Karlo Hmeljak (Kopar, 1983.) slovenski je jedriličar i pjesnik, jedan od urednika časopisa IDIOT i autor zbirki ''Dve leti pod ničlo'' (2007.), ''Krčrk'' (2012.) i ''Ljubavne'' (2012.), iz koje donosimo ciklus pjesama u prijevodu Romea Mihaljevića.
•
Da si otišla i ostavila me spavati,
da sam samo zatvorio vrata, ništa
priznao i gledao u pod, kamo on
ide, grlio te, da te privijam
uz sebe, kamo to vodi, i napuštam.
•
Ovako nisam ni za sebe.
Jutarnje radnje, mraz razbija staklo,
mraz se preoblačim, mraz stiskam to
na grudi, mraz ista voda, mraz bura
mraz slavina, mraz, budi me, mraze, ne
taj obraz, mraz, mene, mraz, potiljak,
koji ti vidiš a ja za njega ne znam, za mraz.
•
Udvoje, da.
S onim koji me davi.
•
Tu dođeš, potom:
ormar, strop,
vani iza stakla,
držim u sebi, vani pred
tobom da ne boli, da samo
mene i što ne vidim.
_______
Tako stojiš –
poput zraka.
I čekamo
tko će prvi,
koga će prvo odnijeti
vjetar kad ga nema.
•
Druga strana.
Neprebrojane crte
koje kroz tebe
kamo se bojim.
•
Ne otvaraš ništa,
a kako puštaš da odem
lomi tlo ni nad čim.
•
Kad si se okliznula
i kosa ti je bila
mokra, kad izjutra
na tvom dlanu i to
da me nisi priznala.
I oboje zacjeljuje.
_____
Ispunjavam retke,
ne predočavam si
znakove – ti, ti si
zatvorena, odakle
ne nalazim izlaza.
•
Da je to istina lažu me
svi. Svaki tvoj pokret,
da mi prineseš čašu
da ostaneš, iako ništa
ne učiniš, da ne spavaš.
Još to da nije dobro,
još to sve potvrđuje –
također propast.
•
Istrajavam nespretno,
vješam se a klizavo je
kada samo nešto kažem,
jer te u tišini nema, jer je
nečitka, ili da prekrijem
ono što kaže.
_______
Niti želim znati.
Što je doista –
negdje drugdje si.
A govorenje o
vremenu te ne
približava. Nijedno
isto nebo kao ovo
u kojem te vidim.
•
Do muza.
To nije za tebe
niti za pjesmu,
to je kako bih
još smogao
pisati i tebe –
biti i dalje takav.
•
Kao da je proteklo nešto više.
Ne loših dvadeset dana i
nipošto samo to trajanje.
•
Da sam vječno bez
vertikale – zvijezde.
______
Noć koja prođe u takvim snovima.
Neispavan sam od slika, od
nagađanja, praznoga dana i –
ta bijela kuja, njeno režanje.
•
Vjerojatnost da će biti ionako sve isto
narasta poput voda i prevazilazi.
Razvodnjuju se i priviđenja, i
kako sam mogao, kako uopće
mogu reći: Ne znam što će biti.
•
Moram priznati strašne riječi.
Da sam te googlao, nedostajala mi je,
prezirao život, da nisam
ustrajao, izmjenjivao poglede i takav,
još govorkanja, još u sebi. Da je
oteklo. Zaletjelo se i ništa,
po površini i dalje. Također.
________
Još kad to izgovorim,
već tada znam da
se za to odlučim,
da istina nije takva.
Nikakav izbor
što kažem jeste vjerovati.
•
Ako to uopće jesu ljudi.
Kada se tko već danima ne
javi, tako živ, da
ne bi izdržao pogleda.
Pred pozivima nijem, skrivam,
ne govorim: tko? postojanje čega?,
da ne nestanem.
•
Kada je potrebno izdržati.
Igra u kojoj ne odgovaraš,
u kojoj jedan sat tipkam i
brišem – a rekli su mi da
se uozbiljim, da se prestanem
igrati.
Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".
Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.
Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.