kritika

Amerikanac koji nosi krivnju i oružje

Prozna knjiga «Legenda o samoubojstvu» Amerikanca Davida Vanna (1966), godinama odbijana od izdavača, na koncu je dobila 10 nagrada, uključujući i dvije europske za najbolji strani roman - francusku Prix Medicis Etranger i španjolsku Premi Llibreter. Neobična, jaka knjiga, koje ne bi bilo da se Vannu nije ubio otac...
Piše: Robert Perišić



 David Vann: Legenda o samoubojstvu; prijevod: Marko Kovačić; 216 str.; Oceanmore

          Knjiga „Legenda o samoubojstvu“ Davida Vanna unikatan je spoj fikcije i autobiografske podloge, proza koju dvanaest godina nitko nije htio objaviti, a onda ja Vann naprečac od anonimusa postao „moderni američki klasik“ (The Sunday Times Review) koji je ponegdje, primjerice u Francuskoj, dosegao i začuđujuće tiraže od 200.000 primjeraka premda „Legenda o samoubojstvu“ nije lako štivo, ni svojim oporo poetičnim stilom – naši bi kritičari rekli „škrtim“ (vrag odnio i tu vječnu škrtost!) – ni sadržajem o kojem već svjedoči naslov… David Vann je nedavno bio u Zagrebu, pokazao se uživo puno vedrijim likom nego bi se to moglo očekivati od autora «Legende...», pa reče kako su njegove američke kritike često poručivale – „odlična je to knjiga, ali… nemojte je čitati“ – jer je, naime, stvar „depresivna“, dok Europljani, kaže Vann, sve to lakše podnose jer drukčije shvaćaju književnost. Okej, jasno je da knjiga koja se psihološki vrti oko jednog samoubojstva nije zabavna književnost po mjeri tržišnih štancera. Vann, prijeđimo na nužni autobiografski info, kroz fikciju pokušava rasvijetliti jednu mračnu, osobnu traumu: njegov se otac ubio, sam i depresivan, u kolibi na Aljasci, kad je Davidu Vannu bilo trinaest, a da stvar bude gora - otac, s kojim nije živio (roditelji su se rastali), bio je pozvao Davida da ide s njime na to logorovanje u divljinu. David je odbio, nije otišao s ocem i ovaj se na Aljasci ubio.

Ne treba biti veliki psiholog da se shvati kako je otac time, htio to ili ne, ostavio sinu potmulo breme krivnje, a čini se da dečko u to doba nije dobio nužnu psihološku pomoć nego je, upravo obratno – ah, ta Amerika – dobio nasljedstvo u vidu očeva oružja! Trinaestogodišnji dječak je, budi mu pri ruci, sad u ormaru imao očevu pušku – što se može dogoditi samo u Americi gdje dobar dio nacije opsesivno poriče da dostupnost oružja ima ikakve veze s ubojstvima i samoubojstvima čega je, bajdvej, u Vannovoj familiji bilo još (ukupno tri samoubojstva i jedno ubojstvo). Ova knjiga je o tome. Vann je naknadno napisao ono što se s tim dječakom događalo - napisao je to tako da osjećamo tu dramu, kroz pripovijedanje koje ne objašnjava nego pokazuje.

Knjiga se sastoji od pet kratkih priča u prvom licu, te jedne poduže novele ili kratkog romana (ponegdje je samo taj «roman» preveden kao knjiga) u trećem licu. Unutar uvodnih priča u prvom licu Vann stvara neobičnu napetost – imamo tu posla s infantilno-amoralnim «pripovjedačem» za kojeg ne znamo što će napraviti. U pitanju je dijete koje je destruktivno: već u prvoj priči pratimo sitnog dječaka koji se, za vrijeme jedne roditeljske svađe, iskrade iz kuće, uđu u susjedovu kuću koja je slučajno prazna, počne gledati ribice u susjedovu akvariju, a zatim u akvarij ulije sadržaj iz tegle kiselih krastavaca te onda gleda ribice kako umiru. Psihološki, očito je na djelu potisnuta agresivnost dječaka čiji se roditelji svađaju, no Vann takve stvari ne objašnjava, nego ostvaruje učinak psihološke napetosti i blage jeze. U jednoj drugoj priči pratimo dječaka koji je naslijedio očevu pušku, pa se noću iskrada i gađa žarulje ulične rasvjete, a kad mu to dosadi - gađa stražnja svjetla automobila koji odmiču, ili na nišanu drži susjede. Ništa u ovoj prozi nije „točno kako je bilo“, u pitanju je fikcija, ali je ta fikcija varijacija stvarne autobiografije. Vann je, priznat će u intervjuima, kao naoružani dječak većinu spomenutoga stvarno i radio: danju je bio poslušan i dobar učenik, noću „mali psiho“. Središnja novela („kratki roman“) u knjizi najdalje odlazi od autobiografije premda je opet nerazdvojivo vezana uz nju – ovdje je opisano ono što se nije dogodilo: dječaka otac poziva i on odlazi s njim na Aljasku, i tu se događa nešto neočekivano, istjeruju se duhovi jedne traume...

