kritika

Treći korak u tamu

Piše: Marko Pogačar
Ivana Simić Bodrožić, Prijelaz za divlje životinje, VBZ, Zagreb, 2012.
"Nova se pjesnička knjiga Ivane Simić Bodrožić može čitati kao nastavak svojevrsne trilogije, nadovezujući se na prvijenac, zbirku Prvi korak u tamu (2005.) te roman Hotel Zagorje."



 

Nova se pjesnička knjiga Ivane Simić Bodrožić, kako predlaže i urednička bilješka, zaista može i mora čitati kao nastavak svojevrsne trilogije, nadovezujući se na prvijenac, 'Kvirinom' i 'Goranom za mlade pjesnike' nagrađenu zbirku Prvi korak u tamu (2005.) te 'Kiklopom' nagrađen roman Hotel Zagorje iz 2010.

Centralno njezino referencijalno mjesto, oko kojeg se centrifugalno obrće autoričin tekstualni univerzum, teška je osobna ratna trauma, koju se pjesnikinja, međutim, povremeno ne libi sagledati u sasvim ironičnom i gotovo ciničnom tonu, osuđujući usput parazitirajući spektakl koji se u danoj matrici veže uz sve, pa tako i patnju: Ja sam, pomalo je to već i javna stvar, / vlasnica traume; reći će. Na ovu se sveprožimajuću pozadinu nadovezuje i jedan novi motivski sklop, nešto recentnija 'pozitivna trauma' majčinstva. S njome se, razumljivo, opet otkriva čitav sklop egzistencijalnih tema (autorica ih, sasvim opravdano, djelom identificira sa socijalnima), koje neizbježno u svim smjerovima interferiraju s onim krovnim traumatskim okvirom.

            Četrdeset i pet uvrštenih pjesama raspoređeno je u pet ciklusa, od kojih prva tri, dječje, mamine i tatine pjesme, čine svojevrsnu cjelinu. U tri različite perspektive, koje se navedenim redom umnožavaju i usložnjuju, u uglavnom dužim, narativnim pjesmama bez prevelike eufonijske i ritmičke akrobatike, minimiziranih figura i pjesničkih 'ukrasa', uglavnom semantički zaokruženog stiha i/ili strofe te s većinom osobina koje se već po inerciji vežu uz 'stvarnosni' registar, razloženo je jedno vlastitom prošlošću duboko obilježeno iskustvo svijeta, gorki talog iskustva kojeg je, svejedno, nužno na najbezbolniji mogući način i dalje živjeti te, nimalo manje važno, posredovati dalje, vlastitoj djeci. Najgušći je i najbolniji ovdje tatin ciklus, u kojem se iskoračuje iz vlastite nuklearne obitelji i izravnije progovara o onoj tek nešto široj, koja je na svojoj koži iznijela sve užase domaćih devedesetih.  

            Četvrti, eponimni ciklus, kao motivsku dominantu ima aktualnu svakodnevicu protagonistice, duboko ukorijenjenu u vododerine neoliberalnog svijeta-oko-nas, u kojem ni poezija ne trpi prenemaganje. Sada je usredotočenija na sebe, otvara prostor tijela, ali pjesmama višestruko premreženim autopoetičkim komentarima te refleksijom vlastite autorske pozicije. Posljednji je ciklus, osjetno slabiji od ostatka, u knjigu zalutao, i to baš na najgore mjesto, njezin kraj.

            Usprkos jedinstvenoj hrabrosti koju ova, kao i sve dosadašnje autoričine knjige donose, postavlja se pitanje je li vrijeme da se Ivana odmakne od teme koju si je zadala. Ne zato što bi ona bila iscrpljena, ili što bi izgubila na važnosti ili aktualnosti, već što je autorica sve slabije uspijeva umjetnički reflektirati. Iako u knjizi ima dobrih, pa i sjajnih pjesama, poput recimo one nenaslovljene druge po redu (koja i jest velika upravo zbog svojeg neizrečenog, zbog slutnje zla, nagovještaja a ne njegova opetovanog imenovanja), ili Sobe 39 (koja se gotovo izravno nadovezuje na mučno svjedočanstvo Sobe 325 iz Prvog koraka…), većina uvrštenih sastavaka ne ponavlja pjesničku energiju onih petnaestak zaista moćnih, strašnih i dirljivih pjesama koje su prvijencu donijele zasluženu pozornost.  

            Prijelaz, ipak, nudi sasvim dovoljno zaloga da s veseljem očekujemo sljedeću Ivaninu knjigu. Tim više ako se njegov značaj zaista pokaže prijelaznim.

 

o nama

Nagradu Sedmica i Kritična masa za mlade pisce dobila je Marina Gudelj

Pobjednica ovogodišnje Nagrade Sedmica i Kritična masa za mlade autore je Marina Gudelj (1988.) iz Splita.
Marina Gudelj nagrađena je za priču "Lee".
U užem izboru Nagrade za 2017. bili su: Alen Brlek, Katja Grcić, Marko Gregur, Marina Gudelj, Mira Petrović, Iva Sopka i Ana Rajković.
Ovo je treća godina Nagrade koju sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).

intervju

Marina Gudelj: Mi smo generacija koja je dobila ostatke neke ranije i uljuljala se u pasivnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

proza

Elena Ferrante: Genijalna prijateljica

Romani Elene Ferrante s razlogom su postali svjetske uspješnice i jedan od književnih fenomena ovog desetljeća, kako po odazivu publike u različitim zemljama, tako i po sudu kritike.
"Genijalna prijateljica" – prvi je dio romaneskne tetralogije o Eleni i Lili, pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture.
Ovdje donosimo uvodna poglavlja romana, a knjigu u cjelini - što preporučujemo - možete pročitati u izdanju "Profila".
Roman je s talijanskog prevela Ana Badurina.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

proza

Iva Sopka: Tri priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča, od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg