Danilo Lučić (1984., Beograd) objavio je zbirku pjesama 'Beleške o mekom tkivu' (SKC Kragujevac, 2013.) za koju je 2014. dobio Brankovu nagradu. Diplomirao je srpski jezik i književnost, urednik je u izdavačkoj kući Kontrast izdavaštvo, urednik portala za kulturu i književnost Glif i jedan od organizatora večeri poezije ARGH!
ponekad dođu dani prosuti i suvi – sve se ukoči kao mrak – ne vrebaju me zveri niti ja sam – nemam šta da kažem pod kapom nebeskom – lepo mi bude samo kad jedem i kad se češkam – čudno je kako tek u tišini sve stvari dolaze k tebi – zapravo je najlepše na svetu čuti kako si živ – istovremen sa smehom deteta i kliktanjem poklopca zippo upaljača – ovakav mogu biti i bezbrižno mrtav – sa osmehom od maslinovog ulja – nacrtaš savršen krug grančicom u pesku – talas ga obriše – nacrtaš opet savršen krug grančicom u pesku – što da ne – a i zašto bih morao da artikulišem kad mogu da gledam neku ženu kako plete – sloboda ne znači moći i smeti nego ne morati – ja sam samo statista ispražnjenosti zadovoljan svojom platom – šta ako je tamo gore u dubini zapravo prazno – ko će tada poslednji da se smeje – kao lud na brašno – sunze zalazi i ja se smeškam – ovaj dan se pretvorio u ogroman želudac
*
– unaokolo sve sada počiva – otac dok sprema kuvano jelo i cepka sočne listove salate – knjige i olovke i fotoaparati i džemper na stolici pun dima – mačka koja zeva počiva pod žaruljom na stolu – karta sveta šarena na zidu sa vremenskim zonama i svim prestonicama na kugli zemaljskoj – počivaju dlake u slivniku i fleke iznad na ogledalu i pored veš za pranje – ispod tapeta popucali zidovi – prašina u vitrini saporculanom i kristalnim čašama i starim čokoladnim zecom – kičerajske minijature na zidu počivaju – fotografije devojaka koje sam video gole – anarhija u sudoperi od poslednjeg ručka i ostaci hrane a preko njih soc od kafe – hrpa starih novina punih senzacionalnih vesti, umrlica i reklama – zavesa lelujava na poslednjem jutarnjem dašku vetra u trenucima pred omorinom počiva – kao mislioci u grubim mislima, duboke dostojanstvene senke koje prave svi ovi ukućani i koje teško dišu – i ja sam među njima počivam
*
- u ljudskom se cirkusu neke stvari ne menjaju – šljakerska rasa – mora neko prvi pasti – ništa ne niče oko zgrade magacina – jedino neko bolesno drveće – poetika života na puš pauzi – uvek se miluje podjebavanjem – negde postoji dugačak prazan sunčan dan – i nema mesta potrazi za identitetom – zna se, to je smena, to je kalorična hrana, to je svaki dan – prljav i umoran – sva ta divna so po okovratnicima – udaljavaju se promrzli iz fabričkog kompleksa kao hodočasnici – ambrozija između pragova i šina – po jedno teško piće – još se jedino ovde možeš preseliti u mitologiju – pričali su o majstoru iz treće smene kako je bio dobar, ali, eto, ta povreda, mučenik – u svakom utovaru/istovaru ostane delić tvog tela – šleperi posle razvoze po Evropi – pesma čkiljavih neonki i teretnog lifta – istrošene palete razbacane kao stihovi u post-tekstu – jasan bol u grudima – rezultati derbija – drugi grle lepotice – rad oslobađa
*
– otac je od mene bio bolji pesnik – njegov otac bio je od mene bolji pripovedač – zašto su se obrušili ostrvili okomili na mene – u tekstu zaplet od kompozicionih elemenata – i taman pomislim da znam šta je strah – kad mi bude jasno da nisam shvatio i da ne znam šta je – je l’ to može biti u srži spisateljskog osamljivanja – licemerno podvižništvo – samo da ne bi morao da budeš srećan – da držiš nečija leđa u svojim dlanovima – da poljubiš devojku sa ružnim grudima – da kupiš sebi najlepše čarape – šta ako moji redovi prestanu da me zadovoljavaju – baš tu gde se ti držiš za moj mlohavi početak – zamisli sad da je to aura – pred migrenu – sva ta tamno smeđa i siva sumnja od koje bih zaurlao – i nije to tragično – niti treba strahovito tugovati – propiti se – prokurvati – upropastiti se – fatalistički sliniti zbog ukletog rođenja – ne ništa od toga – samo – jednostavno – to što radiš – je loše brate – jebi ga – [sic]
Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".
Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.
Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.