kritika

Treći korak u tamu

Piše: Marko Pogačar
Ivana Simić Bodrožić, Prijelaz za divlje životinje, VBZ, Zagreb, 2012.
"Nova se pjesnička knjiga Ivane Simić Bodrožić može čitati kao nastavak svojevrsne trilogije, nadovezujući se na prvijenac, zbirku Prvi korak u tamu (2005.) te roman Hotel Zagorje."



 

Nova se pjesnička knjiga Ivane Simić Bodrožić, kako predlaže i urednička bilješka, zaista može i mora čitati kao nastavak svojevrsne trilogije, nadovezujući se na prvijenac, 'Kvirinom' i 'Goranom za mlade pjesnike' nagrađenu zbirku Prvi korak u tamu (2005.) te 'Kiklopom' nagrađen roman Hotel Zagorje iz 2010.

Centralno njezino referencijalno mjesto, oko kojeg se centrifugalno obrće autoričin tekstualni univerzum, teška je osobna ratna trauma, koju se pjesnikinja, međutim, povremeno ne libi sagledati u sasvim ironičnom i gotovo ciničnom tonu, osuđujući usput parazitirajući spektakl koji se u danoj matrici veže uz sve, pa tako i patnju: Ja sam, pomalo je to već i javna stvar, / vlasnica traume; reći će. Na ovu se sveprožimajuću pozadinu nadovezuje i jedan novi motivski sklop, nešto recentnija 'pozitivna trauma' majčinstva. S njome se, razumljivo, opet otkriva čitav sklop egzistencijalnih tema (autorica ih, sasvim opravdano, djelom identificira sa socijalnima), koje neizbježno u svim smjerovima interferiraju s onim krovnim traumatskim okvirom.

            Četrdeset i pet uvrštenih pjesama raspoređeno je u pet ciklusa, od kojih prva tri, dječje, mamine i tatine pjesme, čine svojevrsnu cjelinu. U tri različite perspektive, koje se navedenim redom umnožavaju i usložnjuju, u uglavnom dužim, narativnim pjesmama bez prevelike eufonijske i ritmičke akrobatike, minimiziranih figura i pjesničkih 'ukrasa', uglavnom semantički zaokruženog stiha i/ili strofe te s većinom osobina koje se već po inerciji vežu uz 'stvarnosni' registar, razloženo je jedno vlastitom prošlošću duboko obilježeno iskustvo svijeta, gorki talog iskustva kojeg je, svejedno, nužno na najbezbolniji mogući način i dalje živjeti te, nimalo manje važno, posredovati dalje, vlastitoj djeci. Najgušći je i najbolniji ovdje tatin ciklus, u kojem se iskoračuje iz vlastite nuklearne obitelji i izravnije progovara o onoj tek nešto široj, koja je na svojoj koži iznijela sve užase domaćih devedesetih.  

            Četvrti, eponimni ciklus, kao motivsku dominantu ima aktualnu svakodnevicu protagonistice, duboko ukorijenjenu u vododerine neoliberalnog svijeta-oko-nas, u kojem ni poezija ne trpi prenemaganje. Sada je usredotočenija na sebe, otvara prostor tijela, ali pjesmama višestruko premreženim autopoetičkim komentarima te refleksijom vlastite autorske pozicije. Posljednji je ciklus, osjetno slabiji od ostatka, u knjigu zalutao, i to baš na najgore mjesto, njezin kraj.

            Usprkos jedinstvenoj hrabrosti koju ova, kao i sve dosadašnje autoričine knjige donose, postavlja se pitanje je li vrijeme da se Ivana odmakne od teme koju si je zadala. Ne zato što bi ona bila iscrpljena, ili što bi izgubila na važnosti ili aktualnosti, već što je autorica sve slabije uspijeva umjetnički reflektirati. Iako u knjizi ima dobrih, pa i sjajnih pjesama, poput recimo one nenaslovljene druge po redu (koja i jest velika upravo zbog svojeg neizrečenog, zbog slutnje zla, nagovještaja a ne njegova opetovanog imenovanja), ili Sobe 39 (koja se gotovo izravno nadovezuje na mučno svjedočanstvo Sobe 325 iz Prvog koraka…), većina uvrštenih sastavaka ne ponavlja pjesničku energiju onih petnaestak zaista moćnih, strašnih i dirljivih pjesama koje su prvijencu donijele zasluženu pozornost.  

            Prijelaz, ipak, nudi sasvim dovoljno zaloga da s veseljem očekujemo sljedeću Ivaninu knjigu. Tim više ako se njegov značaj zaista pokaže prijelaznim.

 

proza

Jana Kujundžić: Mi, one od nekada

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jana Kujundžić (1990.) diplomirala je sociologiju na Hrvatskim studijima u Zagrebu i masterirala rodne studije (Gender studies,) na Central European Universityju u Budimpešti. Osim kratkih priča piše i feminističke kritike događanja u Hrvatskoj i u svijetu kao i kritike filmova i serija za portale Libela i Voxfeminae.

proza

Paula Ćaćić: Franzenova 'Sloboda'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

S dvije kratke priče u širi izbor ušla je i Paula Ćaćić (1994., Vinkovci), studentica indologije i južnoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz nagrađivane kratke priče i poeziju, Ćaćić piše i novinske tekstove za web portal VOXfeminae.

proza

Sven Popović: Ljubav među žoharima (Iz rukopisa)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

S prva tri ulomka romana u rukopisu Svena Popovića, započinjemo objavljivanje šireg izbora nagrade ''Sedmica&Kritična masa 2017''.
Popović (1989., Zagreb) je diplomirao komparativnu književnost i engleski jezik i književnost te amerikanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Književni prvijenac „Nebo u kaljuži“ (Meandarmedia) objavljuje 2015. Jedan je od osnivača „TKO ČITA?“, programa namjenjenog mladim autorima. Priče su mu uvrštene u „Best European Fiction 2017“ (Dalkey Archive Press). Živi i ne radi u Zagrebu.

proza

Maja Jurica: Miris biskvita

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Maja Jurica (1990., Split) studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru.

proza

Anita Vein Dević: Ulomak iz romana 'Ukradeno djetinjstvo'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Anita Vein Dević (1987., Karlovac) magistrirala je na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Piše poeziju, kratke priče, i nastavak romana „Ukradeno djetinjstvo“.

proza

Martin Majcenović: Medvjeđa usluga

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Martin Majcenović (1990.) diplomirao je kroatistiku i lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratka proza objavljivana mu je između ostalog i u Zarezu, Autsajderskim fragmentima, Booksi... Sudjelovao je u užim izborima na natječajima za kratku priču Broda kulture (2013. i 2016.) i FEKP-a (2014.) Član je Književne grupe 90+, a piše za portal Ziher.hr.

proza

Marija Solarević: Itinerar

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marija Solarević (1987., Zagreb) diplomirala je pedagogiju i etnologiju s kulturnom antropologijom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, osvajila je MetaFora nagradu u organizaciji Knjižnice Vladimira Nazora, u Centru za kreativno pisanje pohađa radionice i stvara kolumnu o književnosti i pop-kulturi. Trenutno piše zbirku kratkih priča "Noćne ptice".

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg