jezika i književnosti u Zadru.
Književnom praksom počinje se baviti kao studentica kada objavljuje prvu knjigu poezije „Sezona bijegova“.
Pod literarnim imenom Nora Verde piše i objavljuje prvo proznu knjigu „Posudi mi smajl“ koncem 2010. te „Do isteka zaliha“ 2013.
Piše i uređuje za feministički portal Vox Feminae.
NE VOLIM METAL I NE VOLIM PLASTIKU
Jer hladna je noć
I hladna je piva
A život i dalje kurva
Otirem znoj pod pazuhom
Prste guram pod nos
Zanimam se za svoje stanje
Stalo mi je
Dolazi jesen
I sve će poć u pičku materinu
Moj trud da postanem dijete Vasione
Da pohađam satove joge i pročistim čakre svoje nečiste
Dokle god je trafika što u ovom gradu
Rade po cijele jebene noći
Dokle god je filtera, rizli, indie popa i folka
Portala, klikanja, pepeljara, piknika, partyja, ljudi, dogovora, minglanja, fejsa
I svakog drugog smora
Moj balkon otkriva sve o meni
Na njemu tegla tek niklog bosiljka
Uredno obješene mokre košulje
Plastični stol stolnjak i stolice
Šest praznih boca pive
Jer ne volim metal i ne volim plastiku
Staklo moj je element drugarice
Volim kad je primim u ruku
Obgrlim
Malo ispod struka
Ponekad staklo prinesem obrazima
I buljim kroz prozor sa sedmog kata
U raskrižje pred Avenue Mallom
Misao mi je laka
Usne iscpucale od žeđi
Vojnik sam u pustinji
GLAVU GORE
Zašto ne pišem o tome
Pitaju
Gledaju ravno u oči
Nabiru čelo
Pisanje iscjeljuje
Govore
Ljudi koji nikad nisu zaista pisali
Ponavljaju tu lajnu
Kao što glas automatske sekretarice tuli
"Osoba se ne javlja, nazovite kasnije"
Ne pada im na pamet
Da sami pišu o svojim sranjima
Jok, nema šanse
Kad ih pitam kako su
Kažu "dobro je, samo nek je zdravlja"
Pa odmagle nekud s rukama u džepovima
Na putu kući
U memljivom tramvaju
Vadim iz torbe
Olovku i rokovnik
Rasklapam ga po sredini i pišem
Paradiram
Glumim pjesnikinju
Namrgođenu urbanu
Igram se
Recikliram svoje karmičko smeće
Činim kako su me savjetovali
Pišem
I ponovno se valjam u svojim govnima
Pisanje iscjeljuje
Šapućem
Glavu gore
Kažem u sebi
I izađem iz tramvaja
U hladnu vlažnu maglu
UVIJEK SU MI BILI SUMNJIVI
Ti pjesnici nepomućenog sklada forme
S njima nešto nije u redu
Većina te bratije
Su žigola i sponzoruše
Da, to su
I ciljaju na naše papile, nosnice, centar za ugodu – transmitere
Sve bi dali da nam se omotaju oko jezika i progovore umjesto nas
Eklektičnim svojim jezikom da zapalucaju
Kroz preskupe tvrde korice
Ne može si pomoć
Dok čita te njihove strofe što su kitice
Razjari se i počne hodati po sobi gore dolje
Svijet je kroz njihovo brodsko okno
Ulaštena i okrugla seppia
Blag i prijateljski krajolik
Oni imaju broda da broduju
Nas ostavljaju na pučini sinjoj
Nategnu luk, a strijela kud padne
Ne brinu se
Lakomi Afroditini strijelci
Tko će za njima pokupiti smrvljeno granje i ranjene ptice
Njima je život pjesma
I nakazno mala doza rizika
Uvijek su mi bili sumnjivi
Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".
Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.
Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.