Ova nimalo laka ali upečatljiva i vrsna proza, rekosmo, unikatan je spoj fikcije i autobiografske podloge: fikcija je varijanta «stvarne priče», priča na priču, svojevrsna meta-autobiografija, pisana ne zbog kakvog formalno-šminkerskog «postupka» (tako ni ne izgleda i tehnički se «lako čita»), nego iz jedne sinovske zapetljane, zgrušane - pa i zagnojene - emocije.

 

proza

Marko Gregur: Dan za izlazak

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) piše poeziju i prozu, koju je objavljivao u mnogim domaćim časopisima i novinama, kao i u inozemnim časopisima.Dobitnik je nagrade Ulaznica i Prozak za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti iz Republike Hrvatske. Objavio je zbirku poezije Lirska grafomanija (Naklada Ceres, 2011.), zbirke priča Peglica u prosincu (DHK, 2012.) i Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, 2014.) te roman Kak je zgorel presvetli Trombetassicz (Hena com, 2017.) Uvršten je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.).

proza

Anita Vein Dević: Ulomak iz romana 'Ukradeno djetinjstvo'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Anita Vein Dević (1987., Karlovac) magistrirala je na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Piše poeziju, kratke priče, i nastavak romana „Ukradeno djetinjstvo“.

proza

Josip Razum: Dvije priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Josip Razum (1991., Zagreb) apsolvent je psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u "Fantomu slobode", osvojio nagradu na KSET-ovom natječaju za kratku priču, član je i suosnivač Književne grupe 90+.


proza

Marta Glowatzky Novosel: Dvije priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

U širi izbor ušla je i Marta Glowatzky Novosel (Čakovec, 1983.), profesorica flaute, prevoditelj i sudski tumač za njemački jezik.
Glowatzky je uz glazbenu akademiju u Münchenu završila i poslijediplomski interdisciplinarni studij konferencijskog prevođenja u sklopu Sveučilišta grada Zagreba. Objavljivala je u nekoliko zbornika i portala.

proza

Zoran Hercigonja: Kolotečina: Testiranje stvarnosti

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Zoran Hercigonja (1990.) rođen je u Varaždinu gdje je diplomirao na Fakultetu organizacije i informatike. Radi kao profesor i objavljuje na portalu Poezija Online. Bavi se i likovnom umjetnošću.

proza

Stephanie Stelko: Ružica putuje u Maroko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Stephanie Stelko (1992., Rijeka) svježe je ime na sceni s obzirom da se pisanju vratila nakon što je prije dvije godine diplomirala medicinsku antropologiju i sociologiju u Amsterdamu. Teme koje obrađuje u antropološko-sociološkom i novinarskom radu tiču se marginaliziranih skupina, nejednakosti, feminizma, seksualnosti, tijela i zdravlja.

proza

Martin Majcenović: Medvjeđa usluga

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Martin Majcenović (1990.) diplomirao je kroatistiku i lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratka proza objavljivana mu je između ostalog i u Zarezu, Autsajderskim fragmentima, Booksi... Sudjelovao je u užim izborima na natječajima za kratku priču Broda kulture (2013. i 2016.) i FEKP-a (2014.) Član je Književne grupe 90+, a piše za portal Ziher.hr.

proza

Paula Ćaćić: Franzenova 'Sloboda'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

S dvije kratke priče u širi izbor ušla je i Paula Ćaćić (1994., Vinkovci), studentica indologije i južnoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz nagrađivane kratke priče i poeziju, Ćaćić piše i novinske tekstove za web portal VOXfeminae.

proza

Dunja Matić: Večera

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dunja Matić (1988., Rijeka) je magistra kulturologije, urednica, recenzentica i književna kritičarka. Prozu, poeziju i osvrte objavljuje na stranicama Gradske knjižnice Rijeka i Književnosti uživo, dio čijeg je uredništva od 2013. godine. Roman „Troslojne posteljine“ izlazi u izdanju Studia TiM ove godine, a u pripremi je zbirka kratkih priča „Kozmofilije“.

proza

Sara Kopeczky: Atomi različitih zvijezda

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Sara Kopeczky (1992., Zagreb) diplomirala je anglistiku i talijanistiku, prozu i poeziju objavljivala je u časopisima, zbornicima i na portalima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Pobijedila je na natječaju knjižnice Daruvar za najljepše ljubavno pismo. Članica je Novog Književnog Vala, književne skupine nastale iz škole kreativnog pisanja pod vodstvom Irene Delonge Nešić. Urednica je Split Minda, časopisa za književnost i kulturu studenata Filozofskog fakulteta u Splitu.

proza

Alen Brlek: Mjehur

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Alen Brlek (1988., Zagreb) dobitnik je nagrade Na vrh jezika 2013. godine za zbirku poezije Metakmorfoze. Objavljivan je između ostalog i u e-časopisu Književnost uživo, Zarezu, Fantomu slobode, zborniku Tko čita?, internet portalu Strane. Sudionik je nekoliko regionalnih i međunarodnih književnih festivala, a priprema i drugu zbirku poezije 'Pratišina'.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg