intervju

Iva Hlavač: Trudim se pisati angažiranu književnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa



 

Treći u nizu intervjua rezerviran je za Ivu Hlavač koja je u finale Natječaja ušla s nizom kratkih priča pod zajedničkim nazivom 'O ljudima i čudovištima' .

 

-  Gdje i kako živiš?

 Trenutno živim u Zagrebu, doselila sam (iz Valpova) prije godinu i pol (zbog posla). Radim u jednoj udruzi, na posao idem biciklom…još uvijek se navikavam na Zagreb, gužvu,nervozu, tramvaje i kontrolore.

 

-  Gdje izlaziš? I što je zabavno u tome?

 Ne izlazim često. Kada izađem obično su to mjesta s dobrom glazbom i dobrim pivom. Često idem na kazališne predstave, rjeđe u kino.

 

-  Što je za tebe književnost?

Književnost je, po meni, široki pojam, ali kada bi ga sažela u jednu riječ – bila bi to sloboda. Tu mislim na onu slobodu koja ti dopušta da budeš ono što jesi. I više od toga…

 

-  Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem?

Ne volim puno pričati o vlastitom pisanju. Smatram kako je to nešto privatno i samo moje. Pod tim mislim na proces pisanja. Zapravo to i je najbolja stvar od svega – taj jedan, gotovo, tajni odnos između pisca i pisanja.

 

-  A ono najgore?

Najgore su blokade. Kada želiš pisati ali jednostavno ne ide (kao na primjer sada, u mome slučaju), kada sve što napišeš brišeš i misliš kako ti se to nikada neće vratiti. Ali vrati se. Uvijek.

 

-  Koje su tvoje teme? Ili reci nešto na tu temu…

Trudim se pisati angažiranu književnost. Bilo da se radi o društvenom, političkom ili nekom trećem angažmanu. Mislim da je to jedna od bitnih zadaća pisca/novinara. Naravno, nisam idealist koji smatra kako će književnost nešto zaista i promijeniti, ali smatram kako čitatelji trebaju to. Uvijek se sjetim kako su mi roditelji pričali – da bi, da nije bilo Ferala (osobito za vrijeme rata) poludjeli. Njihovi tekstovi priuštili su im malo zdravog razuma.

 

-  Što je motiv za pisanje (za tebe)?

Pišem i oduvijek sam pisala jer volim pisati. Kada nešto ili nekoga voliš ne možeš uperiti prstom i reći konkretno zašto je to tako. Kada se pisanje i ja posvađamo motiv mi daju književni natječaji i rokovi. Oni me tjeraju da pišem kada dođu te famozne blokade jer znam da ćemo se jednom ponovno pomiriti pa ću opet pisati zbog ljubavi.

 

-  Što te drži?

Pisanje.

 

-  Postoji li mlađa književna scena u tvom gradu / okolici; ima li tu nešto što bi željela istaknuti, reći, napomenuti?

Inače sam iz Valpova i tamo ne postoji neka formirana književna scena. Ovdje u Zagrebu je drukčije. Međutim nisam prava osoba koja bi mogla reći nešto više o tome. S druge strane ako govorimo o samoj književnosti, odnosno pisanju, mladih u Hrvatskoj, pa i Srbiji i Bosni, dosta pratim i čitam (putem raznih portala i sl.) priče mladih pisaca, osobito onih neafirmiranih, i nailazim na fantastične priče i ljude. Danas je prilično teško izdati knjigu tako da je internet i ovakvi književni natječaji jedini put gdje mladi mogu nešto pokazati.  

 

-  Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje...

Što se tiče pisanja, najveći utjecaj je imala moja baka koja mi je neprestano pričala (izmišljala) priče, a roditelji su me vrlo rano, prije nego sam krenula u školu, upisali u knjižnicu. Tako da sam već tada puno čitala a onda i počela pisati.

Što se tiče samih pisaca trebala bih spomenuti Carvera kojega sam otkrila u srednjoj školi i koji mi je pružio novi način gledanja na kratku priču, a onda i Flannery O'Connor, Munro, Orwell, Raymond Queneau, Houellebecq, Hamsun... Ima ih zapravo jako puno i svaki roman, priča, pjesma daje ti nešto novo.

Trenutno mi je zanimljiv magični realizam u književnosti i filmu, te forma – roman strip (npr. Maus od Spiegelmana, Persepolis i Piletina sa šljivama Marjane Satrapi itd.).

Isto tako izdvojila bih Viktora Ivančića kao osobu, novinara i pisca koji je imao i još uvijek ima utjecaj na onaj dio koji se tiče pisanja aktivističke proze, beskompromisnosti i humora.

 

-  Što je ono što bi željela napisati?

 Pošto dugo nisam napisala nešto s čime sam zadovoljna, htjela bih napisati nešto s čime bih bila.

 

-  Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?

Između velikog broja dobrih, odličnih i kvalitetnih priča moja je ušla u 7 i mislim da je to samo po sebi velika stvar.

 

***

 

Iva Hlavač rođena je 1986. u Osijeku gdje je i diplomirala na pravnom fakultetu. Trenutno živi i radi u Zagrebu. Prvu zbirku kratkih priča „I obični ljudi imaju snove“ objavila je 2009., a druga zbirka kratkih priča „Svi smo dobro“ uskoro izlazi u izdanju Profila. Objavljivala u nekoliko zbornika/zbirki : Pristojan život – antologija lezbijske kratke priče s područja exYu (2012.), „Bez vrata bez kucanja“(2012.) , Izvan koridora 2011. itd.

o nama

Dobitnik nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" je Filip Rutić

Dobitnik književne nagrade "Sedmica i Kritična masa 2020" za mlade prozaiste je Filip Rutić (1997).
Nagrađena priča ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim” ima snažan pečat 2020, a autoru je uspjelo kroz nepretenciozan ton i jedan neobičan odnos dati sliku opće nestabilnosti u eri korone i potresa.
U užem izboru nagrade, osim nagrađenog Rutića, bili su Lucija Švaljek, Iva Hlavač, Luca Kozina, Marina Gudelj, Vid Hribar i Darko Šeparović.
Ovo je bio peti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

intervju

Filip Rutić: Književnost bez novih glasova i perspektiva pretvara se u historiografiju

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg