poezija

Aleksandar Gavranić: A plemenitost? I treba da boli.

Aleksandar Gavranić je pjesnik i glumac rođen u Podgorici 1988. Objavio je zbirku poeziju Krik mašte 2012., a ove godine osvojio treću nagradu na Ratkovićevim večerima. Urednik je emisije „Hermanova sonata“ na radio Krš. Pjesme koje donosimo dio su novog rukopisa.

Ovo je pjesma o debeloj ženi
koju sam iznenadio dok se saginjala
na samom kraju nebitne ulice
u namjeri da dohvati novčanik
koji joj je na moju sreću ispao.
Prolazio sam pored trafike
na kojoj nikada nije pisalo ništa
i čim sam osjetio miris
te nepregledne gospođe
nisam želio da sačekam ni trenutak,
odmah sam skočio na njena leđa
i duboko zario mamuze u njeno meso;
počela je da skače kao leopard
i urla sa tako mnogo strasti
da sam brzo odlučio da se zaljubim
u to snažno tijelo nakvašeno znojem.
Sjećam se da sam urlikao od uzbuđenja!
Sve je trajalo nekoliko sati:
ona je uporno pokušavala da me skine,
trzala se,
stenjala,
zavijala,
prijetila svojim debelim ustima,
molila prolaznike da me zaustave
a ja sam jahao prilično samouvjereno,
uz povremeni pobjednički poklik:
„ O nebesa borbena li je ova gospođa“!
Nakon duge i iscrpljujuće borbe
u kojoj sam se poput antičkog heroja
razmetao monumentalnim sposobnostima
njena slonovska figura počela je da popušta
i ja shvatih da bi pošteno bilo da siđem
i predstavim se poput pravog džentlmena.
Dok sam stavljao ruku na njen gojazni dlan
dogodio se neočekivan obrt situacije
jer se ispostavilo da smo bliski rođaci
čak mi je pokazala fotografije svoje djece
koja su na njenu žalost još deblja
pa sam se dogovorio da odem na večeru
u njihovu debelu kuću
da malo isprobam i tu debelu djecu
i odnesem im potkovicu na poklon.
Na kraju smo se nježno izljubili
ja sam je izvrijeđao za srećan put
a ona mi ostavila novac za taksi
i dok sam gledao kako se njena guzica
nespretno tetura preko nebitne ulice
neka tuga iznenada ispuni moju dušu
i moram da priznam da mi je bilo žao
što je nisam jahao bar malo duže
jer stvarno sam imao priliku.

Pojavio se Kafka

u gradu

sa masnom ženom

koja smrdi na ribu

prošetali su

i pljunuli na spomenik

a onda prosuli vino

na mutavog starca

koji je spominjao Zamak

i prijetio Procesom

večerali su

pohovanog slona

nabodenog

na gvozdenu čačkalicu

a onda se začuo

Kafkin vrisak

i svima je bilo neprijatno

onda se začuo vrisak

gospodina Kafke

i svi su se pitali

šta mu se to dogodilo

dok je bio mrtav

nekako nije ličio na sebe

imao je kockastu glavu

odijelo mu je zaudaralo

nosio je periku

napravljenu od guske

koja je bila depresivna

i činilo se da

nije više književnik

nego pijana vucibatina

a kako je samo pisao

i dotakao suštinu

kako je samo osjećao

tačku u kojoj svijet nestaje

i britkim umom

stvarao oblake uzvišenosti

a pogledajte ga sada

dok leži u svojoj mokraći

i podsjeća na protraćenost

pogledajte tog bogalja

koji ima drvene noge

i masnu ženu

koja ne čita njegova djela

jer se vidi da je nepismena

kakav je to gubitnik

pa to svijet nije odavno vidio.

25.

NISI ČUO ZA FROJLANOVU DIJALEKTIKU

urlao sam iz sve snage

sa namjerom da ga ponizim

jer nije poznavao istoriju umjetnosti

a neprestano je ulazio u biblioteku

i dirao knjige velikih pisaca

tako su mi bar govorili građani koji lažu

NEĆU VIŠE DA PIJEM NA TVOJ RAČUN

napao sam ga hrabrije

od prosječnog čitaoca novina

a onda iznenada ugledao kosu

kako odlazi sa njegove glave

ostavljajući budalu bez riječi

i poslije jedne kratke pauze

koja ga je uvjerila da je gotov

njegov nos je iskočio sa lica

i hitro se zaputio prema zapadu.

DA LI STE VIDJELI DOMINACIJU LEKSIKE?

upitao sam debelu čistačicu

koja je vadila metlu iz dupeta

a ona je odmahnula rukom

i počela da zanosi u stranu,

shvatila je da sam intelektualac.

28.

HUMANOST KAO H

Odeš na mjesta

gdje ima ljudi

koji su previše kulturni

i nemaju hrabrosti

za običnu svađu

odeš na takva mjesta

kada izgubiš razum

uhvatiš nekoga

uz osmijeh

i govoriš satima

ne puštaš ga

dok ne izbaciš sve

svu dosadu

sav očaj

govoriš bez prestanka

bez pardona

bez savjesti

govoriš dok ga ne ubiješ

ne misliš

ne zahvaljuješ se

ne radiš ništa drugo

samo govoriš

i govoriš

dok ne osjetiš olakšanje

a onda se spokojno okreneš.

23.

BOGALJ DIJALEKTIKA

Melanholija je umrla prošlog vikenda

nakon što su je ispržili u tiganju

i mazili njenu glavu testerom.

Vjerujem da nisu pretjerali.

Prezirem njenu perfidnost.

Molim?

Čula si me mizerna izlučevino!

Tvoja duša je nakaza suptilnosti.

Horizontalno poetski?

Verikalno fašistički!

Planiram da se ubijem.

To je kukavički

Moram da se ubijem.

To je pesimistički.

Želim da se ubijem.

To je mazohistički.

Ubijam se.

To je pretenciozno.

Ubio sam se.

To je dosadno.

Mene bole mirisi.

Mene bole slike.

Harfe smrde na osjećajnost

Saksofoni bazde na pohotnost

Strijeljati profesore!

Demontirati pozorišta!

Zapaliti knjižare!

Misliš avangardno?

Mislim suštinski.

Šta predlažeš?

Prostoriju ljudi koji se plaše.

A plemenitost?

Nožem u grudi.

To boli!

I treba da boli.

JEZIK BIČUJE

DOGAĐAJI IZRUGUJU HRONOLOGIJU

kaktus je lizao staricu

starica je pojela potiljak

potiljak se smrvio u vazduh

vazduh se urezao u zube

zubi se skvasili u žilama

počeli da pište

da se rađaju iz utrobe

katalozi sa prasicama

krava koja muze psa

pas koji analizira Šekspira

Šekspir koji šminka vjeverice

vjeverice koje mrze Elvisa

PACIJENT LIJEČI DOKTORA

uši me glođu

zato ih stavljam u oči

oči me bole

zato ih drobim u kosu

kosa me guši

zato je spuštam u stopala

stopala me svrbe

zato ih razvlačim u želatin

demontiranje oblika

kastracija definicije

formule u mozgovima

mozgovi u integralima

integrali u disanjima

disanje u čovjeku

čovjek u jeziku

NAKAZA PROŽDIRE SOPSTVENO LICE.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pročitajte tko su sedmero odabranih.

proza

Hana Kunić: Vidjela sam to

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.

proza

Saša Vengust: Loša kob

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.